PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 39/2009 • Člankom 87. stavkom 1. Ugovora navodi se da svaka potpora koju dodjeljuje država članica ili koja se dodjeljuje kroz izvore države u bilo kojem obliku, a koja narušava ili prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja stavljajući određene poduzetnike ili proizvodnju određenih roba u povoljniji položaj, nije u skladu sa slobodnim tržištem u onoj mjeri u kojoj utječe na trgovinu između država članica.
NN 39/2009 • Ovi opći uvjeti jednako se primjenjuju na jamstva. Za druge oblike mogućih potpora, jamstva koja je izravno dala država, to jest središnje, regionalne ili lokalne vlasti, kao i jamstva koja su kroz izvore države dala druga tijela pod kontrolom države, kao na primjer poduzetnici, a koja se mogu pripisati javnoj vlasti[3], mogu se smatrati državnom potporom.
NN 39/2009 • Kako bi se izbjegla svaka sumnja, pojam državnih izvora trebalo bi pojasniti u vezi s državnim jamstvima. Pogodnost državnog jamstva jest ta da rizik povezan s jamstvom snosi država. Za to prihvaćanje rizika od strane države, u normalnim okolnostima, trebalo bi platiti odgovarajuću naknadu. Ako se država odrekne te naknade, to istovremeno predstavlja korist za poduzetnika i iscrpljivanje državnih sredstava. U skladu s tim, čak i ako se nikad ne izvrši plaćanje prema uvjetima iz jamstva, svejedno se radi o državnoj potpori u smislu članka 87. stavka 1. Potpora je dodijeljena u trenutku kada se jamstvo izdaje, a ne u trenutku kada se ono poziva na naplatu ili u trenutku kada se izvršava plaćanje prema uvjetima iz jamstva. Predstavlja li jamstvo državnu potporu ili ne, te ako ju predstavlja, koliki je mogući iznos te državne potpore, procjenjuje se u trenutku kada se jamstvo izdaje.
NN 39/2009 • U tom kontekstu Komisija želi istaknuti da analiza prema pravilima o državnim potporama ne pretpostavlja usklađenost dane mjere s drugim odredbama Ugovora.
NN 39/2009 • Obično je korisnik potpore zajmoprimac. Kao što je naznačeno u točki 2.1., preuzimanje rizika trebalo bi se uobičajeno nagraditi prikladnom premijom. Kada zajmoprimac ne mora platiti premiju, ili plaća nisku premiju, on stječe prednost. U usporedbi sa situacijom u kojoj nema jamstva, državno jamstvo omogućava zajmoprimcu postizanje boljih financijskih uvjeta za kredit od onih koji su inače dostupni na financijskim tržištima. Uz pomoć državnog jamstva zajmoprimac obično može ostvariti niže kamatne stope i/ili ponuditi slabije instrumente osiguranja. U nekim slučajevima, zajmoprimac bez državnog jamstva ne bi pronašao financijsku instituciju spremnu da mu pozajmi novac ni pod kojim uvjetima. Državna jamstva mogu tako olakšati sklapanje novih poslova i omogućiti nekim poduzetnicima da dođu do novca kako bi započeli s novim poslovima ili jednostavno nastavili poslovati. Na isti način, državno jamstvo može pomoći neuspješnom poduzetniku da ostane aktivan umjesto da nestane ili bude restrukturiran, pri tome možebitno stvarajući narušavanja tržišnog natjecanja.
NN 39/2009 • 2.3.1. Bez obzira na to što je korisnik potpore obično zajmoprimac, ne može se isključiti da će u određenim okolnostima zajmodavac također izravno imati koristi od potpore. Na primjer, osobito ako je državno jamstvo dano ex post u vezi sa zajmom ili drugom financijskom obvezom koja je već izdana, a bez izmjene uvjeta tog zajma ili financijske obveze, odnosno ako je jedan zajam s jamstvom iskorišten kako bi se otplatio drugi zajam bez jamstva istoj kreditnoj instituciji, tada se također može reći da postoji potpora zajmodavcu budući da je sigurnost zajma povećana. Kada jamstvo sadrži potporu zajmodavcu, pozornost bi se trebala posvetiti činjenici da bi takva potpora u načelu mogla predstavljati operativnu potporu.
NN 39/2009 • 2.3.2. Jamstva se razlikuju od ostalih mjera državnih potpora, kao što su bespovratna sredstva ili porezne olakšice, zbog toga što u slučaju jamstava država također stupa u pravni odnos sa zajmodavcem. Stoga je potrebno razmotriti ima li činjenica da je državna potpora dodijeljena nezakonito posljedica i za treće strane. U slučaju državnih jamstava za kredite to se uglavnom odnosi na financijske kreditne institucije. U slučaju jamstava za obveznice koje su izdane kako bi se poduzetnik financirao, to se odnosi na financijske institucije uključene u izdavanje obveznica. Pitanje utječe li nezakonitost potpore na pravne odnose između države i treće strane potrebno je utvrditi prema nacionalnom pravu. Nacionalni sudovi možda će trebati ispitati sprečava li nacionalno pravo poštivanje ugovora o jamstvu, te bi u tom slučaju prema stavu Komisije trebalo voditi računa i o tome krši li se pravo Zajednice. U skladu s tim zajmodavci bi mogli biti zainteresirani za provjeru poštivanja pravila Zajednice o državnim potporama kao uobičajenu mjeru predostrožnosti kad god se izdaju jamstva. Države članice bi trebale biti u mogućnosti osigurati poslovni broj pod kojim se pojedini predmet pojedinačne potpore ili programa vodio pred Komisijom te eventualno presliku odluke Komisije koja nije klasificirana kao povjerljiva, zajedno s odgovarajućom uputom na Službeni list Europskih zajednica u kojem je odluka objavljena. Komisija će učiniti najviše što može kako bi na transparentan način učinila dostupnim informacije o predmetima i programima koje je odobrila.
NN 39/2009 • Ako pojedinačno jamstvo ili program jamstava koje je izdala država ne donosi nikakvu prednost poduzetniku, ono ne predstavlja državnu potporu.
NN 39/2009 • Kako bi se olakšala ocjena o tome je li ispunjeno načelo ulagača u tržišnom gospodarstvu za danu mjeru jamstva, Komisija u ovom Odjeljku navodi niz uvjeta dostatnih za nepostojanje potpore. Pojedinačna jamstva obuhvaćena su točkom 3.2. s jednostavnijom opcijom za male i srednje poduzetnike u točki 3.3. Programi jamstava obuhvaćeni su točkom 3.4. s jednostavnijom opcijom za male i srednje poduzetnike u točki 3.5.
NN 39/2009 • Što se tiče pojedinačnih državnih jamstava, Komisija smatra da je ispunjavanje svih sljedećih uvjeta dovoljno kako bi se isključila prisutnost državne potpore.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 39/2009 • Kako bi se donijela oduka treba li se smatrati da je zajmoprimac u financijskim teškoćama, potrebno je pogledati definiciju izvedenu u Smjernicama Zajednice o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje poduzetnika u teškoćama[6]. Mali i srednji poduzetnici koji postoje kraće od tri godine ne smatraju se poduzetnicima u teškoćama u tom razdoblju za potrebe ove Obavijesti.
NN 39/2009 • (b) Opseg jamstva može se pravilno izmjeriti u trenutku njegove dodjele. Ovo znači da jamstvo mora biti vezano uz određenu financijsku transakciju, za fiksni najviši iznos i vremenski ograničeno.
NN 39/2009 • (c) Jamstvo ne pokriva više od 80% neotplaćenog zajma ili druge financijske obveze; ovo ograničenje ne primjenjuje se za jamstva koja pokrivaju dužničke vrijednosne papire[7].
NN 39/2009 • Ako je financijska obveza u potpunosti pokrivena državnim jamstvom, Komisija smatra da je zajmodavac manje motiviran da pravilno procijeni, osigura i minimizira rizik koji proizlazi iz kreditiranja, te posebice da ispravno procijeni kreditnu sposobnost zajmoprimca. Takvu procjenu rizika isto tako ne mora uvijek izvršiti državni jamac, uslijed nedostatka načina da to učini. Nedostatak motivacije za minimiziranje rizika nevraćanja zajma može potaknuti zajmodavce da ugovore zajmove s većim komercijalnim rizikom od uobičajenog te se na taj način može povećati iznos visokorizičnih jamstava u državnom portfelju.
NN 39/2009 • Ograničenje od 80% ne odnosi se na javna jamstva dodijeljena za financiranje poduzetnika čija je jedina djelatnost pravilno dodijeljena usluga od općeg gospodarskog interesa[8] i kada je to jamstvo pružilo tijelo javne vlasti koje je i dodijelilo tu uslugu. Ograničenje od 80 % vrijedi ako predmetni poduzetnik pruža druge usluge od općeg gospodarskog interesa ili obavlja druge gospodarske djelatnosti.
NN 39/2009 • Kako bi se osiguralo da zajmodavac u stvarnosti snosi dio rizika, dužna pozornost mora se obratiti na sljedeća dva aspekta:
NN 39/2009 • – kada se iznos zajma ili financijske obveze smanjuje tijekom vremena, na primjer zato što se zajam počeo otplaćivati, zajamčeni iznos mora se razmjerno smanjivati, na takav način da u svakom trenutku jamstvo ne pokriva više od 80% neotplaćenog zajma ili financijske obveze,
NN 39/2009 • – zajmodavac i jamac moraju gubitke podnositi razmjerno i na jednak način. Isto tako, neto povrat (tj. prihodi bez troškova obrade zahtjeva) proizašao iz sanacije duga od vrijednosnih papira koje je dao zajmoprimac mora razmjerno smanjiti gubitke koje snose zajmodavac i jamac. Za jamstva prvog gubitka gdje se gubici prvo pripisuju jamcu a tek onda zajmodavcu, smatra se da je moguće da uključuju potporu.
NN 39/2009 • Ako država članica želi dati jamstvo preko granice od 80% i tvrdi da ono ne predstavlja potporu, trebala bi uredno potkrijepiti tu tvrdnju, na primjer na osnovi aranžmana cijele transakcije, i prijaviti to Komisiji kako bi se moglo pravilno ocijeniti ima li jamstvo karakter državne potpore.
NN 39/2009 • Kao što je spomenuto u točki 2.1., preuzimanje rizika obično bi trebalo biti nagrađeno prikladnom premijom na iznos jamstva ili iznos kontragarancije. Jamstvo ne sadrži potporu kada je cijena plaćena za jamstvo barem toliko visoka kao odgovarajuća referentna vrijednost za premije jamstva koja se može naći na financijskim tržištima.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 202/03, Broj 73/08,
Broj 123/07, Broj 37/08,
Broj 56/96, Broj 132/98
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE