• Treće, prema odredbi članka 128. podstavka 5. Ustava o nedonošenju propisa za provođenje zakona u zakonom određenim rokovima Ustavni sud može izvijestiti Hrvatski sabor, kao o pojavi koja nepovoljno utječe na ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti.

• Četvrto, ukidanje osporenog Pravilnika zbog njegovog donošenja nakon zakonom određenog roka ne bi pridonijelo ostvarivanju načela pravne sigurnosti. Nakon ukidanja osporenog Pravilnika ostala bi neuređena pitanja koja su njim uređena, a Zavod onemogućen u provođenju kontrole podataka o stažu osiguranika, osnovicama za obračun doprinosa i o uplaćenim doprinosima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja. Ako bi se prihvatilo shvaćanje predlagatelja da u slučaju ovog Pravilnika ovlaštenje za njegovo donošenje prestaje protekom roka u kojem je taj Pravilnik trebao biti donesen, takvo pravno stanje postojalo bi sve dok zakonodavac ponovno Upravnom vijeću ne bi dao ovlaštenje za donošenje Pravilnika i dok na temelju novog ovlaštenja Upravno vijeće ne bi donijelo novi Pravilnik. Ustavni sud smatra da takva posljedica propusta roka za donošenje podzakonskog akta ne doprinosi pravnoj sigurnosti, a ni ostvarenju načela ustavnosti i zakonitosti, pa Ustavni sud stoga ne prihvaća prijedlog podnositelja da zbog propusta donositelja da Pravilnik donese u zakonom propisanom roku, osporeni Pravilnik ukine.

• 5. U odnosu na pozivanje predlagatelja na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske, izraženo u Odluci broj: U-II-472/1995 od 11. veljače 1998. godine (»Narodne novine«, broj 28/98), Ustavni sud napominje da se u tom predmetu radilo o slučaju koji je bitno različit od predmeta ovog ustavnosudskog postupka, te pravno shvaćanje Ustavnog suda izraženo u tom rješenju nije mjerodavno u ovom slučaju.

• 6. Utvrdivši da je osporeni Pravilnik, kao drugi propis, donesen na temelju zakonskog ovlaštenja i od strane ovlaštenog tijela, te da se njime uređuje djelovanje Zavoda u okviru nadležnosti utvrđenih Zakonom o mirovinskom osiguranju, Ustavni sud ocjenjuje da iako je osporeni pravilnik donesen nakon isteka zakonom određenog roka, ne postoje Ustavom i Ustavnim zakonom utvrđene pretpostavke za njegovo ukidanje. Naime, Ustavom i Ustavnim zakonom utvrđen način otklanjanja kašnjenja s donošenjem propisa koje treba donijeti, mogućnost dana Ustavnom sudu da o uočenoj pojavi neustavnosti i nezakonitosti izvijesti Hrvatski sabor, te razlozi pravne sigurnosti i ostvarenja načela ustavnosti i zakonitosti, podrobno izneseni u točki 4. ovoga Rješenja, pretežu za stav da se utvrđena povreda ne sankcionira ukidanjem osporenog Pravilnika.

• S obzirom na sve iznesene okolnosti ovog slučaja Ustavni sud utvrđuje da odredba članka 14. stavka 2. Ustava, za koju predlagatelj također tvrdi da je povrijeđena donošenjem osporenog Pravilnika izvan roka propisanog zakonom nije mjerodavna u ovom slučaju, a niti predlagatelj posebno obrazlaže navod o povredi te odredbe Ustava.

• 7. Slijedom navedenog i na temelju odredbe članka 43. Ustavnog zakona riješeno je kao u izreci.