PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 16/1996 • (91) Prognostičke i monitoring institucije usmjerene su na praćenje, vrednovanje i anticipiranje dugoročnih i srednjoročnih tehnologijskih, tržišnih i drugih tendencija na pojedinim područjima razvoja. Izravno doprinose modeliranju razvoja čitavoga znanstvenoistraživačkoga i tehnologijskoga sustava u sprezi s tendencijama u ostalim, posebno gospodarskim sektorima razvoja. Nužno je na racionalan način osigurati prognostičke i analitičke podloge, na kojima treba temeljiti dugoročni razvoj znanstvenoga i tehnologijskoga sustava. To je moguće postići poticanjem postojećih znanstvenoistraživačkih institucija da u projektnom obliku na određeno vrijeme ili trajno istražuju pojedine probleme dugoga roka, ili je moguće pristupiti osnivanju nove (prerastanju postojeće), specijalizirane institucije koja bi objedinjavala ukupnost istraživačkih napora na prospekciji i prognozi budućih događanja.
NN 16/1996 • (93) Inovativne aktivnosti koje se ostvaruju u Hrvatskoj, odnosno u inozemstvu valja podržati fiskalnim mjerama koje podupiru istraživanje i razvoj kako bi gospodarski entiteti svoje kratkoročno, srednjoročno i dugoročno poslovanje temeljili na spoznajnim, a ne intuitivnim osnovama. Gospodarskim se entitetima smatraju fizičke i pravne osobe, hrvatski porezni obveznici, koji svoje poslovanje i sukladno tomu financiranje aktivnosti istraživanja i eksperimentalnog razvoja obnašaju u Hrvatskoj ili u inozemstvu. Potpora fiskalnim mjerama koje podupiru znanost, istraživanje i eksperimentalni razvoj ostvaruje se: (i) fiskalnim potporama na strani naručitelja znanstvenih usluga i investicija u znanosti, (ii) fiskalnim potporama na strani znanstvenoistraživačkih ustanova i (iii) fiskalnim potporama poreznog zahvaćanja dohotka znanstvenika i istraživača.
NN 16/1996 • (94) Na području oporezivanja dobiti trebalo bi u najvećoj mogućoj mjeri prihvatiti načelo da se znanstvenoistraživačke ustanove i ustanove visoke naobrazbe osnivaju kao neprofitne. Time se Ministarstvo dovodi u poziciju slobodnijega raspolaganja sredstvima proračuna i njihova usmjeravanja suglasno utvrđenim prvenstvima. Također, izdatke za domaće intelektualne usluge, istraživanja i investicije u znanosti u načelu treba gospodarskim entitetima priznavati u punom iznosu kao materijalni trošak ili investiciju. Kako postoji bojazan da iz različitih razloga (iz financijskih potreba obnove razrušenih materijalnih dobara posebno) proračunski izdaci za znanost i (poglavito visoku naobrazbu) neće pratiti tempo kapitalnih izdataka i ostalih tekućih i kapitalnih izdataka Državnog proračuna, potrebno je analizirati, prihvatiti i primijeniti poticajne mjere oslobađanja od plaćanja poreza na promet znanstvenih usluga, a od 1997. godine oslobađanjem plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Prethodno pretpostavlja tumačenje znanosti kao dugoročne investicije, čime bi se snizila cijena znanstvenih usluga te povećala potražnja za njima.
NN 16/1996 • (95) Fiskalna potpora u obliku poreznog zahvaćanja dohotka znanstvenika i istraživača ostvaruje se (i) poreznim odbicima pri prijavi poreza na dohodak znanstvenika i istraživača na prihvatljive tekuće i kapitalne izdatke u skladu s kriterijima Ministarstva financija i dodatnim odbicima kojima se uvažava transfer tehnologija te (ii) povrativim zajmovima na porez u postotku od prihvatljivih izdataka na istraživanje i razvoj, čime se umanjuje porezno opterećenje poreznih obveznika, pri čemu se razlika može refundirati kad iznos zajma bude veći od plaćenog poreza. Treba stvarati i uvjete kojima se potiču inozemne tvrtke da svoja istraživanja ostvaruju i primjenjuju u Hrvatskoj, sukladno Programu.
NN 16/1996 • (97) Svakom obliku migriranja visokostručne radne snage treba primjeriti i nužnu i komplementarnu dopunsku migraciju srednje obrazovane radne snage te ostalih zanimanja, uspostavljajući potreban odnos u strukturi radne snage. Težište treba usmjeriti na mlađe osobe, napose obitelj, zbog njihove imanentno veće mobilnosti i fleksibilnosti te ponuditi brzo rješavanje primjerenih stambenih uvjeta. Na taj se način privremena migracija (4-5 godina) usmjerena akumuliranju uštede može pretvoriti u trajnu, a redistributivna populacijska politika stvara temelje i za vođenje populacijske politike (pomlađivanje). Zato treba razraditi mehanizme sustavna praćenja generacijskih tokova mladih ljudi, napose s visokom naobrazbom, kako bi se lakše razumjeli njihova motivacija i interesi te kako bi se mogla ponuditi primjerena i atraktivna rješenja što stimuliraju demetropolizaciju u području visoke naobrazbe, istraživanja i razvoja. Napose se to odnosi na selektivna zanimanja, koja su strateški važna za pojedina područja. Težište treba postaviti na motive stjecanja većih zarada uz stvaranje i unapređivanje osnovih životnih i radnih uvjeta življenja te sadržajnijeg kulturnoga okružja. Osim prethodnih mjera i aktivnosti usmjerenih na redistribuciju visokoobrazovane radne snage nužno je razraditi i operativne mehanizme tzv. cirkulirajuće mobilnosti te osigurati sukcesivnu migracijsku popunu visokostručne radne snage, paralelno s odlaskom postojeće radne snage.
NN 16/1996 • (99) Interregionalne i intraregionalne (uključujući i lokalne) razvojne inicijative u povezivanju nositelja znanstvenoga i tehnologijskoga razvoja bitne su u poticanju i ostvarivanju procesa gospodarske restrukturacije. Time se osim sustavnog strukturiranja podiže lokalna i regionalna konkurentnost i ujedno konkurentnost cijele Hrvatske. Treba upozoriti na korisnost stvaranja "klastera" ("grozdanja") istraživačkih jedinica, napose u regijama u kojima za to postoji minimum potrebnih uvjeta (kritična masa istraživačkog potencija, prepoznatljivost istraživačkog područja i dr.). Povrh tih klastera potrebno je razvijati i proizvodne "klastere" koji će objedinjavati gospodarske, uslužne i znanstvenoistraživačke jedinice/subjekte, radi razvoja propulzivnih, inovativnih i dinamičkih lokalnih i regionalnih proizvodnih sustava.
NN 16/1996 • (100) Od smjerova i sadržaja istraživanja obrane i nacionalne sigurnosti izdvajaju se: (i) intenziviranje istraživanja tehnologijske osnovice obrane, poglavito složenih oružanih sustava, zapovjednih i administrativnih sustava, oružja i nosača oružja, tehnologije dvostruke primjene i istraživanja sustava integralne logistike (Modularnim tehnologijama u istraživanjima i razvoju suvremenih tehničko-tehnologijskih i vojnih sustava osiguravaju se hardverska i softverska interoperabilnost uštede na tržištu vojne opreme. Kako su vlastita znanstvena istraživanja bitna za uspostavljanje potrebna stupnja autonomije sustava obrane i nacionalne sigurnosti, nužno je određen postotak vrijednosti od kupnje oružja i bojnih sustava u inozemstvu izdvojiti za njihovo financiranje); (ii) istraživanje hrvatske strategije obrane kao razvojne strategije mješovita odvraćanja, ratne vještine i operacije Hrvatske vojske od taktičkih razmjera do pretpostavaka vođenja zračno-kopnene bitke u sukobima srednjega intenziteta; (iii) višegransko istraživanje ljudskih potencijala, organizacije ustroja oružanih snaga.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 16/1996 • (102) Sva znanstvena istraživanja u vojnom području s obrambenim izravnim i neizravnim učincima, s gledišta vrednovanja, trebaju se podvrgnuti postupcima i mjerilima vrednovanja koje utvrđuje Nacionalno znanstveno vijeće. Zbog posebnosti pojedinih istraživanja Ministarstvo obrane utvrđuje i okolnosti i uvjete primjene posebnih postupaka vrednovanja dijela projekata. Zajednički međuresorski odbor Ministarstva znanosti i tehnologije te Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjih poslova trebaju osigurati učinkovito planiranje proračuna i razvojnih prioriteta te uključivanje znanstvenika iz domovine i dijaspore u programe od interesa za obranu Hrvatske.
NN 16/1996 • (103) Hrvatska je upućena na izrazito i ekspanzivno poticanje međunarodne suradnje u svim područjima, poglavito u područjima znanosti i tehnologije. Kvaliteta njezina modela rasta i razvoja u izravnoj je svezi s karakterom i obujmom međunarodne razmjene i suradnje. Ta suradnja ima dva bitna aspekta. Izražava se (i) nizom multilateralnih i bilateralnih sveza (projekata, aktivnosti i dr.), postojećih ili onih koje se tek započinju ili namjeravaju razvijati te (ii) uvođenjem međunarodno prihvaćenih kategorija, metodologija i standarda.
NN 16/1996 • (104) Za Hrvatsku su prioritetni međudržavni i međunarodni programi i projekti koji izražavaju pravce prvenstva u razvoju nadasve europske znanosti i tehnologije, s izrazitim utjecajem na gospodarstvo i industriju. Potrebno je razlikovanje suradnje s (i) međunarodnim vladinim i (ii) međunarodnim nevladinim institucijama. Hrvatska bilježi dobru suradnju sa specijaliziranim agencijama Ujedinjenih naroda, te s regionalnim međuvladinim organizacijama na regionalnim znanstvenim, tehnologijskim i obrazovnim projektima (Alpe-Jadran, Srednjoeuropska inicijativa - CEI, Program srednjoeuropske razmjene za sveučilišne studije - CEEPUS itd.). Treba istaknuti i suradnju s Europskom unijom (program COST). Postoji nužnost daljnjega intenziviranja suradnje na tim programima. To osobito vrijedi za programe međunarodne suradnje, osobito međunarodne suradnje usmjerene na postupnu integraciju zemalja u tranziciji u gospodarstveni i politički ustroj Eurposke unije (PHARE - TEMPUS).
NN 16/1996 • (106) Hrvatska mora graditi pozitivan odnos prema međunarodnim institucijama kao što su CERN, Elettra, Eureca, Copernicus i druge. Njihovo značenje nije samo u sustavnom i suvremenom obrazovanju vrsnih znanstvenika i stručnjaka već i u činjenici da njihove aktivnosti prethode razvoju visokih tehnologija. Zato je nužno da se Hrvatska uključuje u istraživanja (npr. istraživanja svemira, istraživanje podmorja, globalnih klimatskih promjena i sl.) koja se realiziraju kao zajednički istraživački programi više država. Posebno značenje za hrvatski znanstveni i tehnologijski razvoj ima i zajedničko djelovanje nacionalnih znanstvenoistraživačkih centara (laboratorija i sl.) i realiziranje projekata sukladno globalnim pristupima (konvencije o zaštiti čovjekove sredine, očuvanje mora, zraka i sl.). Uz dominantan i tradicionalan interes za razvoj suradnje u znanstvenom i tehnologijskom području s razvijenim zemljama Europske unije nužno je intenzivirati postojeće i definirati i potaknuti nove programe razvoja suradnje u područjima od posebna interesa za prostor srednje Europe, odnosno mediteranskoga bazena.
NN 16/1996 • (107) Kao svoj prirodni nastavak, programi u području europske i regionalne (srednjoeuropske i mediteranske) suradnje predmnijevaju i intenziviranje razvoja u području bilateralne suradnje. Do kraja 1995. Republika Hrvatska uskladila je i supotpisala 18 posebnih bilateralnih ugovora i protokola o suradnji u području znanosti i tehnologije, a još je oko 20 usklađeno i nalazi se pred potpisivanjem. Na bilateralnom planu nužno je razlikovanje triju razina suradnje. S visokorazvijenim zemljama (Njemačka, Sjedinjene Američke Države, Francuska, Velika Britanija i dr.) na odabranim je projektima potrebno nadasve osigurati suradnju u području razmjene i edukacije naših znanstvenika i stručnjaka. To svakako uključuje i oslonac u punoj mjeri na znanstvenike i stručnjake iz hrvatske dijaspore, koji mogu ponijeti ulogu mosta prema znanstvenim zajednicama kojima pripadaju. Sa susjednim je zemljama potrebno razvijati programe što izražavaju zajednički interes koji se izvodi iz geopolitičkog položaja (zaštita čovjekove sredine, korištenje podmorja, projekti koji imaju zadaću rješavanja specifičnih problema u industriji i gospodarstvu i sl.). Konačno, potrebno je koristiti i posebne mogućnosti razvoja suradnje u području znanosti i tehnologije sa zemljama u razvoju, gdje je moguć širok dijapazon suradnje: od zajedničkih primijenjenih istraživanja i razvoja (procesi i proizvodi), od različitih oblika transfera znanja i obrazovanja na hrvatskim sveučilištima, gdje se hrvatska znanost javlja kao subjekt i nositelj projektnih zadataka, odnosno transfera naših tehnologijskih dostignuća u zemljama u razvoju.
NN 16/1996 • (109) Radi poticanja međunarodne suradnje Republika Hrvatska mora osigurati nazočnost hrvatskih znanstveno-nastavnih i znanstvenoistraživačkih institucija i programa na međunarodnom tržištu znanja (članarine, kotizacije, stipendije i sl.). Potrebno je namijeniti 5% ukupnih proračunskih sredstava usmjerenih na financiranje znanosti i tehnologije upravo za financiranje programa međunarodne suradnje. Posebno je važno utemeljiti odgovarajuće bilateralne fondove za financiranje istraživanja od zajedničkoga interesa, čime se omogućava ravnopravno sudjelovanje hrvatskih znanstvenika na međunarodnim projektima, obrazovanje znanstvenika i stručnjaka iz bliskih nam zemalja u razvoju te transfer primjerenih tehnologija. Programe suradnje na godišnjoj osnovici planira i vrednuje Ministarstvo.
NN 16/1996 • (110) Sve izrazitija raslojenost država na razvijene i nedovoljno razvijene ili nerazvijene, na one koji mogu gajiti znanosti i razvijati tehnologije i one koje to ne mogu, nužno nameće potrebu neprekidna učenja s razumijevanjem, učenja novoga i nadvladavanja zastarijevanja postojećega znanja i spoznaja, nasuprot slijepu prenošenju tuđih iskustava. Pomno proučavanje toga rastućega gospodarskog jaza u suvremenom svijetu i nastojanja da se nadvlada od posebne je važnosti za Hrvatsku, koja usprkos ratu i teškim gospodarskim prilikama raspolaže s više preduvjeta za ostvarivanje prijenosa novoga znanja i tehnologija te stvaranje uvjeta za daljnji samosvojan i međunarodno raspoznatljiv vlastit održiv ravoj. Preduvjet svladavanja toga zadatka jest u vođenju domišljene, mudre i ustaljene državne politike gospodarskoga razvoja, koju treba temeljiti na spoznaji vlastitoga kulturnog i gospodarskog identiteta kao polazišta za određivanje ciljeva gospodarskog razvoja i strategije njihova ostvarenja. U tome kontekstu znanost i obrazovanje razumijevaju se kao kapitalno ulaganje, a ne kao tekući trošak, čime se bitno mijenja njihov položaj u procesu programiranja sveukupnih rashoda.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 116/07, Broj 60/94,
Broj 5/04, Broj 119/07,
Broj 64/99, Broj 55/07
LINK - POSLOVNI PROGRAMI, INVESTICIJE, POTICAJI, KREDITI, UGOVORI