PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 61/2005 • Klijentima koji na tekućem računu ostvaruju redovite priljeve banka može odobriti dopušteno prekoračenje po tekućem računu, koje je zapravo kredit. Klijenti kojima je banka odobrila korištenje dopuštenog prekoračenja po tekućem računu, mogu raspolagati sredstvima u visini vlastitih sredstava na tekućem računu uvećanima za iznos dopuštenog prekoračenja, odnosno kredita.
NN 61/2005 • Uz tekući se račun obično vežu i drugi bankarski proizvodi i usluge. Tako na osnovi otvorenoga tekućeg računa banke nude klijentima razne kredite uz povoljnije uvjete prilikom odobravanja ili otplate kredita.
NN 61/2005 • Slijedom iznesenoga utvrđeno je da je tekući račun bitan bankarski proizvod, da među bankama postoje razlike s obzirom na visinu dopuštenog prekoračenja po tekućem računu, da postoje razlike s obzirom na visinu kamatne stope koja se obračunava za korištenje dopuštenog prekoračenja, te da se uz tekući račun vežu i drugi bankarski proizvodi i usluge, pa je to bitnije da klijenti imaju mogućnost slobodnog izbora banke u kojoj će otvoriti svoj tekući račun, odnosno mogućnost da slobodno, nakon što podmire postojeće obveze, zatvore tekući račun u jednoj banci i otvore novi u drugoj, koju drže povoljnijom ili prihvatljivijom.
NN 61/2005 • Imajući na umu da su predmetnim Ugovorom zaposlenici Trgovačkog suda u Zagrebu što se tiče tekućih računa vezani uz ZABU, bilo je bitno analizirati i tržišni položaj ZABE na mjerodavnom tržištu. Mjerodavno se tržište određuje u proizvodnoj i zemljopisnoj dimenziji. U proizvodnoj dimenziji u ovom ispitnom postupku mjerodavno je tržište određeno kao tržište depozita tekućih računa. U zemljopisnoj dimenziji mjerodavno je tržište određeno kao područje Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
NN 61/2005 • Analizom je utvrđeno da je tržišni udio ZABE u depozitima žiroračuna i tekućih računa na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije na dan 30. lipnja 2004. iznosio 45,63%. Zbog nedostatnih podataka nije bilo moguće utvrditi tržišni udio ZABE na mjerodavnom tržištu, odnosno tržišni udio ZABE u depozitima tekućih računa na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
NN 61/2005 • Što se tiče žiroračuna, banka taj račun otvara domaćim i stranim fizičkim osobama kada, u skladu s propisima, trajno ili povremeno ostvaruju prihod od obrta, slobodnog zanimanja, poljoprivrede i šumarstva te drugih samostalnih djelatnosti. Banka otvara i vodi žiroračun na temelju ugovora o žiroračunu. Sredstva na žiroračunu formiraju se bezgotovinskim uplatama.
NN 61/2005 • Nadalje, analizom je utvrđeno da su prvi i drugi konkurent ZABI s obzirom na tržišni udio u depozitima žiroračuna i tekućih računa na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije na dan 30. lipnja 2004. imali znatno manje tržišne udjele.
NN 61/2005 • Iz raspoloživih podataka i rezultata analize proizlazi da ZABA na mjerodavnom tržištu ima značajan tržišni udio, odnosno takav tržišni udio na temelju kojeg svojim ponašanjem koje je protivno pravilima iz područja zaštite tržišnog natjecanja, može prouzročiti sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.
NN 61/2005 • HNB je prije donošenja konačne odluke u upravnom postupku ocjene predmetnog ugovora dopisom od 29. ožujka 2005. upoznao ZABU s rezultatima provedenog postupka i činjenicama utvrđenima u ispitnom postupku, te je pozvao ZABU da u roku od osam (8) dana od dana primitka tog dopisa dostavi pisano očitovanje.
NN 61/2005 • U očitovanju dostavljenom 8. travnja 2005. ZABA navodi da nije primila sva pisana očitovanja drugih strana, a osobito ne očitovanje Trgovačkog suda u Zagrebu, odnosno da iz dopisa Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja od 21. travnja 2004. nije mogla razaznati koji je konkretno događaj bio povod dopisu. Međutim, HNB je dopisom od 20. listopada 2004. zatražio očitovanje ZABE u kojem je detaljno iznesen prigovor Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika, te je istog dana zatraženo očitovanje i od Trgovačkog suda u Zagrebu. Također, prije donošenja konačne odluke, kao što je navedeno, HNB je obavijestio ZABU o rezultatima provedenog postupka i činjenicama utvrđenima u ispitnom postupku. Stoga ne stoji prigovor ZABE da nije mogla razaznati o kojem je konkretnom događaju riječ, posebice ako se uzme u obzir njezino očitovanje na predmetni prigovor Sindikata od 5. studenoga 2004., iz kojeg je jasno vidljivo da je ZABA upućena u predmetni događaj i da se vrlo detaljno očitovala na navode Sindikata.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 61/2005 • U očitovanju od 8. travnja 2004. ZABA također navodi da radnici zaposleni kod poslodavca nisu ugovorna strana dotičnog obveznopravnog odnosa i on za njih po prirodi stvari ne može proizvoditi ni prava ni obveze. Naime, zaposlenici Trgovačkog suda u Zagrebu slobodni su uređivati svoja prava i obveze prema poslodavcu. Što se tiče odgovornosti za štetu, ZABA u svom očitovanju navodi da je riječ o odgovornosti za štetu od strane Trgovačkog suda, a ne njegovih zaposlenika, te da bi se ta odgovornost mogla zahtijevati samo ako ZABA pretrpi štetu, uz ispunjenje svih pretpostavki odgovornosti za štetu. ZABA napominje da joj zapravo nije poznat slučaj aktiviranja te ugovorne odredbe i pokretanja postupka utvrđivanja odgovornosti za štetu na osnovi Ugovora.
NN 61/2005 • Međutim, kao što je već obrazloženo, iz odredbe članka 8. stavka 2., a u vezi s člankom 2. Ugovora, proizlazi da je Trgovački sud obvezan isplaćivati plaću svojim zaposlenicima putem tekućih računa otvorenih u ZABI sve dok mu ZABA ne dopusti obustavu te isplate, zbog čega su zaposlenici Trgovačkog suda u Zagrebu već samim činom zaposlenja u tom sudu bili ograničeni u izboru banke kod koje će otvoriti tekući račun putem kojeg će primati plaću. To znači da on ima učinak na zaposlenike Trgovačkog suda u Zagrebu iako oni nisu ugovorna strana predmetnog Ugovora jer su obvezni otvoriti tekući račun u ZABI i putem njega primati plaću, a otvaranje tekućeg računa u drugoj banci putem kojeg bi primali plaću moguće je, u skladu s člankom 8. stavkom 2. Ugovora, ukoliko se ZABA prethodno suglasi. Ne može se prihvatiti tvrdnja ZABE da zaposlenici Trgovačkog suda u Zagrebu mogu slobodno uređivati svoja prava i obveze prema poslodavcu neovisno o ovom Ugovoru. Naime, iz podneska Sindikata od 21. travnja 2004. i iz očitovanja Trgovačkog suda u Zagrebu od 26. listopada 2004. proizlazi da je Trgovački sud u Zagrebu do podnošenja navedenog podneska Sindikata odbijao isplatu plaća i drugih primanja svojim zaposlenicima preko drugih banaka. Razlog tome je bio u činjenici da je na temelju članka 6. stavka 1. Ugovora ZABA obavljala poslove vezane uz isplatu plaća bez naknade, dok su druge banke naplaćivale naknadu za te poslove, a Trgovački sud nije imao dostatna sredstava za plaćanje tih naknada. Nadalje, kad su jednom otvorili tekući račun u ZABI i preko njega počeli primati plaću, zaposlenici Trgovačkog suda u Zagrebu nisu mogli primati plaću na tekući račun otvoren kod neke druge banke, sve dok Trgovački sud u Zagrebu nije dobio suglasnost ZABE, jer je Trgovački sud u Zagrebu preuzeo obvezu naknade štete koju bi ZABA mogla pretrpjeti ako bez njezine suglasnosti obustavi isplatu plaća svojim zaposlenicima putem tekućeg računa otvorenog kod ZABE. Logično je pretpostaviti da zbog te obveze Trgovački sud u Zagrebu nije postupio po nalogu zaposlenika i preusmjerio isplatu plaće na tekući račun otvoren kod neke druge banke bez suglasnosti ZABE. U prilog ovom zaključku govori i tvrdnja ZABE da nikada nije ni pokretala postupak za naknadu štete po ovom Ugovoru, jer vjerojatno Trgovački sud u Zagrebu nije nikada ni preusmjerio isplatu plaća svojim zaposlenicima dok nije dobio suglasnost ZABE (što se može zaključiti i iz podneska Sindikata koji je i bio povod za pokretanje postupka ocjene dopuštenosti, odnosno valjanosti Ugovora).
NN 61/2005 • HNB je prihvatio očitovanje ZABE u dijelu koji se odnosi na članak 2. Ugovora. Naime, odredba članka 2. Ugovora sama za sebe ne sprječava zaposlenike Trgovačkog suda u Zagrebu da primaju plaću putem tekućeg računa otvorenog u drugoj banci, već samo obvezuje Trgovački sud u Zagrebu da zaposlenicima koji imaju otvoren tekući račun u ZABI isplaćuje plaću i ostala primanja putem tog računa.
NN 61/2005 • Međutim, iako sama odredba članka 2. Ugovora nije zabranjena, promatra li se u ukupnosti djelovanja s odredbama članka 6. stavka 1. i članka 8. stavka 2. Ugovora, očito je da je njihova zajednička primjena onemogućila zaposlenicima Trgovačkog suda u Zagrebu da izaberu banku preko koje će primati plaću i ostala primanja s osnova radnog odnosa, što predstavlja ograničavanje, sprječavanje i narušavanje tržišnog natjecanja. Naime, ako iz sadržaja Ugovora proizlazi da bi mogao ograničiti tržišnu utakmicu, neovisno o tome jesu li potvrđeni ili dokazani stvarni učinci ograničenja, dovoljno je ispitati pojedine ugovorne odredbe i mogući učinak ugovora kao cjeline. Iz očitovanja Trgovačkog suda u Zagrebu proizlazi da je upravo činjenica da ZABA nije naplaćivala naknadu, bila razlog za odbijanje zahtjeva zaposlenika da im se plaća isplaćuje preko neke druge banke. Iako ni odredba članka 6. stavka 1. Ugovora također sama po sebi nije zabranjena, zajedno s odredbom članka 2. i članka 8. stavka 2. proizvodi antikonkurentski učinak.
NN 61/2005 • Pritom je ocijenjeno da je ključna odredba članka 8. stavka 2. Ugovora jer izričito zabranjuje Trgovačkom sudu u Zagrebu preusmjeravanje isplate plaća zaposlenicima preko drugih banaka sve dok ne dobije suglasnost ZABE, pod prijetnjom naknade štete. Stoga nije prihvaćena tvrdnja ZABE iz očitovanja od 5. studenoga 2004. i od 8. travnja 2005. da je unatoč odredbi članka 8. stavka 2. Trgovački sud u Zagrebu bio dužan udovoljiti zahtjevu zaposlenika za preusmjeravanje isplate plaće na tekući račun otvoren u nekoj drugoj banci. Trgovački sud u Zagrebu upravo je zbog odredbe članka 8. stavka 2. Ugovora ograničen u udovoljavanju takvom zahtjevu zaposlenika, jer se izlaže opasnosti da će odgovarati za štetu koju bi ZABA time mogla pretrpjeti. Na taj način odredba članka 8. stavka 2. Ugovora ima neposredan učinak na zaposlenike Trgovačkog suda u Zagrebu, iako oni nisu ugovorna strana ovog Ugovora.
NN 61/2005 • Ako se i prihvati tvrdnja ZABE da je smisao odredbe članka 8. stavka 2. Ugovora »specifična pravna aplikacija načela savjesnosti i poštenja«, njezin je učinak onemogućavanje zaposlenika da preusmjere isplatu plaće preko tekućeg računa otvorenog u drugoj banci po vlastitom izboru. Kao što je već navedeno, negativni saldo na tekućem računu zapravo je kredit banke vlasniku tekućeg računa, za koji banka naplaćuje kamate po stopi koja je veća od one koju naplaćuje za druge kredite. ZABA u svom očitovanju i tumačenju Ugovora polazi od pretpostavke da preusmjeravanje isplate plaće na račun otvoren kod druge banke u slučaju kada postoji dug po tekućem računu automatski predstavlja zloupotrebu prava. Sama činjenica da je netko preusmjerio isplatu plaće na tekući račun otvoren kod druge banke, ne mora značiti da je to učinio u namjeri da izbjegne podmirenje svog duga prema ZABI. Naime, neke banke dopuštaju prekoračenje, odnosno kredit po tekućem računu od dana otvaranja računa, pa zaposlenik Trgovačkog suda koji je preusmjerio, odnosno koji bi želio preusmjeriti isplatu plaće na tekući račun otvoren kod druge banke, a koji ima negativni saldo na računu kod ZABE, može podmiriti dug prema ZABI iz plaće i kredita po tekućem računu kod druge banke. Točna je tvrdnja ZABE da je nadzor rizika zakonska obveza banaka, ali to ne znači da banka u upravljanju rizicima može postupati protivno drugim propisima, odnosno u konkretnom slučaju protivno propisima o zaštiti tržišnog natjecanja. ZABU ništa ne priječi da prilikom otvaranja tekućeg računa zatraži od vlasnika računa jedno ili više sredstava osiguranja za slučaj nepodmirenja duga s osnove kredita po tekućem računu ili da u ugovor unese neku drugu odredbu kojom će osigurati naplatu duga, a također joj uvijek ostaje mogućnost naplate putem suda. Međutim, kako dopušteno prekoračenje, odnosno kredit po tekućem računu, u pravilu prelazi visinu plaće, uvjetovanje prestanka isplate plaće prethodnom suglasnošću ZABE može zapravo potpuno onemogućiti preusmjeravanje plaće na tekući račun otvoren kod druge banke po izboru zaposlenika. Sve dok vlasnik računa ne vrati kredit po tekućem računu, ZABA neće dati suglasnost Trgovačkom sudu u Zagrebu da preusmjeri isplatu plaće na tekući račun otvoren u drugoj banci po izboru zaposlenika, zbog čega će vlasnik računa vjerojatno odustati od promjene banke. Budući da su zaposlenici Trgovačkog suda u Zagrebu do podnošenja prigovora Sindikata mogli primati plaće isključivo preko ZABE, primjenom odredbe članka 8. stavka 2. Ugovora onemogućava se ili bar odgađa preusmjeravanje isplate plaće na tekući račun otvoren kod druge banke po izboru zaposlenika i tako se zadržava stanje iz vremena kada zaposlenici nisu ni mogli birati banku preko koje će primati plaću.
NN 61/2005 • Iz navedenoga proizlazi da odredba članka 8. stavka 2. Ugovora ima za učinak ograničavanje i sprječavanje slobodnog izbora banke kod koje će zaposlenici Trgovačkog suda u Zagrebu otvoriti tekući račun i primati plaće i druga primanja od poslodavca, čime se zaposlenike Trgovačkog suda kao korisnike bankovnih usluga ograničava i sprječava u izboru pri kupnji ili nabavi određenih vrsta usluga.
NN 61/2005 • Dopuštenost, odnosno valjanost Ugovora ocjenjivana je s obzirom na Odluku koja je na snazi, odnosno koja je bila na snazi i u vrijeme pokretanja postupka, ali nije bila na snazi u vrijeme sklapanja Ugovora, jer je Ugovor još uvijek na snazi i proizvodi učinak. U vrijeme kada je Ugovor sklopljen, na snazi je bio Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 48/1995., 52/1997. i 89/1998.), koji je u članku 7. stavku 1. točki 4. propisivao da su zabranjeni sporazumi kojima je cilj, posljedica ili mogući učinak ograničavanje ili sprečavanje slobodnog tržišnog natjecanja, a osobito sporazumi kojima se ograničava ili nadzire obujam proizvodnje, prodaje ili kupnje robe i pružanje ili korištenje usluga, iz čega proizlazi da je i u vrijeme sklapanja Ugovora odredba članka 8. stavka 2. bila zabranjena.
NN 61/2005 • Zabranjeni sporazumi regulirani su točkom 2. Odluke, koja u podtočki 2.1. propisuje da su zabranjeni ugovori, pojedine odredbe ugovora, izričiti ili prešutni dogovori, usklađeno djelovanje i odluke udruženja banaka (u nastavku teksta: sporazumi) koji kao cilj ili posljedicu imaju sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja unutar bankarskog sektora Republike Hrvatske, te je u točki 2.2. navedeno da se zabranjenim sporazumima smatraju osobito oni kojima se
NN 61/2005 • – izravno ili neizravno utvrđuju kamatne stope, naknade, tečajevi stranih sredstava plaćanja, odnosno drugi poslovni uvjeti
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 128/08, Broj 112/01,
Broj 41/94, Broj 185/04,
Broj 105/07, Broj 10/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE