PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
web-odredbe-clanka-55-clanka-bdgd NN 10/2001

• 4. Prijedlozi su dostavljeni na odgovor Hrvatskoj obrtničkoj komori, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Ministarstvu za obrt, malo i srednje poduzetništvo te Ministarstvu pravosuđa, uprave i lokalne samouprave.

Stranica 2001-02-10-210 NN 10/2001

• U mišljenju se podrobno obrazlažu razlozi zbog kojih je opravdano definiranje Komore kao institucije javnog prava, a navodi se i niz drugih udruga u zdravstvu, gospodarstvu i slično, koje su utemeljene na istim osnovama. Mišljenje sadrži i povijesni prikaz nastanka Komore i komorskog sustava u Hrvatskoj, kao i poredbeni prikaz komorskog udruživanja u drugim zemljama. U mišljenju je istaknuto i sljedeće: »Time što je jednima utvrđeno obvezno udruživanje, nije drugima onemogućeno slobodno udruživanje, kako je to zajamčeno u članku 43. Ustava. Dapače, članovi Komore osnovane na temelju zakonske norme o obveznom udruživanju mogu biti i članovi udruga čiji je temelj dobrovoljnost udruživanja i sloboda izbora tih udruga (u obrtništvu poznato kao cehovsko-strukovno udruživanje obrtnika).«

Internet NN 10/2001

• U odnosu na članak 55., odnosno na cjelokupnu Glavu IV. Zakona, Hrvatska obrtnička komora ističe da »Zakon uređuje način organiziranosti obrta i to od udruženja obrtnika (čl. 55. i 56.), preko područnih obrtničkih komora (čl. 57. i 58.) do Hrvatske obrtničke komore (čl. 59. – 73.) kao jedinstvenog komorskog sustava«. Stoga osporavane odredbe Glave IV. pod nazivom »Organiziranost obrta« treba tumačiti, navodi se u mišljenju, »zajednički kao jedinstvenu cjelinu organiziranosti obrta.«

Internet stranice NN 10/2001

• b) Hrvatska gospodarska komora u svom je dopisu, broj I-3772/1-1996. od 8. studenoga 1996. godine, također iznijela mišljenje da je odredba članka 60. stavka 6. Zakona u suglasnosti s člankom 43. stavkom 1. Ustava. Podrobno obrazlažući dva osnovna modela komorskog udruživanja u svijetu (javnopravni kontinentalni model i privatnopravni anglosaksonski model), u mišljenju se zaključuje da je javnopravni model udruživanja »dugogodišnja tradicija komorskog sustava na prostoru Hrvatske (145 godina)«, a da je to i »uvjet za uključivanje komora i zemalja koje predstavljaju u međunarodni komorski sustav«, te bi »svako kretanje u suprotnom smjeru značilo odstupanje od općeg trenda i udaljavanje od svjetskih tržišnih zbivanja.«

Internet stranice NN 10/2001
• d) Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave u svom se dopisu, klasa: 230-01/00-01/0180, ubroj: 515-09-02-00-2 od 31. srpnja 2000. godine, očitovalo o odredbama članka 55. Zakona, kojima se uređuju udruženja obrtnika, u odnosu na ustavno jamstvo slobode udruživanja iz članka 43. Ustava. U mišljenju je istaknuto da Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave, odnosno nadležni županijski uredi za opću upravu »ne registriraju udruženja obrtnika kao udruge u smislu Zakona o udrugama, jer se na udruženja obrtnika primjenjuje Zakon o obrtu«, što znači da se radi o »različitim oblicima udruživanja za čije djelovanje nisu nadležna ista tijela državne uprave«. U registar udruga, međutim, slobodno je upisivanje udruga obrtnika, osnovanih temeljem Zakona o udrugama.
Internet stranice NN 10/2001
• Neposredno mjerodavna za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba članka 55., članka 57. stavka 3. i članka 60. stavaka 3. i 6., kao i cjelokupne Glave IV. Zakona, jest odredba članka 43. Ustava Republike Hrvatske, kojom se građanima jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga građani mogu slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati. Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskog ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
Internet stranice NN 10/2001 • 6. U postupku utvrđivanja osnovanosti prijedloga za ocjenu ustavnosti osporenih odredaba Zakona, Ustavni sud je razmotrio sljedeće pitanje:
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 10/2001 • Međutim, u pravnom poretku postoje i određene institucije javnog prava, čiji se članovi u njih ne udružuju u ulozi »građana«, već pripadnika određene struke. Takve institucije svoju djelatnost obavljaju temeljem posebnog zakonskog ovlaštenja, a na njih država u pravilu prenosi i javne ovlasti. Upravo je Hrvatska obrtnička komora definirana Zakonom o obrtu kao pravna osoba javnog prava, čija su upravna tijela određena Zakonom (članak 63.). Ona »obavlja javne ovlasti koje su utvrđene ovim Zakonom«, a »akti koje Hrvatska obrtnička komora izdaje u izvršavanju javnih ovlasti jesu javne isprave« (članak 61. Zakona). Prema tome, Hrvatska obrtnička komora jest pravna osoba s javnom ovlašću, koju Zakon određuje kao »samostalnu stručnu poslovnu organizaciju obrtnika« koja »zastupa i predstavlja obrtnike pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu« (članak 59. stavci 2. i 3. Zakona).
Poslovne stranice NN 10/2001 • Hrvatska obrtnička komora najviši je oblik organiziranosti komorskog obrtničkog sustava u nacionalnim okvirima. Hrvatski komorski obrtnički sustav, naime, ustrojen je na teritorijalnom principu (članak 55. stavak 2. Zakona), što znači da se udruženja obrtnika, osnovana na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave, udružuju u područnu obrtničku komoru, osnovanu na određenom širem dijelu državnog teritorija; područne obrtničke komore udružuju se pak u Hrvatsku obrtničku komoru. Svim trima oblicima organiziranosti komorskog obrtničkog sustava Zakon izrijekom priznaje pravnu osobnost.
Pregledi NN 10/2001 • Stoga su udruženja obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora organizacijski dijelovi jedinstvenog nacionalnog komorskog obrtničkog sustava, ustrojenog na teritorijalnom principu. Takvo ustrojstvo komorskog obrtničkog sustava, propisano Glavom IV. Zakona, nije u nesuglasnosti s odredbom članka 43. Ustava, jer se ta odredba Ustava na njega niti ne odnosi.
Glasnik NN 10/2001 • 8. Osim u Hrvatskoj, u kojoj obrtničke komore – kao institucije javnog prava s obveznim članstvom – djeluju od 1852. godine (kada se osnovala Hrvatska trgovačka obrtnička komora u Zagrebu), komore kao subjekti javnog prava s obveznim članstvom organizirane su, primjerice, i u Austriji, Njemačkoj, Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Nizozemskoj, Luxemburgu, Grčkoj, Mađarskoj i Sloveniji.2
Novo NN 10/2001 • Opredjeljenje hrvatskog zakonodavca za javnopravni karakter komora s obveznim članstvom (u ovom slučaju: Hrvatske obrtničke komore), sukladno je, prema tome, zakonodavstvima većine europsko-kontinentalnih zemalja.
Poslovi NN 10/2001 • 65. Uzimajući u obzir sve te različite čimbenike zajedno, Komora se ne može smatrati udruženjem sukladno značenju čl. 11. (čl.-11). Međutim, postoji još jedan zahtjev: da ne bi došlo do povrede, osnivanje Komore od strane belgijske države ne smije sprječavati liječnike da zajedno osnivaju ili se pridružuju profesionalnim udrugama. Totalitarni režimi su pribjegavali – i pribjegavaju – obvezatnom podvrgavanju pripadnika struke u zatvorene i ekskluzivne organizacije, koje onda stupaju na mjesto profesionalnih udruga i tradicionalnih sindikata. Autori Konvencije nastojali su spriječiti takve zloupotrebe.
Poticaji NN 10/2001 • Sud napominje da Belgija ima nekoliko udruženja osnovanih za zaštitu profesionalnih interesa liječnika, koji imaju potpunu slobodu u njih se udružiti ili ne udružiti. U takvim okolnostima, postojanje Komore i prateća posljedica – što znači, obveza liječnika da budu upisani u registar Komore i da budu pod ovlašću njezinih tijela – nedvojbeno nema ni sadržaj ni učinak ograničavanja, a još manje potiskivanja prava zajamčenih čl. 11. par. 1. (čl. 11-1).«
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 106/06, Broj 17/90, Broj 8/96, Broj 61/91, Broj 133/06, Broj 172/04
LINK - INFORMACIJE ZA PODUZETNIKE, POSLOVNE INFORMACIJE, PONUDA Pregled