PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Stranica 2001-07-67-1116 NN 67/2001

• 1. Ustavna tužba je podnesena protiv presude Upravnog suda Republike Hrvatske i rješenja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, navedenih u izreci ove odluke.


Stranica NN 67/2001

• Osporenim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova odbijen je zahtjev podnositelja ustavne tužbe za primitak u hrvatsko državljanstvo s obrazloženjem da ne ispunjava uvjet iz članka 8. stavka 1. točke 5. Zakona o hrvatskom državljanstvu (»Narodne novine«, broj 53/91, 28/92 i 113/93), jer je »na temelju operativnim putem prikupljenih podataka o odlučnim činjenicama utvrđeno da stranka ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske«.


Stranica NN 67/2001

• Presudom Upravnog suda Republike Hrvatske odbijena je u upravnom sporu tužba podnositelja izjavljena protiv navedenog rješenja. U obrazloženju te presude Upravni sud u bitnome navodi da je tuženo tijelo pravilno utvrdilo da tužitelj ne poštuje pravni poredak Republike Hrvatske, jer je na temelju neprijeporno utvrđenih podataka u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja utvrđeno da je tužitelj »u najodlučnijim trenucima za Republiku Hrvatsku u vrijeme agresije na istu, kao pripadnik bivše JNA napustio Republiku Hrvatsku u vrijeme povlačenja postrojbi JNA s teritorija Republike Hrvatske, čime je jasno označio svoju pripadnost i lojalnost bivšoj JNA i njenim postupcima. I nadalje je ostao pripadnik JNA, sve do odlaska u mirovinu, kada se 1994. godine vraća u ranije prebivalište u R«. Stoga je taj sud ocijenio da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.


Stranica NN 67/2001

• 2. Podnositelj ustavne tužbe smatra da su mu osporenim odlukama povrijeđena ustavna prava iz članaka 14. stavka 2., 18. stavka 1., 19. stavaka 1. i 2., 26., 28. i 35. Ustava.


Internet NN 67/2001
• U obrazloženju tih povreda podnositelj kao odlučno navodi da je protiv njega vođen kazneni postupak nakon povratka iz Srbije, u kojem postupku je Vojni sud u R. donio 2. svibnja 1994. godine presudu broj: K-65/94 o odbijanju optužbe protiv podnositelja, s obzirom da je Vojno državno odvjetništvo iz R. odustalo od daljnjeg krivičnog gonjenja. Dodaje da je, kao pripadnik JNA otišao u Srbiju radi ostvarenja prava na mirovinu, nakon čega se vratio u R. Smatra da činjenica pripadnosti vojnoj formaciji i ostvarenje prava na mirovinu ne može biti dostatna za utvrđenje nečijeg nepoštivanja pravnog poretka, te da je nedopustivo bez ikakvih dokaza teretiti podnositelja da se deklarirao kao pristaša velikosrpske politike, što je učinio Upravni sud.

Propis NN 67/2001
• Povrede spomenutih ustavnih prava podnositelj nalazi, dakle, u tome što razlozi kojima se nadležno upravno tijelo vodilo pri odbijanju njegovog zahtjeva nisu bili navedeni u obrazloženju osporavanih pravnih akata, zbog čega mu je uskraćeno i pravo na djelotvornu pravnu zaštitu, povrijeđena njegova jednakost pred zakonom, sudovima i tijelima koja imaju javne ovlasti, što uzrokuje nezakonitost pobijanih odluka, a povrijeđene su i odredbe Ustava kojima je utvrđena predmnijeva nedužnosti, te štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života. Stoga podnositelj predlaže ukidanje osporenih odluka i vraćanje predmeta nadležnom tijelu na ponovni postupak.

Propis NN 67/2001 • 3. Odredbom članka 14. stavka 2. Ustava svima je zajamčena jednakost pred zakonom; člankom 18. stavkom 1. Ustava jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata, donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom; člankom 19. stavkom 1. Ustava utvrđena je zakonska utemeljenost pojedinačnih akata državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti, dok je stavkom 2. toga članka zajamčena sudska kontrola zakonitosti tih pojedinačnih akata; članak 26. Ustava jamči svim građanima i strancima jednakost pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti; prema članku 28. Ustava svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja; člankom 35. svakome se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.
Propis NN 67/2001 • Iz navedenih ustavnih jamstava proizlazi pravo stranke da bude upoznata s razlozima odlučivanja u konkretnoj pravnoj stvari. Nenavođenjem razloga kojima se nadležno tijelo vodilo pri odbijanju zahtjeva stranke krši se ustavno pravo jednakosti pred zakonom. Nesumnjivo je da su stranke u postupku, koje ne znaju razloge zbog kojih im je zahtjev odbijen, u nejednakom položaju prema onima kojima su ti razlozi poznati, jer ne mogu valjano štititi svoja prava, niti na učinkovit način ostvariti Ustavom zajamčeno pravo na pravnu zaštitu.
Propis NN 67/2001 • 4. U obrazloženju rješenja Ministarstva unutarnjih poslova, kojim je odbijen zahtjev podnositelja ustavne tužbe za primitak u hrvatsko državljanstvo, navedeno je da podnositelj ne ispunjava jedan od uvjeta za stjecanje hrvatskog državljanstva utvrđen Zakonom o hrvatskom državljanstvu (poštivanje pravnog poretka Republike Hrvatske), a »na temelju operativnim putem prikupljenih podataka o odlučnim činjenicama), međutim, bez navođenja o kojim se konkretno podacima i činjenicama radi, odnosno u čemu se sastoji nepoštivanje pravnog poretka od strane podnositelja.
Propis NN 67/2001 • Okolnost da je Upravni sud u obrazloženju osporene presude naveo određene razloge zbog kojih se smatra da je podnositeljev zahtjev pravilno odbijen, nije mogla u konkretnom slučaju otkloniti navedeni nedostatak u rješenju Ministarstva unutarnjih poslova. Naime, Upravni sud Republike Hrvatske može i sam utvrditi činjenično stanje, ali pod pretpostavkama i na način predviđen u članku 39. stavcima 3. i 4. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, broj 53/91, 9/92 i 77/92), koje odredbe, međutim, u konkretnom slučaju nisu primijenjene.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 67/2001 • 5. Sukladno izloženom, Ustavni sud Republike Hrvatske je utvrdio da su osporenim odlukama podnositelju ustavne tužbe povrijeđena ustavna prava iz članaka 14. stavka 2., 18. stavka 1., 19. stavka 2., 26., 28. i 35. Ustava.
Propis NN 67/2001 • Podnositelj neosnovano u ustavnoj tužbi ukazuje i na povredu stavka 1. članka 19. Ustava, jer ta odredba utvrđuje načelo zakonitosti u radu državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti, te se na toj odredbi ne temelji ustavno pravo, niti se na njoj može zasnovati ustavna tužba.
Propis NN 67/2001 • 6. Stoga je, temeljem odredbe članka 72. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99), odlučeno kao u izreci.
Propis NN 67/2001 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jasna Omejec, dopredsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom i zakonom, na sjednici održanoj 12. srpnja 2001. godine, donio je sljedeće
Propis NN 67/2001 • Ne prihvaćaju se prijedlozi za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredaba članka 1., članka 2., članka 3. stavka 1. i članka 4. stavka 2. Pravilnika o načinu i rokovima isplate dodatka uz mirovinu (»Narodne novine«, broj 136/98).
Propis NN 67/2001 • 1. Sindikat umirovljenika Hrvatske, Zajednica udruga Matice umirovljenika Hrvatske, Društvo »Hrvatski umirovljenik«, Karlo Drago Kovač iz Šibenika, Sandra Balać iz Zadra, Sindikat umirovljenika Hrvatske – Podružnica Dubrovnik, Marija Škokić iz Zagreba i Matica hrvatskih umirovljenika Grada Zagreba podnijeli su prijedloge za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom odredaba članka 1., članka 2., članka 3. stavka 1. i članka 4. stavka 2. Pravilnika o načinu i rokovima isplate dodatka uz mirovinu (»Narodne novine«, broj 136/98, u daljnjem tekstu: Pravilnik).
Propis NN 67/2001 • Podnositelji prijedloga smatraju da su odredbe članka 1. i članka 2. Pravilnika nesuglasne s Ustavom i zakonom u pogledu načina na koji je uređena podjela sredstava iz članka 1. Zakona o prenošenju sredstava državnog proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina, osobito zbog toga što se odobrena sredstva isplaćuju kao dodatak uz mirovinu, a ne kao dio mirovinske osnovice. Osim toga, pozivajući se na odredbu članka 1. stavka 3. istog Zakona, ističu da se doznačena sredstva trebaju isplaćivati ovisno o ukupnim primanjima pojedinog korisnika, o obračunskom razdoblju od 1. rujna 1993. do 30. lipnja 1998. godine, a ne »linearnom« isplatom od 100 kuna i 6% na mirovinu, kako je to uređeno Pravilnikom. Podnositelji takvo uređenje smatraju suprotnim i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-283/1997 od 12. svibnja 1998. godine (»Narodne novine«, broj 69/98).
Propis NN 67/2001 • Podnositelji smatraju nesuglasnim s Ustavom i zakonom i odredbu članka 3. stavka 1. Pravilnika kojom se početak isplate određuje s datumom 1. studenoga 1998. godine, a ne od 7. kolovoza 1998. godine kada je stupio na snagu Zakon o prenošenju sredstava državnog proračuna fondovima mirovinskog i invalidskog osiguranja te usklađivanju mirovina, na temelju kojega je osporeni Pravilnik donesen.
Propis NN 67/2001 • Nadalje, ustavnost i zakonitost odredbe članka 3. stavka 1. Pravilnika osporeni su i zbog toga što su, prema mišljenju podnositelja, isplatom sredstava obuhvaćeni svi korisnici mirovine. To dovodi, prema njihovom mišljenju, do neravnopravnog položaja između onih osoba koji su bili korisnici mirovine u zakonom propisanom obračunskom razdoblju i onih koji su status korisnika mirovine stekli tek u 1998. godini.
Propis NN 67/2001 • Sredstva za isplatu, nastavno navode podnositelji, trebala bi biti isplaćena svakom fondu posebno, a o njihovoj bi podjeli i isplati svaki fond trebao donijeti zaseban opći akt.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 153/05, Broj 97/08, Broj 66/08, Broj 21/08, Broj 46/07, Broj 28/97


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE Pregled