PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 82/2007 • Ustavni sud, u odluci broj: U-I-2566/03, U-I-2892/03 od 27. studenoga 2003. godine utvrdio je mjerila od kojih polazi pri ocjeni koji je zakon, čijim se odredbama razrađuju Ustavom utvrđena ljudska prava i temeljne slobode, organski zakon.
NN 82/2007 • Polazeći od stajališta izraženog u prethodno navedenoj odluci da se instituti kojima se razrađuje pravo države na progon i kažnjavanje povreditelja zakonom zaštićenih dobara uređuju se na način koji ne vrijeđa prava i slobode koje su Ustavom zajamčene svakom pojedincu, Ustavni sud ocjenjuje da se taj stav odnosi i na sve druge zakone kojima se zadire u područje kaznenog prava, a to je i predmet uređivanja osporenog Zakona, te njegovih izmjena i dopuna.
NN 82/2007 • Ustavni sud utvrđuje da je temeljno ustavno načelo da se propisi moraju mijenjati na način i u postupku istovjetnom načinu njihova donošenja. Slijedom toga, izmjena Zakona/01, koji pripada skupini organskih zakona, mora biti donesena na način i po postupku propisanom za organske zakone odnosno većinom svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
NN 82/2007 • 8. Na temelju iznesenog, Ustavni sud ocjenjuje da se osporenim Zakonom i njegovim izmjenama i dopunama razrađuju Ustavom utvrđene temeljne osobne slobode čovjeka. Stoga se Zakon/01, pa samim time i zakoni o njegovim izmjenama i dopunama, imaju smatrati organskim zakonima za čije je donošenje, sukladno članku 82. stavku 2. Ustava, potrebna većina glasova svih zastupnika u Hrvatskom saboru.
NN 82/2007 • Ustavni sud se nije upuštao u razmatranje pravnog položaja USKOK-a, kao državnog tijela u smislu odredbe članka 82. stavka 2. Ustava.
NN 82/2007 • 9. Postupak donošenja osporenog Zakona i njegovih izmjena i dopuna bio bi u suglasnosti s člankom 82. stavkom 2. Ustava da je za taj Zakon glasovala većina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru i to sedamdeset i šest (76) zastupnika u 4. sazivu odnosno sedamdeset i sedam (77) u 5. sazivu.
NN 82/2007 • – Zakon/01 donesen je u postupku u kojem je za njega glasovalo 77 zastupnika »za«, 1 »protiv« i 18 »suzdržanih«.
NN 82/2007 • – ZID Zakona/02 donesen je u postupku u kojem je za njega glasovalo šezdeset i šest (66) zastupnika i trinaest (13) protiv.
NN 82/2007 • – ZID Zakona/05 donesen je većinom od 95 glasova »za«, 8 »protiv« i 5 »suzdržanih« zastupnika.
NN 82/2007 • Slijedom navedenog, Ustavni sud utvrđuje da su Zakon/01 i ZID Zakona/05 donesen u postupcima, u skladu s odredbom članka 82. stavka 2. Ustava, propisanim za donošenje organskog zakona, a da ZID Zakona/02 nije donesen na način i u postupku propisanim člankom 82. stavkom 2. Ustava.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 82/2007 • Uspoređujući normativni sadržaj ZID Zakona/02 i ZID Zakona/05 nedvojbeno proizlazi da su izmjene i dopune propisane u ZID Zakonu/02 detaljnije uređene odredbama ZID Zakona/05.
NN 82/2007 • S obzirom da je ZID Zakona/05 donijet na formalno ustavan način, ocjena je Ustavnog suda da je utvrđenu povredu postupka donošenja ZID Zakona/02 zakonodavac pravno osnažio donošenjem ZID Zakona/05. Slijedom svega izloženog Ustavni sud utvrđuje da nema ustavnopravno prihvatljivog razloga za ukidanje ZID Zakona/02, koji je izmijenjen kasnijim Zakonom, u postupku i na način propisan Ustavom.
NN 82/2007 • 10. Predlagatelji Željko Fagnjen i Davor Krtić ističu i materijalnu neustavnost Zakona/01 i ZID Zakona/05. Ustavni sud napominje da je razloge za eventualnu materijalnu neustavnost zakona potrebno obrazložiti u prijedlogu, što predlagatelji u konkretnom slučaju nisu učinili.
NN 82/2007 • Iz navoda predlagatelja proizlazi da materijalnu neustavnost osporavaju formalnom neustavnosti. Pitanje materijalne ustavnosti ne može se obrazlagati kroz formalnu neustavnost, kako su to predlagatelji učinili. Stoga Ustavni sud nije razmatrao materijalnu ustavnost Zakona.
NN 82/2007 • 11. Slijedom navedenog, na temelju članka 43. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), riješeno je kao u točki I. izreke. Točka II. izreke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 83/2007 • Na temelju članka 86. stavka 2. Zakona o strancima (»Narodne novine«, br. 109/03. i 182/04.) Hrvatski sabor na sjednici 13. srpnja 2007. donio je
NN 83/2007 • Europski je kontinent područje stalnih migracijskih kretanja. Međutim, dok je još početkom dvadesetog stoljeća Europa bila područje iseljavanja u prekomorske države, u drugoj polovici prošlog stoljeća smjer migracijskih kretanja značajno se promijenio: europske države, posebice države zapadne i sjeverne Europe, postale su cilj doseljavanja. Pedesete i prva polovica šezdesetih godina bile su godine doseljavanja stanovništva iz bivših kolonija u bivše države kolonizatore. Njemačka je bila krajnji cilj etničkih Nijemaca, koji su se nakon II. svjetskog rata doseljavali iz država središnje i jugoistočne Europe te, zbog velikih potreba za radnom snagom, stanovnika južne i jugoistočne Europe i Turske. U drugoj polovici šezdesetih i prvoj polovici sedamdesetih u razvijene europske zemlje pretežito su se doseljavali gostujući radnici, uglavnom niže razine stručnih znanja, koji su obavljali najteže poslove. Kasne sedamdesete i početak osamdesetih obilježile su obiteljske migracije: strani radnici u državama doseljavanja iz šezdesetih i sedamdesetih dobivali su status trajnog boravka u zemljama doseljavanja, te im je nakon toga dopušteno dovođenje bračnih partnera i djece. Kasnih osamdesetih i početkom devedesetih godina razvija se novi fenomen: veliki broj izbjeglica i tražitelja azila. Početkom 21. stoljeća, najveći rast zabilježila su migracijska kretanja osoba visoke stručnosti, koje govore strane jezike i imaju odgovarajuća znanja, što predstavlja svojevrsni »odljev mozgova« za države podrijetla. Stoga je zadaća svih nadležnih tijela u državama podrijetla da mjerama gospodarske politike stimuliraju zadržavanje visokoobrazovane radne snage te da primjenom mjera potiču povratak takvih migranata.
NN 83/2007 • Migracijska kretanja u posljednjih petnaestak godina obilježio je i veliki broj nezakonitih migracija, koje imaju dva osnovna oblika: krijumčarenje ljudi i trgovanje ljudima.
NN 83/2007 • Proširenjem Europske unije na 27 država članica dogodila se bitna promjena u Europi. Naime, većina novih država članica EU, kao što je to bio slučaj i kod nekih država stare Europe prije njih, gotovo preko noći su postale, od država iseljavanja, državama useljavanja. Europska unija promiče zakonite migracije, kojima je cilj zadovoljavanje potreba tržišta rada sukladno demografskim promjenama u tim državama. Glavna pretpostavka za ulazak strane radne snage je (ne)postojanje nezaposlenih domaćih radnika potrebnog profila, osim u slučajevima transfera ključnog osoblja u trgovačkim društvima, odnosno ako je stranac stalno nastanjen u drugoj državi članici EU, ili ako je stranac već ranije radio u državi članici, ali ju je privremeno napustio. Obzirom da se predviđa da će se broj aktivne radne snage smanjiti do 20 milijuna osoba, takav će slijed imati veliki utjecaj na opći gospodarski razvitak. Predviđa se da će u bliskoj budućnosti u Europskoj uniji biti potrebno oko 1-1,5 milijuna radnika svake godine da se održi sadašnje stanje. S druge strane, prioritet će predstavljati sprječavanje nezakonitih migracija, putem sigurnih vanjskih granica te postupka vraćanja nezakonitih migranata.
NN 83/2007 • Republika Hrvatska nalazi se na raskrižju putova između istočne Europe prema zapadnoj, te od juga kontinenta prema njegovom sjeveru. Ovakvim svojim zemljopisnim položajem predstavlja prirodnu spojnicu preko koje prelaze neki od migracijskih tokova. Jednako tako, događaji koji su utjecali na intenziviranje migracijskih kretanja na području i preko područja države, bili su slom komunističkih sustava i raspad bivše države. Dok je slom komunizma utjecao na porast migracijskih kretanja zbog ukidanja ograničenja slobode kretanja, koje je postojalo za većinu državljana istočne Europe, raspad Jugoslavije proizveo je veliki broj prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 173/03, Broj 80/99,
Broj 103/96, Broj 125/06,
Broj 88/08, Broj 90/92
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE