• Statutom općine ili grada može se propisati da na području, na kojem je u službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine, pravne i fizičke osobe koje obavljaju javnu djelatnost mogu ispisivati nazive dvojezično ili višejezično.

• 6. Osporenim Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj određeni su nazivi županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, što je u skladu s člankom 12. stavkom 1. Ustava koji propisuje da su u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.

• Službena uporaba drugog jezika te ćiriličnog ili drugog pisma Ustavom je dopuštena samo u pojedinim lokalnim jedinicama, pod uvjetima propisanim zakonom.

• Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj propisuju pretpostavke za službenu uporabu drugog jezika i/ili pisma u pojedinim lokalnim jedinicama, u skladu s člankom 12. stavkom 2. Ustava. Iz mjerodavnih odredbi tih zakona razvidno je da su jedinice lokalne samouprave ovlaštene svojim statutima odrediti ravnopravnu službenu uporabu jezika i/ili pisma pojedine nacionalne manjine na svom području ili jednom njegovom dijelu, pod uvjetima propisanima zakonom. Obveza ispisivanja naziva naselja i geografskih lokaliteta na jeziku nacionalne manjine postoji, prema tome, samo u jedinicama lokalne samouprave u kojima je statutom, donesenim u skladu s mjerodavnim zakonima, utvrđena službena uporaba jezika i/ili pisma pojedine nacionalne manjine. Tu zakonsku obvezu provode nadležna tijela dotične jedinice lokalne samouprave u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj i svojim statutom. Predmet uređenja osporenog Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj, nasuprot tome, nisu (mogući) nazivi naselja i geografskih lokaliteta na nekom od jezika i/ili pisama nacionalnih manjina.

• Budući da je u Republici Hrvatskoj zajamčena uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina, te da sve općine i gradovi koje navodi predlagatelj imaju pravnu mogućnost ostvarivanja prava na dvojezične nazive pod pretpostavkama utvrđenima mjerodavnim zakonom, Ustavni sud ocjenjuje neosnovanim tvrdnju podnositelja da osporeni Zakon nije u suglasnosti s međunarodnim ugovorima, navedenima u točki 2. obrazloženja ove odluke.

• 7. U vezi s prijedlogom predlagatelja za ocjenu suglasnosti Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Ustavni sud napominje da nije nadležan ocjenjivati međusobnu usklađenost zakona.