PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 67/2009 • Odgovarajući na podnositeljičine žalbene navode, Županijski sud u obrazloženju osporenog rješenja ističe da je člankom 263. stavkom 2. Obiteljskog zakona propisano da su sudski postupci u statusnim stvarima hitni, što znači da je sud u tim postupcima dužan hitno postupati kako bi traumatična situacija koju takvi postupci izazivaju što kraće trajala. Stranka stoga ima pravo ponovno podnijeti prijedlog (u konkretnom slučaju, prijedlog za određivanje susreta i druženja s djetetom) kad se ispune uvjeti koji u vrijeme odlučivanja o prvotnom prijedlogu nisu bili ispunjeni.
NN 67/2009 • U odnosu na podnositeljičin žalbeni navod da je sud, za potrebe postupka provođenja psihoterapije koju su predložili vještaci, djetetu trebao postaviti skrbnika za poseban slučaj, drugostupanjski je sud ponovio navode prvostupanjskog suda, utvrđujući: »Sud nije prihvatio prijedlog predlagateljice za postavljenjem posebnog skrbnika djetetu, iznesen na ročištu 6. studenog 2007. godine s obzirom da je cijeli postupak proveden uz sudjelovanje skrbnice mlt. (ime djeteta) na čije obnašanje dužnosti od strane Centra za socijalnu skrb Zadar nije bilo primjedbi, a s obzirom da eventualna psihoterapija kojoj će se predlagateljica podvrgnuti neće biti provedena u okviru ovog postupka, sud nije mogao ni odlučivati o postavljenju posebnog skrbnika tijekom takve terapije.«
NN 67/2009 • Slijedom iznijetog, drugostupanjski je sud odbio podnositeljičinu žalbu kao neosnovanu.
NN 67/2009 • 6. Članak 35. Ustava, na čiju povredu podnositeljica ukazuje, glasi:
NN 67/2009 • 1. Svatko ima pravo na poštovanje svoga … obiteljskog života….
NN 67/2009 • 2. Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno … radi zaštite zdravlja … ili radi zaštite prava i sloboda drugih.
NN 67/2009 • Obiteljski život između djeteta i roditelja odnosno drugih srodnika u smislu članka 35. Ustava i članka 8. Konvencije
NN 67/2009 • 7. Ustavni sud priznaje postojanje prava na obiteljski život između roditelja i njihove djece. Njegovo je stajalište da samom činjenicom što su bračni ili izvanbračni supružnici dobili dijete automatski nastaje između roditelja i djeteta obiteljski život u smislu članka 35. Ustava. Sažeto, dijete rođeno u bračnoj ili izvanbračnoj vezi čini ipso iure dio tog odnosa.
NN 67/2009 • Budući da se samom činjenicom rođenja djeteta između njega i roditelja stvara veza koja čini »obiteljski život«, kasniji događaji tu vezu ne mogu raskinuti, osim u izuzetnim okolnostima kao što je usvajanje djeteta.
NN 67/2009 • Odnosi među roditeljima, dakle, u pravilu ne utječu na obiteljski život koji postoji između njih i njihova djeteta.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 67/2009 • Obiteljski život u smislu članka 35. Ustava obuhvaća i odnose između djeteta i njegovih baki i djedova, odnose među braćom i sestrama te odnose između djeteta i drugih krvnih srodnika.
NN 67/2009 • Konačno, polazeći od okolnosti konkretnog slučaja, Ustavni sud izražava načelno stajalište da odlazak u zatvor roditelja ne raskida vezu koja čini obiteljski život između njega i djeteta. Štoviše, u takvoj situaciji država ima posebne obveze poticanja održavanja obiteljskih veza između zatvorenika i članova njihovih obitelji.
NN 67/2009 • 8. Ustavni sud podsjeća da u odnosu na poštovanje obiteljskog života država ima negativne i pozitivne obveze.
NN 67/2009 • Negativne obveze obuhvaćaju dužnost države da se suzdrži od miješanja u obiteljski život pojedinaca, osim u slučajevima propisanim zakonom (članak 61. stavak 2. Ustava) i u skladu s načelom razmjernosti (članak 16. Ustava), razmatranim u svjetlu pravila koja vrijede u demokratskoj državi (članak 1. stavak 1. Ustava).
NN 67/2009 • Pozitivne obveze obuhvaćaju dužnost države da aktivno djeluje radi ostvarivanja pretpostavki za poštovanje i djelotvornu zaštitu obiteljskog života svojih građana, pa i onda kad to pretpostavlja uređivanje privatnih odnosa među njima. Te su obveze izrijekom propisane u odredbama Ustava koje uređuju socijalna prava. One glase:
NN 67/2009 • Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.
NN 67/2009 • Kad je riječ o pozitivnim obvezama države Ustavni sud primjećuje, međutim, da je ustavni pojam »štovanja« obiteljskog života neodređen. Stoga se uvijek mora voditi računa da se tumačenja obveze države na »štovanje« tog života mogu razlikovati od slučaja do slučaja. Ustavni sud smatra da država ima široko područje slobode prosudbe pri uređivanju tog pitanja odnosno pri odlučivanju o tome koje aktivnosti ili mjere treba poduzeti radi ostvarivanja ustavnog jamstva iz članka 35. Ustava, pri čemu se uvažavaju i postojeće mogućnosti društvene zajednice i njezinih pojedinaca.
NN 67/2009 • Ustavni sud smatra da u svim postupcima koji se odnose na skrb o djeci središnje mjesto moraju imati najbolji interesi djeteta. Stoga se uključivanje djeteta u sustav socijalne skrbi države uvijek mora promatrati kao privremena mjera koja će biti obustavljena čim to okolnosti budu dopuštale ili će se smatrati privremenom sve do onog trenutka kad se osnovano zaključi da ne postoji alternativno rješenje koje bi bilo u najboljem interesu djeteta.
NN 67/2009 • Svaka mjera države koja se tiče djeteta i njegove dobrobiti mora biti usmjerena prema konačnom cilju: ponovnom spajanju djeteta s njegovim biološkim roditeljima. Ustavni sud u tom smislu podsjeća da dijete, osobito ono mlađe, koje je razdvojeno od bioloških roditelja i povjereno na skrb trećim osobama tijekom vremena može uspostaviti duboke veze s tim trećim osobama, pa se kasnije može utvrditi da nije u djetetovom najboljem interesu prekidati ih ili ih remetiti nakon što budu izmijenjene okolnosti (primjerice, nakon što se izmijeni prethodna odluka o ograničavanju ili oduzimanju roditeljskih prava ili prava roditelja na susrete i druženja s djetetom). Država u takvim okolnostima može imati obvezu omogućiti ponovno spajanje obitelji, što se čini izdavanjem naloga za ostvarivanjem češćih susreta i druženja djeteta s roditeljima, uz osiguravanje izvršavanja tog naloga radi postizanja djelotvornosti same mjere. Ta obveza države može postojati i u situaciji kad je član djetetove šire obitelji preuzeo skrb o djetetu.
NN 67/2009 • Ustavni sud u tom smislu ističe da nadležna tijela imaju obvezu nastojati da do ponovnog spajanja obitelji dođe. Ta obveza, međutim, nije apsolutna, jer ne pretpostavlja obvezu države da do toga doista i dođe. Ako su se nadležna tijela u dostatnoj mjeri potrudila da se obitelj spoji, ali se to spajanje pokazalo nemogućim ili se s izvjesnošću utvrdilo da ono nije u najboljem interesu djeteta, ne postoji odgovornost države u smislu članka 35. Ustava. Neovisno o okolnostima svakog pojedinog slučaja i razlogu zbog kojega država intervenira mjerama usmjerenim na zaštitu djeteta, dakle, mogućnost ponovnog spajanja obitelji mora biti realna i praktična.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 116/03, Broj 14/90,
Broj 106/04, Broj 71/00,
Broj 92/94, Broj 87/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE