PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
PREGLED PRAVNE REGULATIVE - AŽURIRANO
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 88/1998 • Domaćinstva: Domaćinstvo je obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba, uključujući tu i potrošnju prirodnih dobara i energije te proizvodnju otpadnih voda i otpada. Stoga, domaćinstvo predstavlja jedinicu pritiska na okoliš.
NN 88/1998 • Industrija: Za industriju, kao skup raznorodnih proizvodnih djelatnosti, svojstvena je brojnost različitih vrsta pritisaka na okoliš. Ti su pritisci posljedica protoka velikih količina tvari i energije kroz industrijske procese i njihovoj djelomičnoj pretvorbi u korisne proizvode. Pokazatelji pritisaka na okoliš iz industrije od 1990. do 1994. godine imaju općenito silazan trend. Vidljivo je to po općem gospodarskom pokazatelju - BDP. Uzrok je tome prethodno ratno i sada prijelazno razdoblje u kojem se Hrvatska nalazi. Unutar pojedinih industrijskih djelatnosti razvidni su, međutim, različiti trendovi pokazatelja pritisaka na okoliš. U nekim industrijskim granama bilježi se porast proizvodnje (iako je još uvijek ispod razine iz 1990. godine) i povećanje pritisaka na okoliš, dok su druge suočene s daljnjim padom proizvodnje. Odgovori kojima industrija u Hrvatskoj u sadašnjem trenutku, s obzirom na zatečeno stanje, može doprinijeti smanjenju pritisaka na okoliš jesu primjena određene zaštitne opreme (pročišćavanje voda i plinova, primjereno zbrinjavanje tehnološkog otpada) i postupnim uvođenjem za okoliš prihvatljivog industrijskog ponašanja ("čišće"proizvodnje). Dugoročno, to bi se trebalo postići potpunim prihvaćanjem sustava "čišće" proizvodnje, kao i odgovarajućom proizvodnom orijentacijom.
NN 88/1998 • Komunalni otpad: Odnos prema zbrinjavanju otpada jedno je od mjerila kojim se može prosuđivati ne samo o civilizacijskoj razini već i gospodarskoj razvijenosti nekog društva. Komunalni otpad čini samo jedan dio u cjelovitoj strategiji bavljenja otpadom,
NN 88/1998 • Tehnološki otpad: Procjene količina do sada proizvedenog i odloženog tehnološkog otpada nisu u dovoljnoj mjeri pouzdane zbog potpunog ili djelomičnog nedostatka podataka. Ništa bolja situacija nije ni sa proizvodnjom iza koje ostaje otpad. Podaci koji se prikupljaju anketiranjem i intervjuiranjem proizvođača također su nepouzdani jer proizvođači nastoje umanjiti ili prikriti podatke o otpadu kako bi izbjegli moguće materijalne obveze. Ovaj problem riješit će tek uspostava odgovarajućeg informatičkog sustava i stroga primjena Pravilnika o katastru emisija u okoliš ("Narodne novine" 36/96) kojim je propisana izričita obveza redovnog dostavljanja podataka o otpadu. Osim točnih podataka o količini, vrsti i mjestima nastanka tehnološkog otpada, potrebno je provoditi mjere kojima se potiče ispravno postupanje s tim otpadom. Donesena je Uredba o postupanju s opasnim otpadom ("Narodne novine"32/98) kojom su regulirana pitanja postupanja i zbrinjavanja opasnog otpada. Primjena ovog propisa treba osigurati sigurno postupanje s opasnim otpadom.
NN 88/1998 • Turizam i rekreacija: Turistički prostor Hrvatske habitus je prirodnih i društvenih aktivnosti koje ga uz Austriju, Španjolsku, Francusku i Italiju ravnopravno svrstavaju u red najatraktivnijih prirodnih područja Europe. štoviše, u nekim elementima atraktivnosti i prema položaju, jadranska obala Hrvatske objektivno ima određene komparativne prednosti. To se u prvom redu odnosi na blizinu srednjoeuropske i istočnoeuropske potražnje, duljinu i razvedenost obale s mnogobrojnim otocima, krajobrazno ambijentalne raznolikosti kao vizualno-estetskom komponentom atraktivnosti, pripadnost dvama klimatskim pojasevima, očuvanost okoliša pretežnog dijela Hrvatske a posebice obale i otoka. Dosadašnje korištenje dobara u turističke svrhe bilo je neprimjereno takvim prostornim, prirodnim i društvenim preduvjetima, a na većem dijelu obale i neracionalno.
NN 88/1998 • Slatkovodno ribarstvo i akvakultura: Ribarstvo i akvakultura kao gospodarske grane kojima je cilj uzgoj i izlov vodenih organizama imaju velik utjecaj na okoliš, posebice na vodene ekosustave. U svrhu uzgoja riba stvoreni su specifični vodeni ekosustavi, ribnjaci. U smislu zaštite okoliša, ribnjaci su vodeni ekosustavi s izrazitim antropogenim utjecajima koji se očituju kroz intenzivni energetski unos, bilo da se radi o dodavanju gotove hrane, bilo o stimuliranju prirodne proizvodnje hrane. Pritisci se očituju u promjenama fizikalno-kemijskih svojstava vode, količini kisika, promjenama u životnim zajednicama i ubrzanoj eutrofikaciji, kako ribnjačkih ekosustava, tako i otvorenih vodotokova koji primaju ribnjačke vode. Posebno je značajna pozitivna uloga ribnjaka u očuvanju biološke raznolikosti. Provedenim melioracijama nestao je veći dio prirodnih močvarnih ekosustava, pa ribnjaci predstavljaju nadomjestke tih biološki izuzetno vrijednih ekosustava.
NN 88/1998 • Neželjeni događaji s posljedicama po okoliš: Neželjeni događaj je svaka pojava koja se dogodi izvan ljudskog nadzora, a koja za posljedicu ima štetu po okoliš, čovjeka ili njegova dobra. Po uzroku mogu biti prirodni ili izazvani ljudskom djelatnošću. Tijekom 1995. godine zabilježeno je 10 neželjenih događaja s ispuštanjem opasnih tvari u okoliš. Djelovanjem nadležnih službi obavljena je sanacija tih događaja te nema trajnih posljedica po okoliš. Jedino su šumski požari ostavili negativan utjecaj na okoliš jer opožarena površina iznosi 9.076 ha, a šteta je procijenjena na 113.000.000 kuna. Posebice je šteta izražena u priobalnom, kraškom području.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 88/1998 • Institucionalni ustroj zaštite okoliša: Zaštita okoliša nesumnjivo je jedna od najzahtjevnijih i najsloženijih aktivnosti koja zadire u sve dijelove organizacije ljudskog društva. To se posebice odnosi na međudjelovanje zaštite okoliša i primjerenog razvoja društva koje danas, suvremenim rječnikom nazivamo održivi razvitak. Stoga je učinkovito institucionalno ustrojavanje sustava zaštite okoliša na razini državne uprave te lokalne samouprave i uprave od iznimne važnosti za Republiku Hrvatsku. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša nadležna je za zaštitu okoliša, odnosno prirode kao značajnog dijela okoliša Republike Hrvatske. Ustrojena je Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija iz 1994, godine odnosno i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija ("Narodne novine"131/97. Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša u nadležnosti ima poslove izrade propisa, obavljanje upravnog nadzora, upravne i stručne poslove iz područja zaštite okoliša, a koji se odnose na opću politiku zaštite okoliša u ostvarivanju uvjeta za održivi razvitak; zaštitu zraka, tla, voda, mora, biljnog i životinjskog svijeta u ukupnosti uzajamnog djelovanja; predlaganje, promicanje i praćenje mjera za unapređenje zaštite okoliša; osiguravanje provedbe katastra onečišćavanja (monitoring); vođenje informacijskog sustava zaštite okoliša; utvrđivanje mjera i uvjeta zaštite okoliša; postupanje s otpadom; pripremu prijedloga i standarda zaštite okoliša; inspekcijske poslove zaštite okoliša; poticanje odgoja i obrazovanja te istraživanja u svezi sa zaštitom okoliša; istraživanje, proučavanje, praćenje evidentiranje, dokumentiranje i promicanje prirodne baštine; središnju informacijsko-dokumentacijsku službu; utvrđivanje svojstava zaštićenih dijelova prirode te njihovo vrednovanje; vođenje središnjih upisnika zaštićenih dijelova prirode; propisivanje mjerila za utvrđivanje programa javnih potreba u području zaštite prirode Republike Hrvatske; skrb, usklađivanje i vođenje nadzora nad financiranjem programa zaštite prirode; ocjenjivanje uvjeta za rad pravnih i fizičkih osoba na poslovima zaštite prirode; osiguravanje uvjeta za obrazovanje i usavršavanje stručnih djelatnika u djelatnostima zaštite prirode; provedbu nadzora prometa, uvoza i izvoza zaštićenih dijelova prirode; utvrđivanje uvjeta za korištenje i namjenu zaštićenih dijelova prirode te upravljanje zaštićenim dijelovima prirode sukladno propisima; utvrđivanje posebnih uvjeta građenja za zaštitu dijelova prirodne baštine; obavljanje inspekcijskih poslova zaštite prirode i drugih poslova koji su joj stavljeni u nadležnost.
NN 88/1998 • U Državnoj upravi za zaštitu prirode i okoliša zaposleno 58 fakultetski obrazovanih službenika. U županijama, ustrojeni su uredi za prostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Uz ostale poslove za koje su uredi nadležni, o ukupnoj zaštiti okoliša na razini županija trenutačno skrbi jedan do dva službenika od kojih je jedan stručni suradnik, a drugi inspektor zaštite okoliša. Čvrsto ustrojbeno povezivanje državne i lokalne samouprave i uprave, posebice u dijelu koji se tiče inspekcijskog nadzora, ali i ostalih upravnih poslova od bitne je važnosti za učinkovitu provedbu zaštite okoliša na samoupravnoj razini.
NN 88/1998 • Zakonodavstvo u zaštiti okoliša: Očuvanje prirode i okoliša jedna je od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske. Republika Hrvatska suvereno raspolaže svojim prirodnim bogatstvima, u skladu sa svojom politikom zaštite okoliša, brinući se da aktivnosti što ih poduzima u granicama svoje jurisdikcije ili kontrole ne utječu štetno na okoliš u drugim zemljama, kako to slijedi prema obvezama iz brojnih međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša kojih je Hrvatska stranka. Ustavne odredbe o pravu na zdrav život i zdrav okoliš, kojima se osigurava poboljšavanje kakvoće življenja za dobrobit sadašnjih i budućih generacija, značajne su i za učvršćenje ljudskih prava u Hrvatskoj.
NN 88/1998 • Republika Hrvatska stranka je većeg broja međunarodnih ugovora iz područja zaštite okoliša. Provodeći te ugovore Hrvatska djeluje sustavno, planski i koordinirano u razvoju međunarodnog prava zaštite okoliša.
NN 88/1998 • Provođenje inspekcijskog nadzora: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša, obavlja poslove inspekcije zaštite okoliša u drugom stupnju. U odjelu za inspekcijske poslove pored načelnika odjela, inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona i drugih propisa iz područja zaštite okoliša, obavljaju dva viša inspektora i dva inspektora.
NN 88/1998 • U Državnoj upravi za vode, Odjel državne vodopravne inspekcije obavlja poslove u svezi s provođenjem inspekcijskog nadzora prema odredbama Zakona o vodama ("Narodne novine"107/95) i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine"107/95). Državna vodopravna inspekcija nadzire rad županijskih vodopravnih inspekcija, utvrđuje smjernice za njihov rad i poduzima druge mjere za unapređenje njihove organizacije rada. Županijske vodopravne inspekcije nadziru primjenu odredaba zakona i podzakonskih propisa te provođenje drugih mjera u području upravljanja vodama. Vodopravni inspektori temeljem članka 45. Zakona o financiranju vodnog gospodarstva ("Narodne novine"107/95) obavljaju i nadzor nad provedbom zakona i podzakonskih propisa te obavljaju nadzor u svezi s obračunom vodopravnih naknada, i naknada za zaštitu voda. Potrebito je uložiti još više napora da se županijske vodopravne inspekcije ustroje u potrebnom opsegu kako bi se omogućilo cjelovitije provođenje nadzora u županijama.
NN 88/1998 • Informacijski sustav zaštite okoliša: Informacijski sustav zaštite okoliša temelji se na utvrđrnim ciljevima u svrhu uspostave podataka u svezi sa zaštitom okoliša. S tim u svezi informacijski sustav mora osigurati povezanost i način uspostave podataka u svezi s: praćenjem stanja okoliša, programima zaštite okoliša, usklađivanjem s prostornim planovima, standardima kakvoće, katastrima onečišćenja, procjenama utjecaja na okoliš, evidencijama o okolišu, planovima interventnih mjera.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA 
IZBOR:
Broj 114/08, Broj 14/94,
Broj 45/01, Broj 85/01,
Broj 77/08, Broj 58/08
LINK - TRGOVINA, ZAPOSLENJA, NATJEČAJI, JAVNI SERVISI, UPRAVA