PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-5-uvodenje-najvise-osnovice-xhsk NN 97/2003

• 6. Izjednačavanje dobi za umirovljenje za žene i muškarce

Stranica 2003-06-97-1230 NN 97/2003

• S obzirom da sustav osačuna onemogućava posebno pogodovanje odabranih skupina umirovljenika bez uplate za to odgovarajućeg doprinosa, iz mirovinskog sustava bi trebalo ukloniti mogućnost stjecanja staža osiguranja s povećanim trajanjem (beneficiranog staža), ali i sve druge posebne pogodnosti (npr. mirovine zastupnika i drugih posebno pogodovanih skupina) koje se ne temelje na povećanoj uplati doprinosa u doba gospodarske aktivnosti. Najprimjerenije bi bilo sva posebna prava u sustavu mirovinskog osiguranja prebaciti na sustav kapitalnog pokrića. Na taj bi se način stjecanje posebnih prava uvjetovalo uplatom posebnog dodatnog doprinosa i to u vrijeme kada se stječe staž na temelju kojeg se pravo ostvaruje. Time se postiže transparentnost cijene koštanja pojedinih posebno priznatih prava (privilegija).

Internet NN 97/2003

• 8. Zaustavljanje pada razine mirovina u odnosu na plaće

Internet stranice NN 97/2003

• 9. Utemeljenje posebnog sustava osiguranja za dugotrajnu njegu

Internet stranice NN 97/2003
• Potrebno je načiniti temeljitu analizu pretpostavki za utemeljenje posebnog sustava osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti. S obzirom da učestalost korištenja invalidske mirovine zbog profesionalnih uzroka (2,7% svih korisnika invalidske mirovine) i naknade za tjelesno oštećenje (12,2% svih korisnika te naknade) te ukupna angažirana sredstva za te namjene (oko 142 milijuna kuna godišnje) same po sebi ne opravdavaju utemeljenje posebnog sustava, potrebno je razmotriti može li se poželjni učinak postići eventualnim objedinjavanjem mirovinskog i zdravstvenog osiguranja za ove uzroke nastupa određenih socijalnih rizika.
Internet stranice NN 97/2003
• Posebno je važno sagledati kakav bi učinak utemeljenje posebnog sustava osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti imalo na stopu naplate doprinosa te koje će učinke imati uvođenje dijelom kapitaliziranog sustava mirovinskog osiguranja (u kojem će se pravo na invalidsku i obiteljsku mirovinu moći ostvariti u onom dijelu sustava u kojem je to povoljnije za osiguranika). S obzirom da u drugim zemljama kroz diferencirane stope doprinosa sustavi osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti imaju i važnu ulogu u ekonomskom poticanju poslodavaca na prevenciju ozljeda na radu i profesionalnih bolesti (što je od siječnja 2002. uvedeno u sustavu zdravstvenog osiguranja), treba razmotriti gospodarske, socijalne, zdravstvdravstvene i pravne učinke utemeljenja posebnog sustava osiguranja za slučaj ozljede na raofesionalne bolesti.
Internet stranice NN 97/2003 • 12. Prelazak sa sustava određenih davanje na sustav određenih doprinosa u prvom dijelu mirovinskog sustava
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 97/2003 • Dugoročno, na mirovinski će sustav sve više utjecati, i to negativno, nepovoljna demografska kretanja. Dosadašnja negativna demografska kretanja već su negativno odredila i buduća kretanja u mirovinskom osiguranju barem slijedećih tridesetak godina. Isto tako, ako bi se uskoro i poboljšala demografska kretanja, to bi počelo povoljno utjecati na kretanja u mirovinskom osiguranju tek za 20 – 30 godina. Zbog niske stope fertiliteta, koja ne osigurava niti prostu reprodukciju stanovništva, te zbog povećanja očekivanog trajanja života, apsolutno će se brojčano smanjivati i ujedno stariti stanovništvo Republike Hrvatske. Slijedećih će se desetljeća smanjivati broj i udjel mladog, radnoaktivnog stanovništva a istodobno povećavati broj i udjel starog stanovništva, što će negate negativno djelovati na mnoga područja, a naročito na kretanja u Pouzdanije procjene utjecaja demografskih kretanja na mirovinski sustav moći će se dati nakon obrade podataka dobivenih popisom stanovništva 2001.
Poslovne stranice NN 97/2003 • Na dosadašnja kretanja u mirovinskom sustavu najveći je utjecaj, posebice posljednjih godina, osim mirovinskih propisa koji su postavljali relativno blage uvjete za odlazak u mirovinu i pogodovali brojne skupine osiguranika, imala teška gospodarska situ
Pregledi NN 97/2003 • Najvažniji gospodarski parametri koji će utjecati na kretanja u mirovinskom sustavu su broj zaposlenih, rast plaća, stope povrata na imovinu mirovinskih fondova i mirovinskih osiguravajućih društava, te kretanje bruto domaćeg proizvoda.
Glasnik NN 97/2003 • Osim gospodarskih, novi, znatno restriktivniji mirovinski propisi, koji se primjenjuju od 1. siječnja 1999. godine, značajno će srednjoročno i dugoročno utjecati na kretanja u mirovinskom sustavu. To posebno dolazi do izražaja nakon primjene drugog i trećeg dijela mirovinskog osiguranja. Međutim, i mirovinski sustav primjenjivan do reforme iz 1998/99. temeljem kojeg je u mirovinskom sustavu sada umirovljeno skoro milijun osoba, a koje zadržavaju prava iz toga sustava, dugoročno će utjecati na kretanja u mirovinskom sustavu.
Novo NN 97/2003 • Sada važeći mirovinski propisi kroz pooštrenje uvjeta za stjecanje starosne i prijevremene starosne mirovine, užu i restriktivniju definiciju invalidnosti, drugačiji način određivanja mirovina i dr. stavljaju težište mirovinskog osiguranja na njegovu najvažniju i osnovnu zadaću, a smanjuju mogućnost da se putem mirovinskog sustava rješavaju pitanja koja se trebaju primjerenije i racionalnije rješavati u drugim sustavima. To će ublažiti negativne trendove u mirovinskom osiguranju i doprinijeti dugoročnoj stabilizaciji i održivosti sustava, ali će trebati i nadalje preispitivati sadašnja rješenja i provoditi potrebne promjene mirovinskih propisa i njihovu prilagodbu socijalnim, gospodarskim i demografskim kretanjima.
Poslovi NN 97/2003 • Srednjoročno će broj osiguranika najviše ovisiti o gospodarskim kretanjima i zaposlenosti, pa je procijenjeno da će se postupno, do 2015., povećavati broj zaposlenih i smanjivati stopa nezaposlenosti. Zbog toga bi se broj osiguranika postupno povećavao sa sadašnjih 1,38 mil na oko 1,5 mil u 2020. Nakon toga, zbog umirovljenja posljednjih brojnijih naraštaja rođenih do 1960. godine, a ulaska u radnoaktivni kontingent malobrojnijih mlađih naraštaja, čak i uz punu zaposlenost, počeo bi se, zbog demografskih ograničenja, smanjivati broj zaposlenih odnosno broj osiguranika. Trend smanjivanja broja zaposlenih nastavio bi se do 2040. (na oko 1,3 mil zaposlenih), ali i nakon toga, samo bi intenzitet smanjivanja vjerojatno bio manji nego do tada. Srednjoročna kretanja mogla bi biti povoljnija od procijenjenih ako se ubrza zapošljavanje, a dugoročna kretanja mogla bi biti povoljnija ako se poboljšaju demografska kretanja a time i brojnost mlađeg, radnoaktivnog naraštaja.
Poticaji NN 97/2003 • Devedesetih godina prosječan godišnji broj živorođenih iznosio je oko 50 000, što je oko 2 500 manje od godišnjeg broja umrlih. Broj živorođenih skoro je upola manji nego 1948. i 1949. kada je prosječni broj živorođenih iznosio oko 93 000. Znači, malobrojnost mladog naraštaja već je determinirala progresivno sužavanje ponude radne snage. Eventualno povećanje stope fertiliteta odnosno budućeg broja živorođenih tek bi se za dvadesetak godina počelo pozitivno odražavati na ponudu radne snage. Znači, sasvim su izvjesna nepovoljna demografska kretanja i njihov nepovoljan utjecaj na kretanje broja osiguranika, samo je, do popisa stanovništva, manje pouzdana procjena intenziteta tih promjena.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 12/08, Broj 173/03, Broj 121/03, Broj 81/94, Broj 101/09, Broj 92/04
LINK - POSLOVNI SAVJETI, PRAVNA POMOĆ, IDEJE ZA NOVI POSAO Pregled