• Financijska sredstva: iz sredstava državnog proračuna i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

• Posredstvom Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti obiteljima se osiguravaju naknade u obliku: jednokratne novčane pomoći za opremu novorođenog djeteta; naknade zaposlenom roditelju za vrijeme korištenja dodatnoga rodiljnog dopusta; naknade nezaposlenoj rodilji – majci do prve odnosno treće godine života djeteta i doplatak za djecu.

• Pravni temelj za ostvarenje prava na opremu novorođenog djeteta je Pravilnik o uvjetima i načinu korištenja prava na pomoć za opremu novorođenog djeteta 30 i Zakon o izvršenju državnog proračuna Republike Hrvatske za godinu u kojoj se primjenjuje u dijelu utvrđivanja iznosa ove novčane pomoći (iznos od 1.360,00 kuna pomoći neizmijenjen je od 1994. godine). Sukladno članku 2. Pravilnika, pravo na pomoć za opremu novorođenog djeteta pripada: osiguraniku – ženi u slučaju porođaja i osiguraniku – muškarcu u slučaju porođaja ženske osobe koja je zdravstveno osigurana kao član njegove obitelji.

• Doplatak za djecu je novčano primanje koje koristi roditelj ili druga osoba određena Zakonom o doplatku za djecu 35, radi potpore uzdržavanja i odgoja djece. Doplatak za djecu jedan je od vrlo često korištenih instrumenata populacijske i obiteljske politike u državama srednje i sjeverne Europe pa tako i u Republici Hrvatskoj. U nekim europskim državama doplatak za djecu vezan je uz broj rođene djece u obitelji te na taj način ima sva obilježja populacijskih i obiteljskih potpora, kao, primjerice, u Švicarskoj36. U Republici Hrvatskoj doplatak za djecu veže se uz visinu dohotka i socijalno/zdravstveno stanje djece, odnosno pripadnosti određenim socijalnim grupacijama. Nasuprot uobičajenom cilju, a obzirom na preduvjete za ostvarivanje ovoga prava, doplatak za djecu u Hrvatskoj ima sva obilježja socijalnih naknada. Razlog nalazimo u činjenici da je 53,59% djece, za koju se ostvaruje doplatak, u dohodovnom razredu od 0 do 20% proračunske osnovice, a unutar ovog razreda 46,16% djece je iz obitelji koje su u prethodnoj godini imale prosječni mjesečni dohodak po članu kućanstva između 0 i 133,04 kune. Čini se da bi dodatkom populacijskog kriterija doplatku za djecu (primjerice, u vidu novčanog dodatka za treće, četvrto i peto dijete) ovaj oblik socijalne potpore obitelji dobio i prepoznatljiv pronatalitetni smisao.

• Doplatak za djecu, kao izravna mjera poticanja nataliteta »najvidljiviji« je doprinos društva podmirivanju troškova podizanja djece. Pripadajući iznosi moraju pokrivati što veći dio troškova uzdržavanja djeteta (do njegova osamostaljenja). Osobito je važno da su ta sredstva poticajna za rađanje većeg broja djece u obitelji (progresivno rastući s brojem djece). Naposljetku, jednako je važna dugotrajnost i sigurnost primjene ove mjere kao potpore države u ostvarivanju povećanja broja rođenih. Možebitne promjene u iznosima ili pravima korisnika doplatka za djecu trebaju biti prihvaćene općedruštvenim konsenzusom usmjerenim na ostvarivanje ciljeva Nacionalne populacijske politike. Pravo na doplatak za djecu imali bi korisnici, odnosno obitelji čiji je mjesečni dohodak po članu kućanstva manji od 50% proračunske osnovice. Ovako definirane mjere provodile bi se u razdoblju od pet godina, nakon čega se provodi revizija mjera. Može se očekivati da bi se prvi značajniji učinci ovih mjera zamijetili tijekom druge, a napose treće godine od početka provođenja. Za učinkovito provođenje navedenih mjera potrebno je afirmirati ulogu doplatka za djecu iz socijalne u pronatalitetnu potporu.

• Isto tako, uočeno je da su zaposlene majke uskraćene u budućim mirovinama iz razloga što su se odlučile na majčinstvo te sukladno ciljevima Nacionalne populacijske politike posebnu pozornost treba usmjeriti na mirovinsko osiguranje i što veću fleksibilnost korištenja dodatnoga rodiljnog dopusta, odnosno roditeljskog dopusta.