• Neku od mjera za poboljšanje stanja u banci, propisanih odredbom članka 77. Zakona o bankama, HNB poduzima ukoliko utvrdi da banka krši odredbe Zakona o bankama i propisa koje ona donese ili da zbog načina poslovanja postoji opasnost da neće uredno ispunjavati svoje obveze prema vjerovnicima, odnosno da rizično i neprimjereno posluje. Pritom HNB nije vezana redoslijedom zakonom propisanih mjera za poboljšanje stanja u banci od najblažih do najstrožih.

• U vezi s navodom predlagatelja o prekomjernoj rezervaciji za potencijalne gubitke, HNB ističe da su privremeni upravitelj i nezavisna revizorska tvrtka u odvojenim izvješćima utvrdili da uprava Croatia banke d.d., Zagreb nije u skladu s propisima sastavila i prezentirala istinite i »fer« podatke o potencijalnim gubicima u banci i o računu dobiti i gubitaka, odnosno da nije na teret rashoda banke formirala adekvatne posebne rezerve za identificirane gubitke u rizičnoj aktivi. Upravo su stoga svi rashodi za više godina unazad morali biti prikazani na dan sastavljanja početne bilance odnosno računa dobiti i gubitaka.

• Prema nalazima nezavisne revizorske kuće, na dan 31. prosinca 1998. godine gubici Croatia banke d.d., Zagreb bili su za 216,1 milijuna kuna veći od njezina temeljnog kapitala. Stoga je neuobičajeno visoki iznos rezervacija u Croatia banci u odnosu na druge banke samo dokaz prekomjerno lošeg portfelja te banke. Kao dokaz točne procjene gubitaka, HNB iznosi podatak da je od 348,9 milijuna kuna prenesenih na Agenciju u dvije godine naplaćeno samo 10 milijuna kuna, premda se u gotovo svim predmetima provela prisilna naplata.

• HNB smatra nespornom činjenicu da ni u slučaju stečaja banke dioničari ne bi mogli ostvariti nikakvu naplatu po dioničkom kapitalu, jer su obveze Croatia banke d.d., Zagreb bile daleko veće od moguće naplate potraživanja i imovine.

• U odnosu na navode predlagatelja o pravu participacije bivših dioničara u kapitalu sanirane banke, HNB smatra da predlagatelji polaze od pogrešne pretpostavke da umanjenje gubitaka za zatečeni kapital predstavlja sudjelovanje u sanaciji. Prema mišljenju HNB-a, umanjenje gubitaka za zatečeni kapital znači da dotadašnji dioničari gube sva prava temeljem tih dionica jer je vrijednost kapitala nula, a prava stječu ulagači koji podmiruju ostatak gubitaka banke i ulažu svježa sredstva za njezinu dokapitalizaciju.

• HNB zaključno ocjenjuje da uprava Croatia banke d.d., Zagreb više godina uzastopno nije vodila poslove Banke pažnjom dobrog gospodarstvenika te da u tom poslovanju nije poštivala zakone i druge propise. Rezultat takvog poslovanja bili su nenaplativi plasmani Banke, za koje je Banka, kada su se oni ispravno procijenili, morala osigurati posebne rezerve koje su morale biti veće negoli kod drugih banaka. Iako je Banka pokazivala probleme u svom poslovanju, osobito probleme nelikvidnosti, dioničari nisu ništa poduzimali kako bi riješili nastale probleme. Pravilo je da posljedice propusta u vođenju poslova dioničnog društva snose dioničari.