PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 91/2008 • Neovisno o dubini vodenog stupca na mjestu uzgoja, uzgojne konstrukcije moraju biti postavljene tako da se uzgoj školjkaša konzumnih veličina obavlja isključivo na dubinama ne manjim od 2 m. Prihvat mlađi može se obavljati i u površinskom sloju vodenog stupca.
NN 91/2008 • Proizvodno područje podijeljeno je na 6 zona i to: Šibenik I, Šibenik II, Šibenik III, Šibenik IV, Zaton i Strmica.
NN 91/2008 • Zona Šibenik I omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
NN 91/2008 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i benzo(a)piren za zone Šibenik I, Šibenik II, Šibenik III, i Šibenik IV.
NN 91/2008 • Zona Šibenik II omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
NN 91/2008 • Zona Šibenik III omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
NN 91/2008 • Zona Šibenik IV omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
NN 91/2008 • Zona Zaton omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
NN 91/2008 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i bezo(a)piren.
NN 91/2008 • Zona Strmica omeđena je kopnom i zamišljenim spojnicama točaka sljedećih zemljopisnih koordinata:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 91/2008 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i bezo(a)piren.
NN 91/2008 • Uzgojno područje Stipan Jaz nalazi se u Marinskom zaljevu, smješteno je 1.8 NM istočno od mjesta Marina. Najveća dubina mu iznosi 33 m, dok mu je prosječna iznosi 23 m. Područje je pod stalnim cjelogodišnjim dotokom slatke vode iz velikog broja vrulja. U proizvodnom području uzgajaju se dagnje. Prema postojećem prostornom planu to je područje namijenjeno za marikulturu.
NN 91/2008 • Proizvodno područje omeđeno je spojnicama sljedećim zemljopisnih koordinata:
NN 91/2008 • Na točki M1 uzorkovat će se za pretrage na teške metale i bezo(a)piren
NN 91/2008 • Malostonski zaljev se nalazi na završetku Neretvanskog kanala u koji utječe rijeka Neretva, dugačak je 28 km, a na najširem dijelu je 6.1 km (karta 3 i 3a.). Zbog velike razvedenosti vanjskog i unutrašnjeg dijela zaljeva ukupna dužina obalne linije iznosi oko 100 km. Najveća dubina zaljeva je 29 m, međutim na više od 80% zaljeva dubina je između 20 i 29 m. Ekološke prilike u zaljevu najviše ovise o utjecajima s kopna, a manjim dijelom s otvorenog mora. Vanjski i srednji dio zaljeva povremeno je pod jačim, a njegov unutarnji dio pod slabijim utjecajem slatke vode rijeke Neretve, osobito za vrijeme većeg riječnog vodostaja i jačih zapadnih vjetrova. Na hidrofizičke i ekološke odnose u zaljevu najviše utječu snažni podvodni izvodi slatke vode koji se nalaze u unutarnjem dijelu zaljeva. Prema koncentraciji hranjivih soli i količini fitoplanktona zaljev se može kvalificirati kao prirodno umjereno eutrofiziran sustav. Za ekološke i produkcijske odnose od velikog je značaja donos organske tvari s kopna (oborinske vode a osobite vrulje).
NN 91/2008 • Zbog povoljne primarne produkcije i hidrografskih osobina u zaljevu se od antičkih vremena uzgajaju školjkaši. Uslijed veoma slabe naseljenosti u okolnom području, zaljev nije bio izložen snažnijoj antropogenoj eutrofikaciji.
NN 91/2008 • Klima ovog područja obilježena je blagom zimom i suhim ljetom s barem tri puta toliko oborine u najkišnijem mjesecu zime kao u najsušnijem mjesecu ljeta. Količina oborina u najsušnijem mjesecu manja je od 40 mm. Ukupna godišnja količina oborina je 1316 mm.
NN 91/2008 • Prema postojećem prostornom planu područje Malostonskog kanala namijenjeno je za uzgoj školjkaša.
NN 91/2008 • U proizvodnom području uzgajaju se dagnje i kamenice, te sakupljaju prnjavice (Venus verrucosa) i kunjke (Arca noae)
NN 91/2008 • Proizvodno područje podijeljeno je na 13 zona i to: Kuta, Mali Ston, Soca, Hodilje, Banje, Bistrina, Bjejevica, Usko-Kanal, Brijesta I, Brijesta II, Kabli, Blaževo i Sutvid.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 54/93, Broj 159/03,
Broj 44/98, Broj 21/02,
Broj 117/03, Broj 95/94
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE