PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 16/1996 • (72) Razvoj državnoga sustava kvalitete mora se u potpunosti osloniti na europski pristup, jer je to jedan od najvažnijih preduvjeta povezivanja Hrvatske s Europom. Za ostvarenje toga sustava i njegovu provedbu bitan je kvalitetan menedžment poduzeća i institucija, pa se znanstvena potpora razvoju razvoju toga sustava prvenstveno ostvaruje interdisciplinarnim projektima i strateškim menedžmentom, suvremenim pristupom vođenju i organizaciji u proizvodnim i uslužnim organizacijama.
NN 16/1996 • (74) Izdavanju domaćih znanstvenih časopisa i edicija te nabavi prijeko potrebne strane literature treba posvetiti posebnu pozornost. Manja, ali ne i nevažna, znanstvena komunikacija odvija se skupovima i djelatnošću znanstvenih i strukovnih udruga. Ministarstvo prepoznaje njihovu važnost pa u tu svrhu izdvaja sredstva za takve djelatnosti. Njihovo financiranje dio je znanstvene politike, tj. nije samo raspodjela sredstava već i instrument usmjeravanja i unapređivanja te djelatnosti u okviru znanstvenoga i tehnologijskoga razvoja Republike Hrvatske.
NN 16/1996 • (75) U Hrvatskoj se izdaje preko 200 primarnih znanstvenih periodičkih i serijskih publikacija, čiji izdavači pretendiraju na novčanu potporu Ministarstva. Međutim samo vrlo mali broj uključen je u međunarodnu komunikaciju preko svjetskih sekundarnih publikacija i baza podataka. To znači da većina časopisa ne zadovoljava jedno od temeljnih načela prema kojemu znanstveni rezultati moraju biti dostupni znanstvenoj javnosti i kritici. Isto tako postoji nerazmjer između velika broja domaćih znanstvenih časopisa i utjecaja i odjeka što ga informacije objavljene u njima imaju u svijetu. To je posljedica toga što kvaliteta dijela objavljenih radova nije na međunarodnoj razini. Od 207 časopisa za čije je izdavanje zatražena potpora Ministarstva u 1995. uredništva samo 49 časopisa objavljuju radove nakon provedbe primjerenog, 39 nakon ne uvijek primjerenog, a čak 139 na temelju neodgovarajućeg recenzentskog postupka.
NN 16/1996 • (76) Ministarstvo posebno stimulira desetak domaćih međunarodno priznatih časopisa koji izlaze na engleskom jeziku i koji po kvaliteti i međunarodnoj autorskoj suradnji to zaslužuju.
NN 16/1996 • (78) Radi osiguranja povoljnih uvjeta stvaranja, izdavanja i plasmana znanstvene knjige, u Hrvatskoj se godišnje temeljem uvjeta utvrđenih javnim natječajem Ministarstva sufinancira oko 120 naslova što čini otprilike 50% na natječaj prispjelih molbi. Podupire se; (i) znanstveno djelo koje sadrži rezultate izvornih znanstvenih istraživanja ili pregled znanstvenih istraživanja s novim zaključcima od interesa za znanost te znanstvena građa s kritičnim pogledom i originalna znanstvena sinteza (znanstvena monografija); (ii) priručnik od posebne važnosti za određenu znanstvenu disciplinu, odnosno područje; (iii) djelo referentnoga karaktera od posebne znanstvene vrijednosti (znanstveno dokumentarni povijesni i terminološki riječnik, retrospektivna bibliografija pojedinih znanstvenih grana); ((iv) prijevod značajnijeg djela; (v) zbornik radova samo ako sadrži posebno vrijedne rezultate znanstvenoistraživačkog rada; (vi) posebno vrijedno djelo za popularizaciju znanosti među mladeži.
NN 16/1996 • (79) Uloga znanstvenih i strukovnih udruga važan je dio institucijske infrastrukture kojim se ostvaruje izmjena znanja i iskustava unutar struke i među strukama, pa podiže znanstveni, kulturni i tehnički potencijal. Danas u Hrvatskoj djeluje oko 110 takvih udruga, koje su dale vrlo vrijedan doprinos hrvatskoj znanosti i kulturi, posebice u svjetlu očuvanja i razvijanja hrvatskoga nacionalnog identiteta i prepoznatljivosti. Svojim djelatnostima (skupovima, publikacijama, izložbama i sl.) udruge postaju važan čimbenik promicanja razvoja znanstvene kulture. Zato država mora stvoriti primjerene vrijednosne kriterije za njihovo podupiranje. Ministarstvo redovito će aktualizirati popis temeljnih znanstvenih i strukovnih udruga i njihovih asocijacija radi potpunijega uvida u ukupan njihov doprinos znanosti i tehnologije u Hrvatskoj. Težit će se također uključivanju prijedloga znanstvenih udruga u politiku razvoja hrvatske znanosti.
NN 16/1996 • (80) Znanstveni su skupovi nezamjenjiv oblik komuniciranja i valorizacije rezultata znanstvene i stručne aktivnosti. Ministarstvo podupire godišnje održavanje 150-170 skupova. Sredstva za znanstvene skupove dodjeljuju se registriranim znanstvenim i znanstveno-nastavnim ustanovama te znanstveno-stručnim udrugama čije je sjedište u Republici Hrvatskoj, uvažavajući osobito: (i) znanstveno i društveno značenje skupa, (ii) znanstvenu razinu organizatora i sudionika skupa, (iii) mogući doprinos skupa širenju znanstvene misli, objavljivanju i ocjeni rezultata i kritičkoj izmjeni mišljenja, (iv) mogućnosti uspostavljanja trajnih sveza i suradnje s domaćim i stranim znanstvenim organizacijama i znanstvenicima, (v) prijenos rezultata znanstvenih istraživanja u praksu; (vi) poticanje razvoja novih znanstvenih polja i grana. Sredstva se dodjeljuju samo za djelomično pokrivanje troškova i treba težiti da ona u budućnosti budu samo inicijalna, pa po uzoru na skupove u inozemstvu troškove održavanja treba pokrivati kotizacijom i sponzorstvom.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 16/1996 • (82) Kao država koja se je opredjelila za otvoreno tržišno gospodarstvo Hrvatska neće sprečavati, ali ni u poratnoj obnovi i očekivanom novom investicijskom valu posebno pomagati uvoz tehnologije i znanja iz svijeta. Potrebno je ipak definirati neka ograničenja: (i) Registrirati sve tehnologije koje se uvoze, a prohibitivno djelovati na one tzv. istovrsne kako se ne bi dogodilo da istu licencu kupuje i troškove plaća više gospodarskih subjekata; (ii) Uvezene tehnologije i know-how moraju biti prijateljske prema okolišu; (iii) Izgraditi institucije koje bi potpomogle uvoz, odnosno izvoz tehnologija, prvenstveno kao specijaliziranih agencija za transfer koje će poslovati na tržišnim načelima. Država se ne treba pojavljivati u ulozi upravljača tehnologijskim fondovima niti fondovima za restrukturiranje, jer bi na takvim fondovima ponovno mogla izrasti nepovoljna gospodarska struktura, nedovoljno kompetitivna u međunarodnoj razmjeni.
NN 16/1996 • (83) Mjerama tehnologijskoga i gospodarskoga razvoja treba pružiti institucionalnu, infrastrukturnu i drugu pomoć sektoru malih, posebno visokotehnologijskih, proizvodnih poduzeća te posebnu pozornost posvetiti razvoju proizvodnih klastera ("grozdova" proizvodnji) i mreža, tj. razvijanju odnosa i suradnje između malih poduzeća i između velikih i malih i srednjih poduzeća. U takve mreže, pored gospodarskih subjekata, treba uključiti i uslužni sektor, znanstvenoistraživačke institucije i centre te posredničke institucije koje potiču suradnju između spomenutih subjekata. Također treba smatrati prihvatljivim sve oblike tržišno usmjerenih tvrtki što ih mogu osnivati znanstvenoistraživačke institucije, promovirajući rezultate svojih istraživanja u gospodarskom ambijentu. Treba poticati i rješenja kojima se pojednostavnjuju postupci njihova osnivanja, iako se pritom ne mogu dovesti u pitanje svrha postojanja i definirani zakonski kriteriji. Usluge privatnih poduzeća koja nude opće ili sektorske tehnologijske usluge, a u uvjetima nerazvijenoga tržišta, mogu se subvencionirati i poticati različitim rješenjima i na degresivnoj osnovici, dok ne postignu kritičnu točku profitabilnosti.
NN 16/1996 • (84) Budući da je u Hrvatskoj opća tehnologijska politika mogućim dosezima bitno ograničena, nužno je na podlozi posebnosti sektorskih profila tehnologijskih sposobnosti razlikovati: (i) sektore utemeljene na know-how; (ii) na inžinjerstvu utemeljene sektore i (iii) na istraživanju i razvoju utemeljene sektore. Postoji potreba oblikovanja hrvatske tehnologijske politike, usko povezane s hrvatskim gospodarskim potencijalom, a s temeljnom zadaćom unapređivanja njegova konkurentnog položaja. Svakom sektoru treba primjeriti i odgovarajuću tehnologijsku politiku.
NN 16/1996 • (85) Uobičajeno je kao nositelje znanstvenoga i tehnologijskoga razvoja razumijevati (i) poslovni sektor, odnosno sektor gospodarstva ili sektor profitu usmjerenih gospodarstvenih djelatnosti (business enterprise sector), (ii) sektor visoke naobrazbe (higher education sector), (iii) sektor vlade, odnosno javni ili državni sektor (Government sector) i (iv) sektor privatnih neprofitnih institucija (private non-profit sector). Izdaci za istraživanje i razvoj alimentiraju se pak iz izvora (i) poslovnoga sektora (gospodarstva), (ii) Vladina (državnog, javnog) sektora, (iii) visokoškolskoga sektora, (iv) sektora privatnih neprofitnih organizacija te iz (v) inozemstva. Treba uznastojati svakom od ovih sektora - nositelja politike znanstvenoga i tehnologijskoga razvoja - pripisati takvu ulogu u promicanju razvoja znanosti i tehnologije koja se potvrdila u razvijenim zemljama. Pritom osobito treba uvažiti realno stanje te nasljeđe povijesnih, kulturnih i drugih okolnosti koje predmnijevaju posebnost primjene i razvoja općih, u suvremenim zemljama potvrđenih iskustava.
NN 16/1996 • (86) Ministarstvo znanosti i tehnologije resorno je ministarstvo pri Vladi Republike Hrvatske zaduženo za kreiranje, planiranje i provedbu znanstvene i tehnologijske politike. Kao takvo mora se, u sustavu državne uprave uskladiti na programskoj i izvedbenoj razini s drugim ministarstvima, posebno s ministarstvima razvoja i obnove, financija, gospodarstva te obrane, drugim ministarstvima te drugim državnim zavodima (za normizaciju i mjeriteljstvo, za patente, za informatizaciju državne uprave, za statistiku za makroekonomske analize i prognoze).
NN 16/1996 • (88) Kao bitna sastavnica nacionalne mreže tehnologijskih centara potrebno je osnovati razvojnu i tehnologijsku zakladu namijenjenu financijskoj potpori razvoju novih tehnologija i inovacija, njihovu uvođenju u gospodarstvo te prijenosu tehnologija na korisnika. Sredstva zaklade mogu se koristiti svi nositelji tehnologijskoga razvoja preko javnog natječaja na temelju unaprijed definiranih kriterija za pojedine djelatnosti. Zaklada se formira na nacionalnoj razini preko donacija, međunarodnih izvora te samim poslovanjem zaklade. Zaklada može osnivati podružnice na lokalnim razinama gradova i županija dopunskim aktiviranjem njihova kapitala. Osnivanje takve zaklade nužno je zbog izrazita nepostojanja stimulativnih mjera za istraživanja usmjerena na gospodarstvo, tj. na razvoj novih proizvodnih procesa te proizvoda i usluga.
NN 16/1996 • (89) Pored razvojne i tehnologijske zaklade, Hrvatska mora razvijati i druge oblike financijskih institucija namijenjenih potpori poslovnim poduhvatima i poduzećima koja uvode i razvijaju nove tehnologije. Takvi poslovi sadrže visok postotak rizika, koji pojedinačni poduzetnici i komercijalne banke ne mogu ili ne žele snositi. Stoga je nužno stvoriti financijske institucije specijalno namijenjene potpori rizičnim poslovima. U svijetu su uobičajene institucije kapitala visokorizične uporabe (venture capital), sjemenskoga kapitala (seed capital) te razni oblici zaklada. Uobičajeno je da ih tvore banke i veliki proizvodni sustavi, ali ih sve češće tvore nacionalna ili regionalna tijela uprave kao mjere državne potpore. Također se mogu formirati na međunarodnoj razini. Djelatnosti tih institucija u uskoj su svezi s raznim garancijskim programima.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 10/05, Broj 6/06,
Broj 125/08, Broj 63/09,
Broj 80/95, Broj 12/00
LINK - POSLOVNI PROGRAMI, INVESTICIJE, POTICAJI, KREDITI, UGOVORI