PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/2009 • Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja (...).
NN 38/2009 • Sa svakim se uhićenikom i osuđenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo.
NN 38/2009 • Nitko se ne smije podvrgnuti (...) ponižavajućem postupanju ili kazni.
NN 38/2009 • Mjerodavna je i odredba članka 30. stavka 2. Pravilnika o kućnom redu u zatvorima za izvršavanje pritvora (»Narodne novine« broj 135/99.) koja glasi:
NN 38/2009 • Sobe za smještaj pritvorenika moraju ispunjavati prostorne, zdravstvene i higijenske uvjete.
NN 38/2009 • Osim navedenih mjerodavnih propisa, Ustavni sud uzima obzir i Europska zatvorska pravila iz 2006. godine, koja je prihvatio Odbor ministara Vijeća Europe preporukom Rec (2006) 2 od 11. siječnja 2006. godine, te Preporuku Odbora ministara Vijeća Europe u odnosu na prenapučenost zatvora i inflaciju zatvorske populacije (R (99) 22).
NN 38/2009 • 15. Ustavni sud, kao i ostala državna tijela Republike Hrvatske, svjestan je problema prenapučenosti zatvora, koji je ne samo hrvatski već i problem suvremenih zatvorskih sustava kontinentalne Europe. Riječ je o problemu koji se ne može riješiti u kratkom roku. No, valja istaknuti da iz Preporuke R (99) 22 te stajališta Europskog odbora za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kazne (CPT) proizlazi temeljno načelo da države, u čijim se zatvorskom sustavu prenapučenost ne može izbjeći, imaju opću i trajnu dužnost da takvo stanje nadoknade zatvorenicima povećanom pozornošću i skrbi koja se pridaje veličini prostora za smještaj, higijeni i sanitarnim uvjetima, kvaliteti prehrane, zaštiti zdravlja i mogućnosti tjelovježbe i rekreacije. Posebice se u cilju kompenzacije prenapučenosti zatvorenicima mora u najvećoj mogućoj mjeri olakšati veza s obitelji.
NN 38/2009 • 7. Tamo gdje se pojave uvjeti prenapučenosti (u zatvorima, posebna) će se pozornost posvetiti zahtjevima ljudskog dostojanstva te priklanjanju zatvorskih uprava zahtjevima čovječnog i pozitivnog tretmana, punom uvažavanju uloge zatvorskog osoblja i učinkovitom modernom upravljanju. U skladu s Europskim zatvorskim pravilima osobita pozornost posvetit će se veličini prostora dostupnog zatvorenicima, higijeni i sanitarnim uređajima, osiguranju dostatne, na odgovarajući način pripremljene i ponuđene hrane, skrbi za zdravlje zatvorenika te prilikama za slobodno kretanje i tjelovježbu.
NN 38/2009 • 8. Kako bi se prepriječile neke od negativnih posljedica prenapučenosti zatvora, kontakti zatvorenika s njihovim obiteljima moraju se olakšati do najveće moguće mjere, a treba se u najvećoj mjeri koristiti i potpora zatvorenikove zajednice«.
NN 38/2009 • Ta se preporuka mora to više uvažiti kad je riječ o pritvorenicima, za koje vrijedi pretpostavka okrivljenikove nedužnosti. Izvršavanje mjere pritvora, kao najteže mjere za osiguranje procesne nazočnosti okrivljenika, dakle, osobe koja se sukladno odredbi članka 28. Ustava smatra nedužnom dok joj se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja, ne smije prijeći mjeru ograničenja osobnih prava koja su apsolutno nužna za ostvarenje njezinog legitimnog cilja koji se svodi samo na sprječavanje bijega, kriminalnog povrata i sprječavanje, odnosno ometanje dokazivanja u kaznenom postupku (članak 112. stavak 2. ZKP-a). To znači da se pritvorenicima mora u najvećoj mjeri osigurati ne samo korištenje predmeta osobne uporabe, sloboda nabavka knjiga i tiskovina, držanje drugih predmeta (članak 114. stavak 2. ZKP-a) nego i korištenje drugih prava i usluga koje čine uobičajeni životni standard, o vlastitom trošku, sve sukladno kućnom redu kojeg donosi uprava zatvora u kojem se izvršava pritvor.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/2009 • 16. Članci 23. stavak 1. i 25. stavak 1. Ustava sadrže jednu od temeljnih vrijednosti demokratskog društva. Njima je u apsolutnom smislu zabranjeno mučenje ili nečovječno ili ponižavajuće postupanje ili kažnjavanje, bez obzira na okolnosti i ponašanje žrtve; u izvršavanju kazni i mjera lišenja slobode država mora osigurati da osoba lišena slobode boravi u zatvoru ili pritvoru u uvjetima koji osiguravaju poštivanje njezinog ljudskog dostojanstva.
NN 38/2009 • Isto propisuje i članak 3. Europske konvencije. Ustavni sud ima u vidu brojne odluke Europskog suda za ljudska prava u tom pogledu, posebice one prema Republici Hrvatskoj. Europski sud je, primjerice, u predmetu Štitić protiv Hrvatske, u presudi od 8. studenoga 2007., podsjetio da trpljenje zatvorenika zbog prirode dopuštene mjere koja se protiv njih primjenjuje, doduše, može ići preko minimalnog stupnja težine koji bi inače, kao nečovječan ili ponižavajući, bio zabranjen prema praksi Suda u primjeni članka 3. Konvencije, ali pri tome država mora paziti da »način i metoda izvršenja mjere takvu osobu ne izlažu nelagodi ili trpljenju onog intenziteta koji bi prelazio neizbježnu razinu trpljenja inherentnu lišenju slobode te da zdravlje i dobrobit osoba lišenih slobode budu odgovarajuće osigurani« (§ 37). Međutim, utvrdivši u tom predmetu da su uvjeti boravka u Zatvoru u kombinaciji s duljinom razdoblja u kojem se neka osoba tamo nalazila prekoračili takvu neizbježnu razinu trpljenja, Sud je utvrdio povredu članka 3. Europske konvencije, bez obzira na to što na strani zatvorskih vlasti Republike Hrvatske nije postojala pozitivna namjera ponižavanja ili omalovažavanja zatvorenika (§ 41,42).
NN 38/2009 • Slično je Europski sud za ljudska prava zaključio i u drugim predmetima u kojima je do 1. svibnja 2008. godine utvrđena povreda zabrane zlostavljanja propisana člankom 3. Konvencije: Cenbauer protiv Hrvatske (presuda od 9. ožujka 2006, § 47), Testa protiv Hrvatske (presuda od 12. srpnja 2007, § 51 – 64) i Pilčić protiv Hrvatske (presuda od 17. siječnja 2008, § 34 – 43).
NN 38/2009 • 17. Ustavni sud je, pri odlučivanju u konkretnom slučaju, prihvatio navedena stajališta. Pri tome je cijenio navode Uprave za zatvorski sustav prema kojima Zatvor u Zagrebu ima kapacitet za 560 zatvorenika, a u njega je smješteno njih 850. Prema standardima Europskog odbora za probleme kriminaliteta (European Committee on Crime Problems, CD-PC) koji objašnjavaju Preporuku R (99) 22, pri tzv. »koncentracijskoj kalkulaciji« ukupnog broja zatvorenika smještenih na raspoloživa mjesta u zatvorima koja u konkretnom slučaju iznosi 152, radi se o koncentraciji koja se (iznad 120) smatra »kritičnom«.
NN 38/2009 • 17.1. Doduše, Ustavni sud napominje kako odredbe članka 74. stavka 3. Zakona o izvršavanju kazne zatvora propisuju, uz ostalo, prostorni standard za jednog zatvorenika na sljedeći način:
NN 38/2009 • Prostorije u kojima borave zatvorenici moraju biti čiste, suhe i dovoljno prostrane. Za svakog zatvorenika u spavaonici mora biti najmanje 4 m2 i 10 m3 prostora.
NN 38/2009 • Međutim, ovdje se radi o minimalnom standardu za zatvorenike koji se, u svjetlu regulatornih načela iz Preporuke R (99) 22, ne može tumačiti restriktivno. Štoviše, u objašnjenjima CD-PC uz Preporuku navodi da u određivanju prostornih standarda zatvorskih ćelija, »svaka ćelija manja od 6m2 treba se isključiti od uporabe kao prostor za smještaj zatvorenika« (»..any cell measuring less than 6m2 should be taken out of service as prisoner acommodation«). Zbog toga se nesporna činjenica prenapučenosti Zatvora u Zagrebu ne može prihvatiti kao objašnjenje za loš položaj podnositelja u svjetlu njegova smještaja u spornoj ćeliji te uvjeta života u njoj. Pri tome, Ustavni sud upozorava da se radi o pritvoreniku, a ne o zatvoreniku, kojem se u smislu pretpostavke okrivljenikove nedužnosti, kako je ranije istaknuto, ustavno pravo na osobnu slobodu smije manje ograničiti nego zatvoreniku.
NN 38/2009 • 17.2. Ocjenjujući kvalitetu medicinske pomoći, Ustavni sud prihvaća navode uprave Zatvora u Zagrebu o zadovoljavajućem stupnju te pomoći. Međutim, uprava Zatvora mora, vodeći računa o općem načelu suzbijanja štetnih učinaka prenapučenosti pojačanom skrbi za pritvorenike i zatvorenike, uspostaviti za pritvorenike standarde korištenja dodatne medicinske pomoći angažiranjem vanjskih liječničkih usluga, koje neće ovisiti o diskrecijskoj ocjeni uprave Zatvora.
NN 38/2009 • 17.3. Konačno, Ustavni sud ocjenjuje da je pravni režim posjeta članova obitelji pritvorenicima i zatvorenicima, u uvjetima prenapučenosti, neprimjeren, kako u pogledu duljine dopuštenog kontakta, tako i u pogledu procedure koja se na članove obitelji primjenjuje i koja, zbog svojeg načina provođenja i trajanja, bitno umanjuje smisao takvih kontakata pritvorenika i zatvorenika s obitelji i s vanjskim svijetom. Neprihvatljivo je da je taj režim preciznije uređen u regulaciji Zakona o izvršavanju kazne zatvora (članci 117. – 122.) i u svojoj ukupnosti povoljniji od režima posjeta pritvorenicima.
NN 38/2009 • 18. Ustavni sud upozorava na to da mjerodavne odredbe Zakona o kaznenom postupku slabije zaštićuju pritvorenikova prava nego što to čini Zakon o izvršavanju kazne zatvora, posebice glede pravnog sredstva koje bi pritvorenicima omogućilo pobijanje ispravnosti odluka i mjera uprave zatvora glede njihovih prava zajamčenih ostalim navedenim odredbama Zakona o kaznenom postupku. Po odredbi članka 117. stavka 2. ZKP-a, predsjednik suda, istražni sudac ili predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac pred kojim se vodi postupak mogu obilaziti pritvorenike, s njima razgovarati »i od njih primati pritužbe«. Takvu pritužbu moraju jedino upisati u »zapisnik o obilasku pritvora«, kako bi se suci koji rješavaju pritvorske predmete »s njima upoznali« (odredbe članka 377. stavka 1. i 2. Sudskog poslovnika; »Narodne novine« broj 80/97., 20/98., 118/01., 49/03., 32/04. i 9/06). No, niti suci koji obilaze pritvor niti suci koji rješavaju pritvorske predmete nemaju obvezu donijeti bilo kakvu odluku o pritužbi, već su prema odredbi članka 117. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku samo ovlašteni da odmah odrede okrivljenikovo puštanje na slobodu ako povodom pritužbe utvrde »da je istekao rok trajanja pritvora određen u rješenju o pritvoru ili da ne postoji zakonita odluka o oduzimanju slobode«.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 100/06, Broj 112/08,
Broj 111/07, Broj 29/01,
Broj 105/97, Broj 66/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE