PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
NOVI BRZI PREGLED ZAKONSKE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
zg-priprema-hrvatskoga-kvalifikacijskog-okvira-zaxa NN 71/2007

• Ustrojavanje HKO-a jedan je od nacionalnih prioriteta jer će njegova kvaliteta i uporaba imati značajan utjecaj na uspješnost provedbe Kopenhaškoga i Bolonjskog procesa kao i uspješnost razvoja sustava cjeloživotnoga učenja u Republici Hrvatskoj. Od veljače 2006. godine pri Ministarstvu djeluje radna skupina za izradu prijedloga Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira u čijem radu sudjeluju i predstavnici Agencije za strukovno obrazovanje i Agencije za znanost i visoko obrazovanje.

Stranica 2007-07-71-2184 NN 71/2007

• Radi poboljšanja kvalifikacijske strukture ovoga dijela građana, koji više nisu u sustavu obrazovanja, Vlada Republike Hrvatske je pokrenula projekt »Za Hrvatsku pismenosti – put do poželjne budućnosti, Desetljeće pismenosti 2003. – 2012.« i zakonsko uređenje sustava obrazovanja odraslih.

Internet NN 71/2007

• Projektom Desetljeće pismenosti sustavno se otklanja nepismenost stanovništva (isključivo starije dobi) i podiže razina osposobljenosti za tržište rada različitim programima i financiranjem obrazovanja odraslih. Ovu su mogućnost obrazovanja iskoristile 3.073 osobe, a najveći odziv je bio u Sisačko-moslavačkoj, Koprivničko-križevačkoj, Primorsko-goranskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji te Gradu Zagrebu.

Internet stranice NN 71/2007

• Ministarstvo je pripremilo Strategiju obrazovanja odraslih te Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja odraslih koje je Vlada Republike Hrvatske usvojila 25. studenoga 2004. godine. Sukladno tome, Vlada Republike Hrvatske je donijela Uredbu o osnivanju

Internet stranice NN 71/2007 • »Na temelju podataka Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, od školske godine 2003./2004. do 2006./2007., koje su pohađali naraštaji učenika rođenih 1986., 1987. i 1988. godine, prosječno ih godišnje 9.274 ili 15,62% nije započelo ili nije završilo srednju školu u redovnom sustavu.«6 Na temelju tih podataka procjenjujemo da bi u sljedećih deset godina, ako srednje obrazovanje ne bi bilo obvezno, bez srednje stručne spreme moglo ostati 80.236 učenika/ca ili 8.024 učenika/ca godišnje.
Internet stranice NN 71/2007 • »Razlozi ranog napuštanja školovanja, kako pokazuju strani izvori, mogu biti akademski, poput lošeg školskog uspjeha i niskih profesionalnih aspiracija; socijalni, poput loših odnosa i nedostatka potpore u obitelji i školi; ekonomski, poput loše obiteljske materijalne situacije te osobni, poput trudnoće i braka. Uočljivo je da su razlozi i posljedice ranog napuštanja školovanja međusobno vrlo slični te da kao takvi imaju tendenciju obnavljanja. Ova je pojava sve češća u nekim bivšim socijalističkim zemljama, gdje je došlo do nagloga gubitka postojećeg vrijednosnog sustava.«7
Internet stranice NN 71/2007 • Hrvatsko iskustvo temeljeno na istraživanjima iznesenim u stručnim studijama 8 upozorava da su osnovni razlozi koji dovode do napuštanja srednje škole nizak školski uspjeh, koji je u najvećem broju slučajeva povezan s lošim ili pogrešnim odabirom škole; nemotiviranost i nezainteresiranost za nastavu; učestalo izostajanje s nastave te problematično (»delinkventno«) ponašanje. Kao razlog napuštanja škole javljaju se i financijski problemi, a u nešto rjeđe, obiteljski ili zdravstveni problemi. Mladi Mladi oji prekinu školovanje, bilo da iz navedenih razloga samoinicijativno napuste školu, bilo da su isključeni iz škole, uglavnom žive na teret roditelja, većina ih ne radi niti aktivno traži posao. Oni koji rade, obavljaju pretežno slabije plaćene poslove, rade »na crno« i nisu zadovoljni ni plaćom niti uvjetima rada. Nezavršena srednja škola svima im je vrlo ozbiljna zapreka pri nalaženju zaposlenja, stoga se dio njih s vremenom ipak odlučuje na nastavak školovanja – ponajprije u večernjim školama i programima za dokvalifikacije.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH USLUGA, INTERNET USLUGE Pregled
Informacije NN 71/2007
• »Većina osoba u ispitanim populacijama smatra potrebnim ili nužnim da najavljeno uvođenje obvezne srednje škole bude popraćeno ne samo predviđenim osiguravanjem besplatnih srednjoškolskih udžbenika, besplatnim smještajem u učeničkim domovima i besplatnim prijevozom, već i uvođenjem posebnih srednjoškolskih programa za djecu s posebnim potrebama, zapošljavanjem većeg broja stručnih osoba u školama (pedagoga, psihologa, defektologa, socijalnih radnika), smanjivanjem razrednih odjela, uvođenjem profesionalne orijentacije u osnovne škole, pa čak i sankcijama za roditelje djece koja ne pohađaju školu. Takva se stajališta najčešće susreću medu srednjoškolskim profesorima koji ujedno i najdosljednije brane cjeloviti paket mjera kojim bi trebalo biti popraćeno uvođenje obvezne srednje škole.«9
Poslovne stranice NN 71/2007
• »Zbog sve bržih tehnoloških i društvenih promjena i s porastom zahtjeva suvremenoga društva okrenutoga znanju i tržištu, u mnogim su europskim zemljama, od 2000. godine nadalje, provedene (ili se još uvijek provode) reforme predtercijarnih obrazovnih sustava, kako bi se osigurala što veća osposobljenost mladih ljudi za život u razvijenome društvu. Te se reforme, u najvećem broju slučajeva, odnose na: (1) dodatno produljenje trajanja obveznoga obrazovanja te (2) restrukturiranje obrazovnih programa.«10
Servis NN 71/2007 • »Reformom obrazovanja smatra se proces mijenjanja strukturnih elemenata nekoga nacionalnog obrazovnog sustava. Glavni razlog za pokretanje obrazovnih reformi jest prevelik raskorak između zahtjeva društva za odgovarajuće osposobljenim ljudima i postojeće kvalitete i kvantitete obrazovne produkcije.
Glasnik NN 71/2007 • Početkom 1990-ih i u zemljama istočne Europe započinju reforme obrazovnih sustava (potaknute općim institucionalnim reformama i tranzicijskim procesima) s ciljem približavanja (zapadno) europskim obrazovnim normama. Kako u to doba, ranih 1990-ih, u zemljama istočne Europe trajanje obveznog školovanja u pravilu nije bilo dulje od 8 ili 9 godina, obrazovne reforme odnosile su se i u ovim zemljama u prvom redu na produljenje trajanja obveznog školovanja.«11
Novo NN 71/2007 • »Danas u zemljama Europe obvezno obrazovanje započinje uglavnom u dobi između 5 i 6 godina starosti, a u velikom broju slučajeva traje 10 i više godina.
Poslovi NN 71/2007 • Suvremene reforme obrazovanja u najvećem se broju slučajeva odnose na:
Poticaji NN 71/2007 • – restrukturiranje obrazovnih programa (gdje se uz opće obrazovne programe pozornost počela pridavati i uvođenju strukovnih programa) te
PRETHODNO - SLJEDEĆA STRANICA IZBOR: Broj 17/03, Broj 163/03, Broj 120/03, Broj 58/00, Broj 95/98, Broj 54/06
LINK - SERVIS SA POSLOVNIM INFORMACIJAMA, PROGRAMIMA I USLUGAMA Pregled