• Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Petar Klarić, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Mario Kos, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Emilija Rajić, Smiljko Sokol, Nevenka Šernhorst, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući o prijedlozima za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, na sjednici održanoj 8. studenoga 2005. godine, donio je

• I. Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom članka 2. stavaka 2. i 3., članka 4. stavka 3., članka 7. i članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona o poreznom savjetništvu (»Narodne novine«, broj 127/2000.).

• 1. Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredaba članka 2. stavaka 2. i 3., članka 4. stavka 3. i članka 7. Zakona o poreznom savjetništvu (»Narodne novine«, broj 127/2000., u daljnjem tekstu: Zakon) podnijela je Hrvatska odvjetnička komora (u nastavku: HOK), koju zastupa predsjednik Ranko Pelicarić.

• Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom odredbe članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona podnio je Dubravko Pokorny iz Ivanca.

• 2. U obrazloženju prijedloga HOK navodi da osporene odredbe ovlašćuju porezne savjetnike da zastupaju stranke u upravnim postupcima i »poreznim sporovima«. Navode da izraz »porezni sporovi« očito ne znači isto što i upravni sporovi o poreznim stvarima, nego da su njime obuhvaćeni svi sudski postupci koji se vode radi rješavanja bilo kakvih sporova iz odnosa poreznih obveznika i poreznih vlasti. Ističe da »prema odredbi članka 27. Ustava proizlazi da nitko osim odvjetnika ne smije građanima pružati pravnu pomoć, pa niti porezni savjetnici.« Smatra da se polaganjem ispita za poreznog savjetnika ne može nadomjestiti radno iskustvo koje je potrebno za valjano pružanje prave pomoći. Zaključuje da porezni savjetnici, da bi postupali u skladu s Ustavom, smiju obavljati samo poslove koje zakonodavac definira kao »ograničeno porezno savjetništvo«.

• Predlagatelj Dubravko Pokorny navodi da je protuustavna odredba članka 9. stavka 1. točke 2. Zakona, jer da je tom odredbom povrijeđeno načelo jednakosti zajamčeno odredbom članka 14. stavka 2. Ustava. Tom odredbom u neravnopravan položaj dovedeni su ovlašteni djelatnici inspekcijskih službi Porezne uprave i bivše Financijske policije, budući da su svi oni bili dužni polagati državni stručni ispit, koji je šireg sadržaja od ispita za poreznog savjetnika. Logičnim smatra da ispit za poreznog savjetnika moraju polagati knjigovođe koji rade u gospodarstvu ili u privatnim knjigovodstvenim servisima, budući da oni ne podliježu obvezi polaganja bilo kojeg oblika stručnog ispita. Iznose novčane naknade koju je potrebno izdvojiti za polaganje tog ispita, smatra preprekom, radi malih plaća državnih službenika. Navodi i odredbu članka 14. stavka 5. Zakona, ali nju ne osporava. Od Ustavnog suda traži da u Zakon unese odredbu koja bi u povoljniji položaj u odnosu na polaganje ispita za poreznog savjetnika stavila osobe koje su najmanje pet godina radile na inspekcijskim poslovima u Ministarstvu financija i imaju položen državni ispit za visoku stručnu spremu.