• 6. Iako imaju jasan gospodarski značaj, javne se radiodifuzijske usluge ne mogu usporediti s javnim uslugama ni u jednom drugom gospodarskom sektoru. Niti jedna druga javna usluga istovremeno ne dopire do tako širokog kruga stanovništva, pruža mu toliko puno informacija i sadržaja, i na taj način prenosi i utječe kako na pojedinačno tako i na javno mišljenje.

• 8. Nadalje, radiodifuzija se općenito smatra vrlo pouzdanim izvorom informacija te za nemali dio stanovništva predstavlja glavni izvor informacija. Tako obogaćuje javnu raspravu i u konačnici osigurava da svi građani mogu u pravoj mjeri sudjelovati u javnome životu.

• 9. Uloga javnih usluga općenito je priznata Ugovorom3. Ključne odredbe u vezi s time sadrži članak 86. stavak 2. koji glasi:

• »Poduzetnici kojima je povjereno obavljanje usluga od općeg gospodarskog interesa ili koji su po svojoj prirodi monopoli koji ostvaruju prihod, podliježu pravilima sadržanim u ovom Ugovoru, a osobito pravilima o tržišnom natjecanju, i to u mjeri u kojoj primjena tih pravila ne sprječava obavljanje, de jure ili de facto, posebnih zadaća koje su im dodijeljene. Razvoj trgovine ne smije biti pogođen u mjeri u kojoj bi to bilo protivno interesima Zajednice«.

• 13. S obzirom na te značajke, koje su svojstvene sektoru radiodifuzije, funkcija javnih usluga koja, kako navodi Rezolucija, obuhvaća »široki raspon programa u skladu sa svojom zadaćom« u načelu se može smatrati opravdanom, jer teži proizvodnji uravnoteženih i raznovrsnih programa, sposobnih očuvati određenu razinu slušanosti, odnosno gledanosti za javne nakladnike, te time osigurati ostvarenje svoje zadaće, a to je ispunjenje demokratskih, socijalnih i kulturnih potreba društva i jamčenje pluralizma.

• 14. Treba naglasiti kako i komercijalni nakladnici, od kojih neki podliježu zahtjevima koji se odnose na javne usluge, također imaju određenu ulogu u ostvarenju ciljeva Protokola u mjeri u kojoj pridonose pluralizmu, obogaćuju kulturnu i političku raspravu i šire izbor programa.