PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 153/2005 • U Smjernicama Europske komisije za ocjenu horizontalnih koncentracija u skladu s Uredbom Vijeća o kontroli koncentracija između poduzetnika (2004/C 31/03), navodi se da koncentracije u kojima zajednički tržišni udio sudionika koncentracije ne iznosi više od 25% u načelu ne vode sprječavanju, ograničavanju ili narušavanju tržišnog natjecanja. Navedenim se smjernicama između ostalog preporuča da se, osim u određenim slučajevima, mogu ocijeniti dopuštenima one horizontalne koncentracije kod kojih se rezultirajući HHI kreće u rasponu od 1000 do 2000 i njegova promjena (delta) iznosi manje od 250.
NN 153/2005 • U skladu s navedenim može se zaključiti da u konkretnom slučaju provedbom koncentracije po svim kriterijima (aktiva, depoziti, krediti) dolazi do povećanja tržišnog udjela na više od 25%, te do promjene HHI 1 i HHI 2 za više od 250, pri čemu rezultirajući HHI raste iznad 1800, što znači da koncentriranost tržišta raste do razmjera koji stvaraju razloge za zabrinutost tijela za zaštitu tržišnog natjecanja.
NN 153/2005 • Imajući na umu da su gore opisana pravila opće prirode, odnosno primjenjiva za sve sektore, a da se bankarski sektor u ovom smislu treba smatrati bitno osjetljivijim (pa čak i važnijim) sektorom u odnosu na sve druge, te da se efekti iz njega prelijevaju u sve druge sektore, navedeni pokazatelji imaju još veći značaj.
NN 153/2005 • Iako je kao mjerodavno tržište u proizvodnoj dimenziji utvrđeno tržište univerzalnog bankarstva, da bi se dobila detaljnija slika disperzije kredita i depozita analizirani su i tržišni udjeli prema vrstama kredita i depozita. Kod kredita odobrenih Republici Hrvatskoj, republičkim fondovima i javnim poduzećima zajednički udjel ZABE i Splitske banke prelazio bi 40%, no to su specifični i relativno ograničeni tržišni segmenti. Isto tako, ZABA i Splitska banka imaju i veoma značajne udjele u depozitima lokalne države i HBOR-a, ali za sada se čini da to ne spada u najvažnija pitanja politike konkurencije u bankarskom sektoru Hrvatske.
NN 153/2005 • Što se tiče tržišta stambenih kredita, zajednički udjel ZABE i Splitske banke prelazio bi 50% u tom važnom segmentu koji u ukupnim kreditima stanovništvu sudjeluje s jednom trećinom. ZABA sama na tom tržištu ima udjel od približno 40%. Osim toga, zajednički udjel ZABE i Splitske banke u tekućim i žiroračunima stanovništva također prelazi 40%. S obzirom da su krediti stanovništvu često vezani za žiro ili tekuće račune, taj podatak upućuje na zaključak da će ZABA i Splitska banka zajedno imati znatno veću tržišnu moć u segmentu poslovanja sa stanovništvom.
NN 153/2005 • UCI u Prijavi ističe da xx (označeno kao poslovna tajna).. .Po njemu su konkurenti voljni xx (označeno kao poslovna tajna),.. Analizom je utvrđeno da xx (poslovna tajna), ali nije provođena detaljna analiza razloga tog xx (označeno kao poslovna tajna), jer je ocijenjeno da to nije odlučno za ocjenu predmetne koncentracije.
NN 153/2005 • UCI također tvrdi da komitenti nisu lojalni bankama u Hrvatskoj, nego da su veoma osjetljivi na cijene. Tu tvrdnju pobija činjenica da na hrvatskom bankarskom tržištu nema puno prostora za standardnu lojalnost jednoj banci budući da komitenti uglavnom moraju biti kod određene banke. Analizom je utvrđeno da potražnja za kreditima u Hrvatskoj raste i pada ovisno o kamatnim stopama. No, premda je vjerojatno točno da su korisnici osjetljivi na kamatne stope, na izbor banke kod koje će se realizirati kredit veliku ulogu imaju i sredstva osiguranja koja pojedina banka traži od klijenata kao uvjet za odobravanje kredita. Osim toga, depoziti su vrlo često vezani uz kredite, primjerice kad banke zahtijevaju depozite kako bi uopće prihvatile odobravanje kredita. Iako nije provedena detaljnija analiza lojalnosti klijenata bankama, ima mjesta za sumnju o stupnju pokretljivosti klijenata i lakoći kojom mijenjaju banke.
NN 153/2005 • Primjedbe o slaboj pokretljivosti klijenata odnose se ponajviše na stanovništvo, što se vidi iz činjenice da su kamatne stope na depozite stanovništva uglavnom niže od onih na depozite poduzeća, a da su kamatne stope na kredite više za stanovništvo nego za poduzeća. Realizacijom predmetne koncentracije nastala bi bankovna grupacija koja bi bila najjača upravo u segmentu stanovništva, što daje razloga za zabrinutost da bi ta grupacija imala tržišnu moć koju bi mogla upotrijebiti da poveća kamatne marže za stanovništvo.
NN 153/2005 • 4.2. Tržište stambene štednje i stambenih kredita kod stambenih štedionica u Republici Hrvatskoj
NN 153/2005 • Tržište na kojem posluju stambene štedionice uređeno je posebnim zakonom, postoje vrlo visoke zapreke pristupa istome, socijalno je osjetljivo i na njemu posluju samo četiri (4) konkurenta: Prva stambena štedionica d.d. (društvo-kćer ZABE – u nastavku teksta: PSŠ), Raiffeisen stambena štedionica d.d., PBZ stambena štedionica d.d. i WSŠ.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 153/2005 • Sve stambene štedionice, osim WSŠ, vlasnički su povezane s bankama sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i pripadaju grupama banaka. WSŠ ne pripada niti jednoj grupi banaka na teritoriju Republike Hrvatske jer su većinsko vlasništvo preuzele stambene štedionice iz Njemačke i Austrije, a 25% udjela u njezinom temeljnom kapitalu ima BA-CA.
NN 153/2005 • U nastavku su prikazani tržišni udjeli stambenih štedionica prema aktivi na dan 31. prosinca 2004. i 30. lipnja 2005.
NN 153/2005 • Provedba predmetne koncentracije na ovo tržište bi se odrazila ostvarivanjem preko 50% udjela od strane stambenih štedionica u grupi UCI-HVB. Ovakva promjena tržišne strukture na tržištu koje je i sad vrlo koncentrirano negativno će se odraziti na tržišno natjecanje.
NN 153/2005 • Prema podacima kojima raspolaže HNB, direktni i indirektni tržišni udjeli UCI i direktni i indirektni tržišni udjeli HVB na tržištima dobrovoljnih i obveznih mirovinskih fondova u Republici Hrvatskoj, prikazani u tisućama kuna i u postocima, su sljedeći:
NN 153/2005 • Neto imovina dobrovoljnih mirovinskih fondova – ukupno31. 12. 2003.30. 6. 2004.31. 12. 2004.30. 6. 2005.
NN 153/2005 • Neto imovina obveznih mirovinskih fondova – ukupno31. 12. 2003.30. 6. 2004.31. 12. 2004.30. 6. 2005.
NN 153/2005 • HVB nije prisutan u ovom tržišnom segmentu, dok je UCI prisutan preko mirovinskih fondova ZABE i Allianza AG – A-Z fondova, koji imaju značajne tržišne udjele na ovom tržištu.
NN 153/2005 • Podrška banke na tržištu mirovinskih fondova je vrlo bitna jer je banka jedan od distribucijskih kanala za sudionike na ovom tržištu. Stoga utjecaj predmetne koncentracije na ovo tržište treba promatrati s aspekta ostvarivanja ekonomskog jedinstva ZABE i Splitske banke koje bi tako zajednički i koordinirano nastupale i na ovom tržišnom segmentu. Činjenica je da A-Z fond ima preko 40% tržišnog udjela na tržištu obveznih mirovinskih fondova, ali taj tržišni udjel je vjerojatno rezultat efikasnosti tog poslovnog subjekta, velikih marketinških napora i dobrih poslovnih odluka managementa (primjerice, strateški savez s Allianzom AG).
NN 153/2005 • Na ovom dijelu mjerodavnog tržišta nije za očekivati značajne konkurentske promjene kao posljedicu predmetne koncentracije.
NN 153/2005 • Posljednjih godina došlo je do snažnog razvoja fondovske industrije u Hrvatskoj općenito. U segmentu investicijskih fondova (otvorenih i zatvorenih) posluje veliki broj subjekata. Banke su također vrlo aktivne u ovom tržištu. Uobičajeno je da društvo koje upravlja investicijskim fondovima upravlja i zatvorenim i otvorenim fondovima koji se međusobno razlikuju s obzirom na strukturu ulaganja, a samim time i prema očekivanim prinosima po udjelima.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 4/91, Broj 103/96,
Broj 97/05, Broj 9/06,
Broj 27/04, Broj 84/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE