PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 65/2008 • Infrastrukturu u riječnom prometu čine vodni putovi s pripadajućim građevinama, objektima i uređajima sigurnosti plovidbe te luke i pristaništa. Njihovo uređenje i razvojna koncepcija utvrđuju se višegodišnjim planovima razvitka.
NN 65/2008 • Ukupna duljina postojećih vodnih putova u Republici Hrvatskoj iznosi 804,1 km od čega je 539,2 km međunarodnih, a 264,9 km državnih i međudržavnih vodnih putova. Od međunarodnih vodnih putova 286,9 km udovoljava uvjetima za međunarodne vodne putove, odnosno uvjetima IV. klase. Najveća dionica je rijeka Sava koja u Hrvatskoj većim dijelom ne udovoljava uvjetima međunarodne klase plovnosti. Unutarnji vodni putovi obuhvaćaju i jezera Visovac i Kozjak koja se nalaze u okviru nacionalnih parkova Krka i Plitvička jezera na kojima se odvija turistička plovidba. Ukupna gustoća mreže iznosi 14 km/1000 km2 što u usporedbi s drugim europskim državama nije zanemarivo.
NN 65/2008 • Razvojna koncepcija u dijelu infrastrukture vodnih putova ima za cilj povećanje pouzdanosti i efikasnosti unutarnje plovidbe. Uređenje plovnog puta mora biti u funkciji korisnika, a to znači osigurati nesmetanu i sigurnu plovidbu broda pod maksimalnim gazom u skladu s kategorizacijom vodnog puta. Za međunarodnu klasu to u praksi znači minimalno 2,5 m dubine 300 dana u godini.
NN 65/2008 • Očekivano stanje karakterizira podizanje klase plovnosti vodnog puta rijeke Save do Siska na IV klasu te početak izgradnje višenamjenskog kanala Dunav-Sava.
NN 65/2008 • Hrvatski lučki sustav na unutarnjim vodama obuhvaća četiri međunarodne luke (Sisak, Slavonski Brod, Osijek i Vukovar) te nekoliko sadašnjih i budućih pristaništa. Sadašnje stanje obilježavaju neuravnotežena tržišna potražnja za transportom roba na Savi i Dunavu uglavnom kao posljedica drugačijih navigacijskih uvjeta te tehnička i tehnološka zastarjelost i manjak kapaciteta.
NN 65/2008 • Hrvatske riječne luke trebaju se kvalitativno i tehnološki osuvremeniti kako bi mogle udovoljiti postojećoj i očekivanoj transportnoj potražnji. Pored modernizacije osnovne lučke infrastrukture treba unaprijediti sustave sigurnosti i nadzora na lučkom području. Luke se moraju prometno povezati s glavnim cestovnim i željezničkim koridorima kako bi se ostvarila bolja integracija s gospodarskim zaleđem i stvorili preduvjeti za razvitak intermodalnog prometa.
NN 65/2008 • Vodni putovi i riječne luke predstavljaju važan prometni resurs prostora istočne Hrvatske, Slavonije i Posavine koji se može iskoristiti za brži gospodarski razvitak tih područja. Puni učinak ostvario bi se lociranjem gospodarsko-poduzetničkih zona što bliže lukama ili u sklopu lučkih područja.
NN 65/2008 • Urediti vodne putove prema zahtjevima međunarodne klasifikacije,
NN 65/2008 • Riješiti vlasničke odnose na lučkom području kombinacijom otkupa zemljišta, zamjene zemljišta, dugoročnim ugovorima o zakupu zemljišta,
NN 65/2008 • Uskladiti potrebe investicijskih ulaganja u lučku infrastrukturu i financijske mogućnosti države te sukladno tome investirati u projekte koji imaju prioritet i koji pokazuju bolje ekonomske rezultate iz »cost-benefit« analize,
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 65/2008 • Primjenjivati ekološke standarde prilikom uređenja infrastrukture,
NN 65/2008 • Definirati program potpore županijama za razvitak riječnog prometa.
NN 65/2008 • Trgovačku flotu u Hrvatskoj čini 57 brodova s ukupnim kapacitetom od nešto više od 44.000 tona uključenih u međunarodni transport tereta, prosječne starosti od 40 godina. Navedeni kapacitet nedovoljan je da opslužuje trenutačnu potražnju za prijevozom u i iz hrvatskih riječnih luka, tako da domaći brodari sudjeluju u tom prijevozrijevozu tek s 20%, dtak obavljaju strani brodari.
NN 65/2008 • Da bi brodari osigurali konkurentsku poziciju na jedinstvenom europskom tržištu veću pozornost treba posvetiti modernizaciji flote, uvođenjem inovacija u tehnologiju prijevoza te udovoljavanju novim tehničkim standardima. Ujednačavanjem uvjeta za dobivanje odobrenja za obavljanje komercijalnog prijevoza stimulira se malo poduzetništvo u brodarstvu odnosno osnivanje većeg broja manjih brodara.
NN 65/2008 • Kako bi se pomoglo postojećim brodarima, ali i proširio interes za brodarstvom, važno je uspostaviti instrumente potpore koji će olakšati brodarima integraciju u europsko transportno tržište.
NN 65/2008 • Potpore brodarstvu treba ostvariti kroz zajedničke projekte inovacija u brodarstvu i brodogradnji, istraživanja i razvitka te zaštite okoliša, u kojima bi zajednički sudjelovali privatni investitori i država preko fondova za tu namjenu. Rezultati takvih projekata moraju biti transparentni i usklađeni s očekivanjima Europskoga akcijskog plana za riječni promet.
NN 65/2008 • Stimuliranje brodarstva znači i drugačije mjere porezne politike prema tom sektoru, naročito u dijelu formiranja cijene goriva. Plaćanje pune cijene goriva za brodare u kojima je uključen i poseban porez za izgradnju cestovne infrastrukture, stavlja hrvatske brodare u neravnopravan položaj s europskom konkurencijom i suprotan je načelima »korisnik infrastrukture plaća« i »onečišćivač plaća« široko prihvaćenima u EU zemljama.
NN 65/2008 • Smanjen interes za zanimanja u brodarstvu predstavlja ozbiljan problem i ograničenje daljnjem razvitku sektora. Ovaj problem najviše osjećaju brodari, ali on je puno širi i obuhvaća i druge sudionike u riječnom prometu (luke, lučke uprave, lučke kapetanije, brodograditelje, Agencija za vodne putove, itd.). Adekvatan stručni profil kadra potreban je i u jačanju administrativnih kapaciteta institucija u unutarnjoj plovidbi.
NN 65/2008 • S obzirom da ne postoje specijalizirane škole za stjecanje osnovnih znanja i vještina u unutarnjoj plovidbi, a teško je očekivati dovoljan broj učenika koji bi opravdao otvaranje takve specijalizirane škole, rješenje se mora pronaći na drugi način. Moguće rješenje je otvaranje posebnog modula za zvanja u unutarnjoj plovidbi u okviru neke od pomorskih škola na Jadranu. S obzirom na bliskost pomorskih i brodarskih programa nautičkog i brodostrojarskog odjela takva mogućnost predstavlja realnu osnovu. Dodatni argument za uključivanje programa za brodarce u sklopu programa pomorskih škola jest i dosadašnja praksa upisivanja ne malog broja učenika iz unutrašnjosti Hrvatske, iz područja koja su tradicionalno vezana uz riječni promet, u pomorske škole na Jadranu.
NN 65/2008 • Stvaranje kvalitetnog kadra predstavlja dugotrajan proces u koji se moraju uključiti svi sudionici u riječnom prometu. Program edukacije podrazumijeva i stipendiranje školovanja učenika i osiguravanje stručne prakse na brodovima unutarnje plovidbe što se može realizirati kroz institucionalni program poticanja razvitka riječnog prometa.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 54/99, Broj 84/92,
Broj 136/03, Broj 84/94,
Broj 75/02, Broj 106/99
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE