• - na temelju ovlaštenja člana 435. stava 1. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici Vijeća udruženog rada 29. lipnja 1990, Vijeća općina 29. lipnja 1990. i Društveno-političkog vijeća 29. lipnja 1990, donio je

• Pristupa se raspravi o promjeni Ustava Socijalističke Republike Hrvatske.

• Sada važeći Ustav Socijalističke Republike Hrvatske donijet je 1974. godine. Od tada je već četiri puta mijenjan i nadopunjavan. Svakako najznaćajnije promjene republičkog ustava izvršene su u veljači 1990. godine. Tim je promjenama stvoren ustavnopravni temelj za donošenje zakona u skladu s kojima su, po prvi puta u Hrvatskoj, provedeni demokratski, tajni, neposredni i višestranački izbori za odbornike upćinskih skupština i za zastupnike u Saboru. Prvi poslijeratni višestranački Sabor konstituiran je 30. svibnja 1990. godine a tih su dana održane i utemeljivačke skupštine općina i Grada Zagreba. Na konstituirajućoj sjednici Sabora, u skladu s višestranačkim parlamentarnim sustavom, izabrana je republička vlada i imenovani rukovoditelji upravnih resora u Republici. U skladu s istim principima. izabrano je Predsjedništvo Republike i predsjednik Predsjedništva Republike. Time je u Hrvatskoj započeo parlamentarni život višestranačke demokracije. Razumljivo je, stoga, da iz sada važečeg Ustava treba ukloniti one njegove odredbe koje su izraz ideologijskog jednoumlja i zamijeniti ih ustavnim odredbama koje će biti adekvatan izraz demokratskog, višestranačkog i republikanskog oblika državnoga ustrojstva, utemeljenog na povijesnoj opstojnosti hrvatske državne samobitnosti. Pored toga, bez odlaganja je potrebno u republičkom ustavu izvršiti one neophodne promjene kojima će se već u razdoblju do donošenja novog ustava Republike Hrvatske izvršiti neophodna unapređenja u regionalnoj organiziranosti Republika i njezine državne uprave.

• Polazeći od prethodno istaknutih načelnih opredjeljenja. Sabor Socijalističke Republike Hrvatske odlučuje da se u republičkom ustavu izvrše promjene u slijedećim pravcima:

• 2. Deidelogizaciju ustavnih odredaba potrebno je izvršiti i u pogledu grba i zastave - kao državnih simbola. Poznato je da sada važeće ustavene odredbe o tim državnim simbolima sadrže ideologijska obilježja koja su, po prirodi stvari nespojiva s modernim državnim ustrojstvom pluralističkog, parlamentarnog i republikanskog oblika. Zbog toga ustavne odredbe kojima se opisuju spomenuti državni simboli treba zamijeniti novim ustavnim odredbama o grbu Republike Hrvatske i zastavi Republike Hrvatske. Grb Republike Hrvatske treba biti povijesni hrvatski grb koji se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja. Zastava Republike Hrvatske treba biti hrvatska trobojnica s povijesnim hrvatskim grbom u njezinoj sredini. Treba stvoriti ustavnu osnovu za donošenje zakona Republike kojim će se pobliže urediti oblik i sadržaj povijesnog hrvatskog grba, zastave i teksta himne Republike Hrvatske te uporabu tih državnih simbola.

• 3. Hrvatska državnost ima se temeljiti na jačanju i osiguranju punoga suvereniteta hrvatskoga naroda i neokrnjivih sloboda i građanskih prava svih državljana Hrvatske. Upravo zato neophodno je popuniti prazninu u sada važećem ustavu u pogledu pisma koje je u službenoj uporabi. Ustavom treba odrediti da je u Republici Hrvatskoj u službenoj uporabi latinično pismo. Međutim, i u tom pogledu potrebno je osigurati ravnopravnost naroda i narodnosti koji žive u Republici Hrvatskoj. Zbog toga je potrebno stvoriti ustavni temelj za donošenje zakona Republike kojim će se urediti uporaba ćirilice ili drugih pisama na određenim područjima Republike uz, razumljivo, obvezatnu paralelnu uporabu latiničnog pisma.