PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 38/2009 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, predsjednica Suda, te suci Marko Babić, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Mario Kos, Davor Krapac, Ivan Matija, Željko Potočnjak, Agata Račan, Aldo Radolović, Duška Šarin i Nevenka Šernhorst, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo R. P. iz Z., sada u Zatvoru u Zagrebu, kojeg zastupa V. D. L., odvjetnica iz Z., na sjednici održanoj 17. ožujka 2009. godine, donio je
NN 38/2009 • – rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Kž-68/09-3 od 4. veljače 2009. godine i
NN 38/2009 • – rješenje Županijskog suda u Zagrebu broj: Kv-I-1099/08 (K-US-5/08) od 19. studenoga 2008. godine, u odnosu na podnositelja ustavne tužbe.
NN 38/2009 • III. Utvrđuje se da je podnositelju tijekom pritvora provedenog u Zatvoru u Zagrebu, koji je produljen rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj: Kv-I-1099/08 (K-US-5/08) od 19. studenoga 2008. godine, povrijeđeno ustavno pravo na čovječno postupanje i poštovanje dostojanstva.
NN 38/2009 • IV. Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02., 49/02. – pročišćeni tekst) nalaže se Vladi Republike Hrvatske da u primjerenom roku, ne duljem od pet godina, prilagodi kapacitete Zatvora u Zagrebu potrebama smještaja osoba lišenih slobode.
NN 38/2009 • 1. Pravodobna i dopuštena ustavna tužba podnesena je protiv rješenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Kž-68/09-3 od 4. veljače 2009. godine, kojim je odbijena žalba podnositelja ustavne tužbe protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj: Kv-I-1099/08 (K-US-5/08) od 19. studenoga 2008. godine. Tim rješenjem, na temelju članka 107. stavka 2. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine« broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02., 62/03. i 111/03., u daljnjem tekstu: ZKP), produljen je pritvor protiv J. M., R. P. i I. P. po osnovi iz članka 102. stavka 1. točke 4. ZKP-a, u tijeku postupka nakon podignute optužnice zbog kaznenog djela iz članka 337. stavka 4. i dr. Kaznenog zakona (»Narodne novine« broj 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03. i 190/03., u daljnjem tekstu: KZ).
NN 38/2009 • Ustavnu tužbu podnositelj podnosi i protiv Prijemnog zapisnika Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske, Uprave za zatvorski sustav, Zatvora u Zagrebu od 18. lipnja 2007. godine, pojedinačnog akta na temelju kojeg je 18. lipnja 2007. godine primljen u Zatvor u Zagrebu.
NN 38/2009 • 2. Ustavna tužba podnositelja sadržajno je podijeljena na dva dijela. U prvom dijelu podnositelj osporava navedeno rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, navodeći povredu ustavnih prava i odredbi zajamčenih člancima 3., 5., 14., 16., 22., 24., 26., 28., 29. stavkom 1., 35., 61. i 63. Ustava Republike Hrvatske, te povredu članaka 5., 6. i 14. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 6/99. – pročišćeni tekst i 8/99. – ispravak, 14/02. i 1/06., u daljnjem tekstu: Europska konvencija). U drugom dijelu podnositelj navodi da se u Zatvoru u Zagrebu, gdje se prema njemu izvršava mjera pritvora, postupa nečovječno i ponižavajuće, te da su mu povrijeđena ustavna prava zajamčena člankom 25. i člankom 35. Ustava, kao i odredba članka 3. Europske konvencije.
NN 38/2009 • 2.1. Podnositelj u ustavnoj tužbi navodi sadržaj osporenih rješenja, ističući da je lišen slobode 16. lipnja 2007. godine u 16.45 sati i da mu pritvor sada traje više od 1 godine i 8 mjeseci. Navodi da se u rješenju Županijskog suda u Zagrebu zbirno obrazlaže, bez individualizacije, da su optuženici radnjama opisanima u optužnici zlorabili svoju izuzetno važnu ulogu koju su imali u Hrvatskom fondu za privatizaciju (u daljnjem tekstu: Fond).
NN 38/2009 • Nadalje, podnositelj ističe da kazneno djelo primanja mita ne spada u katalog kaznenih djela za koje se pritvor može odrediti i produljiti po osnovi iz članka 102. stavka 1. točke 4. ZKP-a, jer nije taksativno naveden u toj odredbi ZKP-a. Stoga smatra pogrešnim i obrazloženje osporenog rješenja koje se odnosi na načelo razmjernosti u dijelu koji govori o ukupnosti kaznenih djela za koje je podnositelj optužen. Navodi da je po osnovi iz članka 102. stavka 1. točke 4. ZKP-a pritvor prvi put određen tek nakon podizanja optužnice, a kad su prestale postojati druge pritvorske osnove i kad je trebao biti pušten na slobodu.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 38/2009 • Podnositelj u ustavnoj tužbi navodi koje pretpostavke bi, prema njegovom mišljenju, trebale biti ispunjene, a koje bi opravdale mjeru određenog mu pritvora. Smatra da u konkretnom slučaju te pretpostavke nisu ostvarene.
NN 38/2009 • Osporava zaključak sudova da su nastupile posljedice koje navode u osporenim rješenjima te postavlja pitanje kada i na koji način je utvrđeno da je ugrožen ugled Fonda u gospodarskom životu i da cjelokupna javnost sumnja u pravilnost i zakonitost rada Fonda, samo zbog onog što se pod točkom 9. optužnice tek stavlja na teret podnositelju. Osporava počinjenje kaznenih djela kojima ga se u optužnici tereti.
NN 38/2009 • Navodi dužinu vremena koje je do podnošenja ustavne tužbe proveo u pritvoru (20 mjeseci), te činjenicu da je za njega maksimalno trajanje pritvora 24 mjeseca, a da je raspravna faza kaznenog postupka tek započela i da je potrebno provesti veliki broj radnji, što dokazuje navodima da je rasprava zakazana za gotovo sve radne dane, zaključno do 14. svibnja 2009. godine. Zaključuje da se više ne može govoriti o pravu na suđenju u najkraćem roku, o poštivanju načela razmjernosti iz članka 16. stavka 2. Ustava niti o jednakopravnosti svih suoptuženika, jer su neki drugi u istom kaznenom postupku dobili priliku braniti se sa slobode. Osim toga, budući da prema praksi Europskog suda za ljudska prava pretpostavka nedužnosti iz članka 6. stavka 2. Europske konvencije može biti prekršena i izjavama danim od strane određenih nositelja državne vlasti, kao što su ministri ili članovi parlamenta, podnositelj navodi da izrazi koji su korišteni u hrvatskoj javnosti o njemu narušavaju tu pretpostavku i predstavljaju direktan utjecaj na pravosuđe. Konačno, prema ponašanju predstavnika državne vlasti podnositelju se čini da je državna vlast već odlučila da je kriv, jer su mu kao državnom dužnosniku dali otkaz ugovora o radu, a nije bio prethodno suspendiran s dužnosti do odluke suda o njegovoj krivnji, što je uobičajena praksa u sličnim situacijama.
NN 38/2009 • 2.2. Žaleći se na povredu članaka 25. i 35. Ustava, u vezi s člankom 3. Europske konvencije, podnositelj iznosi tvrdnje koje se odnose na njegov smještaj u Zatvoru, nedostatnu higijenu, prehranu, zdravstvenu zaštitu odnosno medicinsku pomoć, rekreaciju i posebne aktivnosti te na kontakte s braniteljem i s obitelji.
NN 38/2009 • Smještaj podnositelja u Zatvoru. Higijena. U ustavnoj tužbi podnositelj ističe da se od trenutka lišenja slobode, 16. lipnja 2007. godine, neprekidno nalazi u Zatvoru u Zagrebu. Navodi da se, iako za njega kao pritvorenika vrijedi presumpcija nevinosti, nalazi u gorim uvjetima od onih u kojima se nalaze osobe koje su pravomoćno osuđene na kaznu zatvora u Republici Hrvatskoj. Od dolaska u Zatvor bio je smješten u ćeliju veličine 18 m2, zajedno s još 6 pritvorenika. S njima je dijelio jedan sanitarni čvor, koji je doduše bio higijenski ispravan, ali nije omogućio privatnost. Ćelija u kojoj je boravio nije imala ventilacije, a pritvorenici puše; nije imala vatrodojavni sustav niti je postojala zaštita od požara. Navedeno stanje naročito se pogoršavalo ljeti, kad je smrad u ćeliji nesnosan. Sanitarni čvor, koji nije u potpunosti odijeljen od prostorije u kojoj se boravi po 22 sata dnevno, premalenog je kapaciteta: ujutro na obavljanje nužde čeka se i do pola sata, a ponekad se ne uspije dočekati red pa su pritvorenici, pred ostalima, obavljali nuždu i u bocu, čašu ili sl., uz osjećaj srama i neugode. Pritvorenici nisu imali mogućnost kretanja po prostoriji, jer zbog namještaja nije bilo prostora za kretanje. Osim toga, u ćeliji nije bilo dovoljno dnevnog svjetla.
NN 38/2009 • Prehrana. Podnositelj ocjenjuje da je prehrana u Zatvoru bila loše kvalitete. Hrana se nije mogla konzumirati neposredno nakon što je donesena, i to zbog prenapučenosti ćelije odnosno nedovoljnog broja stolaca, tako da su je pritvorenici konzumirali u smjenama za stolom, za koji svi nisu mogli stati. Događalo se da u isto vrijeme jedni jedu obrok, a drugi u istoj ćeliji obavljaju nuždu.
NN 38/2009 • Zdravstvena zaštita i medicinska pomoć. Podnositelj navodi da nije bio u mogućnosti ostvariti medicinsku zaštitu, jer zbog velikog broja zatvorenika i pritvorenika nije mogao doći na red kod psihijatra, iako, zbog nagomilane potisnute frustracije, izražava agresivnost u komunikaciji s ostalim pritvorenicima u ćeliji. Radi toga mu se psihičko zdravlje narušilo, postao je nervozan i anksiozan i razmišljao da će poludjeti ili da će samom sebi nanijeti neko zlo. U travnju 2008. godine u njegovoj ćeliji bio je pritvorenik J. V. koji više nije mogao izdržati takve uvjete te je, u vrijeme dok su ostali pritvorenici bili u kantini, popio sredstvo za čišćenje WC-a. Podnositelj ga je našao u ćeliji kako beživotno leži na podu. U ćeliji s podnositeljem bili su smješteni i bolesni pritvorenici. Jedan od njih boluje od epilepsije, za što nije znao nitko od supritvorenika u ćeliji, sve do trenutka kad je navedeni, 26. lipnja 2008. godine, imao akutni napad te bolesti, pri čemu su mu život spasili ostali pritvorenici; napadi su se, međutim, ponovili 7. kolovoza 2008., 9. kolovoza 2008. i 12. kolovoza 2008. godine. Isto tako, u ćeliji je bio i pritvorenik koji boluje od hepatitisa C, ali za to ostali pritvorenici iz iste ćelije nisu znali sve dok sam nije kod sudske kontrole pritvora rekao da boluje od te bolesti i raspitivao se predstavlja li opasnost za druge pritvorenike. Loše uvjete u Zatvoru podnositelj smatra uzrokom i psihičkog rastrojstva pritvorenika E. S. u njegovoj ćeliji, koji je 24. lipnja 2008. godine u napadu bijesa šakom razbio prozorsko staklo iznad podnositeljevog kreveta, koje se rasulo po podnositelju, ali ga nije ozlijedilo. To je kod podnositelja izazvalo strah i zabrinutost da će se postupanje pritvorenika E. S. ponoviti tijekom noći.
NN 38/2009 • Posebne aktivnosti, dnevni život, rekreacija. Podnositelj se prilikom dolaska u pritvor kod ostalih pritvorenika i stražara zanimao za mogućnost rada u Zatvoru, ali je nije dobio. Navodi da mu nisu osigurane nikakve dnevne aktivnosti, a tijekom dana mu nije dozvoljeno da spava ili da bude u krevetu. Izlasci na svježi zrak i tjelovježbu ne ograničavaju se, ali je njihov raspored prepušten odlukama zatvorske uprave.
NN 38/2009 • Kontakti s braniteljem i kontakti s obitelji. Podnositelj ističe da su mu ograničeni kontakti s braniteljem koji ga može posjećivati samo radnim danom od 9 sati ujutro do 15 sati poslije podne. No, i prilikom takvog posjeta sve do nedavno je razgovor s braniteljem bio otežan i nerazgovijetan zbog buke koju bi u prostoriji za branitelje, »razgovaraonici«, stvarali drugi pritvorenici istodobno razgovarajući sa svojim braniteljima.
NN 38/2009 • Podnositelj posebice prigovara režimu kontakata s obitelji. Smatra da su posjeti pritvorenicima prekratki te da ne dopuštaju primjereni sadržaj ljudske interakcije među najbližima. Osim toga, preko svoje punomoćnice na pripremnom sastanku 13. listopada 2008. pojašnjava da nametanje birokratskih prepreka članovima obitelji za pribavljanje dozvole za posjet Zatvoru te neprimjereno čekanje na susret sa zatvorenikom bitno narušavaju svrhu takvih kontakata i ograničavaju vezu podnositelja s vanjskim svijetom. Podnositelj je osoba sa završenim fakultetom, nikada nije osuđivan, oženjen je i ima dvoje djece. Zbog takvih kratkotrajnih i ograničenih posjeta te telefonskih kontakata nije u mogućnosti normalno komunicirati s obitelji, a kamoli ispunjavati ulogu oca djeci, koja su u pubertetu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 111/04, Broj 17/99,
Broj 125/04, Broj 99/08,
Broj 112/04, Broj 91/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE