PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
zg-podnositeljica-je-24-kolovoza-gpld NN 131/2008

• Vrhovni sud Republike Hrvatske, polazeći od naprijed navedenih činjenica (točke 4., 4.1., 4.2. i 4.3. obrazloženja ove odluke), te odredbi članka 27. stavka 1. Zakona o sudovima, osporenim je rješenjem odbio zahtjev podnositeljice kao neosnovan, zauzevši stajalište da podnositeljica nema pravo na podnošenje zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, jer unatoč tome što u kaznenom postupku, koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem K-1477/94, protiv optuženog B. D., ima status oštećene kao tužiteljice, u tom kaznenom postupku nije postavila imovinskopravni zahtjev, pa se tijekom istog ne odlučuje o njezinom pravu obvezi građanskopravne prirode, a što je sukladno članku 27. stavku 1. ZS zakonska pretpostavka za podnošenje zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od strane oštećenika kao tužitelja.

Stranica 2008-11-131-3768 NN 131/2008

• 6. Stajalište redovnih sudova da podnositeljica nema pravo na zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, jer unatoč statusu oštećenice, kao tužiteljice u kaznenom postupku, pokrenutom na temelju njezine optužnice od 29. studenoga 1994. godine, nije u istom postavila imovinskopravni zahtjev, što u smislu članka 27. stavka 1. Zakona o sudovima predstavlja smetnju da se u konkretnom predmetu odlučuje o nekom njezinom pravu ili obvezi predstavlja pravno stajalište koje je do sada zastupao i Ustavni sud.

Internet NN 131/2008

• 7. Međutim, podsjećajući na pojmovnu razliku između povrede nekog ustavnog prava i povrede zakona, relevantnu za ocjenu je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama podnositelja ustavne tužbe došlo do nedopuštenog zadiranja u ustavna prava i temeljne slobode građana (v. npr. odluku broj: U-III-1125/99 od 13. ožujka 2000., »Narodne novine« broj 38/00), Ustavni sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju takvo stajalište treba preispitati radi nespornog javnog interesa na jačanju zaštite ustavnih prava žrtava kaznenih djela. Kada je, naime, odazivajući se na potrebu zaštite tog interesa, zakonodavac donio (ili je u tijeku donošenje) više zakonskih propisa kojima je cilj žrtvi kaznenog djela omogućiti kako sudjelovanje u postupcima javnih vlasti na otkrivanju i kažnjavanju počinitelja kaznenog djela tako i ostvariti njezino pravo na potpunu satisfakciju, onda su javne vlasti, pa tako i sudbene, prve pozvane na široko tumačenje tih propisa. U takvom tumačenju ne smije se zanemariti niti jedna zakonska norma nužna za ostvarenje navedenog cilja.

Internet stranice NN 131/2008

• 7.1. Ustav Republike Hrvatske u odredbi članka 29. stavka 1. propisuje da »svatko ima pravo da ... sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama«. Odredbe članaka 54-58. Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine« broj 110/97., 27/98., 58/99., 112/99., 58/02., 143/02. i 115/06.) iscrpno uređuju položaj – prava i obveze – supsidijarnog tužitelja u kaznenom postupku. Iz njih proizlazi da je supsidijarni tužitelj stranka u kaznenom postupku koja ima sva prava na kazneni progon okrivljenika kao i državni odvjetnik, osim onih koja državnom odvjetniku pripadaju kao državnom tijelu (članak 58. stavak 1.). Zakon o kaznenom postupku za izvršavanje tih prava ne traži, poput nekih inozemnih kaznenih postupaka, da oštećenik kao tužitelj kumulativno istakne svoj imovinskopravni zahtjev već pravo na to isticanje veže samo na opću ovlast neke osobe da takav zahtjev ostvaruje u parnici (članak 128.).

Internet stranice NN 131/2008 • 7.3. Stoga, Ustavni sud zaključuje da se pitanje ima li supsidijarni tužitelj pravo na to da u pokrenutom kaznenom postupku sud u razumnom roku odluči o »njegovom« pravu da okrivljenik pod zakonskim uvjetima bude proglašen krivim i kažnjen, ne može ocijeniti isključivo s motrišta spora o imovinskopravnom zahtjevu, nastalom kaznenim djelom, koji bi se zametnuo između oštećenika i okrivljenika u kaznenom postupku. Takvo restriktivno stajalište onemogućilo bi učinkovito ostvarivanje oštećenikova prava na supsidijarni kazneni progon i kosilo bi se sa zahtjevom učinkovitog ostvarivanja ustavnih prava građana, kojeg Ustavni sud već dugo zastupa u svojoj praksi (odluka broj: U-III-766/1994 od 8. veljače 1995.) što se, mutatis mutandis, može prihvatiti u ovom slučaju. Ono bi bilo protivno i načelnom stajalištu Europskog suda za ljudska prava o tome da prava iz Europske konvencije o ljudskim pravima moraju biti »praktična« i »učinkovita«, a ne samo teoretska (presuda u predmetu Artico protiv Italije od 13. svibnja 1980, § 33), bez obzira na to što je taj Sud do nedavno zastupao suprotno, restriktivno stajalište (v. niže točku 9.).
Internet stranice NN 131/2008 • 8. Sagledavajući u cjelini, s jedne strane zahtjev pravne sigurnosti koji traži da se redovni sudovi, postupajući u istovjetnim pravnim slučajevima pridržavaju svojih istovjetnih ranijih odluka, tako i s druge strane jačanje javnog interesa legitimnog jačanja ustavnih prava žrtve kaznenog djela u postupcima svake vrste pred tijelima javne vlasti, Ustavni sud ocjenjuje da je promjena njegova dosadašnjeg pravnog stajališta o opsegu oštećenikovih procesnih prava u kaznenom postupku nužna i prihvatljiva, posebice stoga što se oživotvorenjem ustavnih prava žrtve kaznenog djela, poput onih iz članka 29. Ustava, znatno nadmašuju nedostaci formalne suprotnosti između zahtjeva pravne sigurnosti i promjene dosadašnjeg pravnog stajališta.
Internet stranice NN 131/2008 • 9. U toj ocjeni Ustavni sud je imao u vidu i praksu Europskog suda za ljudska prava u primjeni članka 6. stavka 1. Europske konvencije o ljudskim pravima (skraćeno: Konvencija), koji propisuje da »..svatko ima pravo da.. sud..u razumnom roku ispita njegov slučaj.. radi utvrđivanja [svojih] prava i obveza građanske naravi..«. Ta je praksa u pogledu zaštite oštećenikovih prava evoluirala: u starijoj praksi Sud je smatrao da oštećenik uživa zaštitu postupovnih prava kao supsidijarni ili privatni tužitelj samo tada kada je njegov imovinskopravni zahtjev predmet odlučivanja u kaznenom postupku (presuda Europskog suda za ljudska prava u predmetu Acquaviva protiv Francuske od 24. X. 1995., § 45). No, u novijoj praksi, Europski sud za ljudska prava je proširio doseg oštećenikovog prava na supsidijarni kazneni progon. Premda i dalje smatra da iz odredbe članka 6. Konvencije ne slijedi oštećenikovo samostalno pravo na kazneni progon trećih osoba te da je ono neodvojivo od prava na statisfakciju za štetu pričinjenu kaznenim djelom, ipak sada priznaje zaštitu i takvog »nesamostalnog« prava na pokretanje kaznenog postupka u slučaju kada oštećenik nije kumulativno istaknuo odštetni zahtjev, ako mu nacionalno pravo daje pravo da sam progoni počinitelja kaznenog djela, a ishod kaznenog postupka je odlučan i za »sporno« pravo na obeštećenje (presuda u predmetu Pieni1?ek protiv Poljske od 28. lX. 2004., §§ 19, 20), odnosno u slučaju kada je oštećenikovo pravo na kazneni progon usko povezano s pravom na obeštećenje u kaznenom postupku (kao npr. u francuskom pravu), ako je ishod kaznenog postupka odlučan za obeštećenje i oštećenik se u kaznenom postupku nije jasno odrekao toga prava (presuda u predmetu Perez protiv Francuske od 12. veljače 2004, §§ 64, 65, 70). U potonjoj presudi Europski sud za ljudska prava podsjeća i na to da se prihvaćanjem takvog »novog pristupa«, sukladno ciljevima i svrsi Konvencije, ograničenja postupovnih prava iz članka 6. stavka 1. Konvencije, moraju restriktivno tumačiti (§ 73).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 131/2008
• Objava ove odluke (točka lV.) temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.
Poslovne stranice NN 131/2008
• Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Agata Račan, predsjednica Vijeća, te suci Snježana Bagić, Slavica Banić, Mario Jelušić, Željko Potočnjak i Nevenka Šernhorst, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo S. M. iz Š., kojeg zastupa M. B. iz S., na sjednici održanoj 16. listopada 2008. godine, jednoglasno je donio
Servis NN 131/2008 • 1. Podnositelj, državljanin BiH, podnio je ustavnu tužbu na temelju članka 62. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-11291/2007-6 od 11. travnja 2008., kojom je odbijena tužba podnositelja podnijeta protiv rješenja Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za rješavanje o žalbama tražitelja azila i azilanata klasa: UP/II-217-01/07-08/37, ur. broj: 50443-07/02 od 30. listopada 2007. godine.
Glasnik NN 131/2008 • 2. Podnositelj smatra da su osporenim aktima povrijeđena njegova ustavna prava zajamčena člancima 14. stavkom 2., 19. stavkom 2., 29. stavkom 1. i 54. stavkom 1., te odredbe članaka 3. i 117. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske.
Novo NN 131/2008 • U ustavnoj tužbi podnositelj uglavnom ponavlja navode iznesene tijekom postupka koji je prethodio ustavnosudskom postupku. Podnositelj navodi da se nalazi u ekstradicijskom pritvoru u Zatvoru u S. (koji podnositelj naziva Zatvor B.), nakon što su nadležna tijela BiH podnijela zahtjev za njegovim izručenjem, zbog navodnog ubojstva jednog od zapovjednika vojske RS. Ističe da je nadležnim tijelima Republike Hrvatske podnio zahtjev za priznavanje prava na azil iz razloga što bi, zbog svog političkog mišljenja, odnosno neslaganja sa političkim i vojnim vodstvom »samozvane« RS, u slučaju izručenja u BiH – RS, bio podvrgnut mučenju, nečovječnom i ponižavajućem postupanju i kažnjavanju. Ističe da se zbog navedenih razloga 1993. godine predao hrvatskoj vojsci, dezertiravši iz vojske RS, a do pritvaranja živio je u Š. u izvanbračnoj zajednici s državljankom Republike Hrvatske, s kojom ima dvoje djece koji su hrvatski državljani. Smatra da je ispunio uvjete za priznavanje statusa azilanta, te da su osporenim rješenjima kao i presudom Upravnog suda povrijeđena njegova ustavna prava na koja se poziva u ustavnoj tužbi.
Poslovi NN 131/2008 • 3. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Ministarstva unutarnjih poslova broj: 511-01-74-UP/I-5174/8-07.
Poticaji NN 131/2008 • Strani državljanin i osobe bez državljanstva mogu dobiti utočište u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne temeljnim načelima međunarodnog prava.
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 110/01, Broj 32/07, Broj 174/04, Broj 37/98, Broj 16/05, Broj 78/06
LINK - POSLOVNI SAVJETNIK, POSLOVNI SUBJEKTI, POSLOVNI PLAN I DRUGO Pregled