• 7. Komisija je, stoga, pažljivo razmotrila argumente koje su izložila nacionalna tijela i stručnjaci kinematografskog sektora. Slaže se da je sektor kinematografske proizvodnje pod pritiskom. Stoga, voljna je razmotriti, najkasnije prilikom sljedećeg pregleda Priopćenja, odobravanje viših iznosa potpora pod uvjetom da su programi potpora sukladni s uvjetima opće zakonitosti iz Ugovora, i posebno, da su prepreke slobodnom kretanju radnika, roba i usluga u EZ-u u ovom sektoru smanjene.

• 9. U smislu već navedenog, Komisija namjerava do 30. lipnja 2007. godine produžiti valjanost posebnih kriterija usklađenosti za potpore kinematografskoj proizvodnji i proizvodnji TV programskih sadržaja kako je utvrđeno u Priopćenju.

• 1. U Priopćenju o kinematografiji razmotrena je zakonom uređena pohrana audiovizualnih djela na nacionalnoj ili regionalnoj razini kao jedan od mogućih načina očuvanja i zaštite europske audiovizualne baštine te je započeta analiza situacije glede pohrane kinematografskih djela u državama članicama, državama pristupnicama i državama EFTA-e. Sve države članice već su osigurale primjenu sustava prikupljanja i očuvanja kinematografskih djela koja čine dio njihove audiovizualne baštine. Četiri petine takvih sustava temelje se na zakonskoj ili ugovornoj obvezi pohrane svih filmova, ili u najmanju ruku onih filmova koju su dobili javnu potporu.

• 2. Kinematografija je vrsta umjetnosti na krhkom mediju, koja stoga zahtijeva pozitivno djelovanje javnih tijela s ciljem osiguranja njenog očuvanja. Kinematografska djela bitan su dio naše kulturne baštine te stoga zaslužuju punu zaštitu. Uz svoju kulturnu vrijednost, kinematografska djela su i izvor povijesnih informacija o europskom društvu. Ona opširno svjedoče o povijesnom bogatstvu europskih kulturnih identiteta i raznolikosti njenih naroda. Kinematografske slike ključni su element za učenje o prošlosti te za građansko razmatranje naše civilizacije. S ciljem osiguranja predaje europske filmske baštine budućim generacijama, ona se mora sustavno prikupljati, katalogizirati, čuvati i obnavljati. Nadalje, europska kinematografska baština trebala bi biti dostupna u obrazovne, akademske, istraživačke i kulturne svrhe, ne dovodeći u pitanje autorska i srodna prava.

• 5. Prijenos vlasništva kinematografskih djela arhivskim tijelima ne podrazumijeva prijenos autorskih i srodnih prava. Međutim, Direktiva 2001/29/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o usklađivanju određenih aspekata autorskih i srodnih prava u informacijskom društvu 40 utvrđuje da države članice mogu predvidjeti izuzetak ili ograničenje s obzirom na posebne radnje reprodukcije koje izvode javnosti dostupne knjižnice ili arhivi, a nisu namijenjene stjecanju izravne ili neizravne gospodarske ili komercijalne koristi.

• 6. Na kraju, kinematografska industrija u Europi ima veliku mogućnost stvaranja radnih mjesta i doprinosa gospodarskom rastu. To se ne odnosi samo na proizvodnju i prikazivanje filmova, već i na prikupljanje, katalogizaciju, očuvanje i obnovu kinematografskih djela. Potrebno je poboljšati uvjete za konkurentnost tih industrijskih djelatnosti vezanih uz filmsku baštinu, posebno što se tiče boljeg iskorištavanja tehnoloških razvoja, kao što je digitalizacija.