PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 20/1995 • 2. Izdavatelj dugoročnih vrijednosnih papira iz točke 1. ovog Rješenja obvezan je ovom Ministarstvu nakon izdavanja vrijednosnih papira, dostaviti podatke iz članka 7. stavak 2. Zakona o vrijednosnim papirima.
NN 20/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu, Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela odlučujući o ustavnoj tužbi R. R. iz D. zastupanog po punomočniku S. J. odvjetniku iz D na sjednici Suda održanoj dana 15. ožujka 1995. godine, donio je
NN 20/1995 • 2. Predmet se vraća Ministarstvu unutarnjih poslova na ponovni postupak.
NN 20/1995 • R. R. podnio je ustavnu tužbu povodom presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-12762/1993 od 9. veljače 1994 godine. Tom je presudom odbijena njegova tužba protiv rješenja tuženog Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske broj: 511-Ol-43-UP/I-16373/19873/1-93 kojim je odtbijen zahtjev za primitak podnositelja u hrvatsko državljanstvo. Presuda Upravnog suda Republike Hrvatske zasniva se na stajalištu da je podnositelj izgubio status trajno nastanjenog stranca u Republici Hrvatskoj na temelju članka 47 stavka 1. točka 1. Zakona o kretanju i boravku stranaca ("Narodne novine", broj 53/91, 26/93, 29/94) te ne ispunjava uvjet za stjecanje hrvatskog državljanstva iz članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 53/91, 28/92). Podnositelj ustavne tužbe navodi da se na njega nije mogla primijeniti odredba članka 47. Zakona o kretanju i boravku stranaca. Ovo zato jer je iz D. otputovao u S. početkom 1992. godine gdje ga je ratom zahvatila totalna blokada. Ističe da ratne okolnosti prekidaju sve rokove, a nakon djelomične deblokade S. nije se mogao vratiti u D. jer nije imao potrebne isprave Na osnovi navedenoga podnositelj smatra da su osporenim rješenjem, odnosno presudom povrijeđena njegova ustavna prava iz članka 16, 17, 26. i 32. Ustava Republike Hrvatske.
NN 20/1995 • Odredba članka 26. Ustava Republike Hrvatske određuje jednakost svih građana i stranaca pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koje imaju javne ovlasti U konkretnom predmetu iz sadržaja predmeta kao i iz razloga presude Upravnog suda Republike Hrvatske proizlazi da se podnositelj vodi u evidenciji Policijske uprave D.-N. od 25. siječnja 1973. godine u D. kao trajno nastanjeni stranac, da je pokrenut postupak radi prestanka tog statusa, ali nije utvrđen ishod tog postupka. Odredba članka 47. stavak 2. Zakona o kretanju i boravku stranaca izrijekom određuje da Ministarstvo unutarnjih poslova donosi rješenje o prestanku nastanjenja, dakle, boravak u skladu s odredbom stavka 1. točka 1. istog članka prestaje pravomočnošću tog rješenja. Iz navedenoga proizlazi da je rješenje o odbijanju primitka podnositelja u hrvatsko državljanstvo doneseno na pretpostavci o prestanku boravka podnositelja u Republici Hrvatskoj, a zbog boravljenja u inozemstvu duže od jedne godine a da o tome nije obavijestio nadležno tijelo. Ta pretpostavka, međutim, nije u postupku činjenično i utvrđena. U takvom sklopu okolnosti pod kojima se rješava o prijemu podnositelja u hrvatsko državljanstvo, potpuno i pravilno utvrđenje činjenica izravno utjeće na ostvarenje prava koja sve građane i strance izjednačavaju pred sudovima i drugim tijelima koja imaju javne ovlasti. Na temelju navedenoga u konkretnom je predmetu povrijeđeno ustavno pravo ravnopravnosti stranca pred zakonom utvrđeno citiranom odredbom članka 26. Ustava Ministarstvo unutarnjih poslova dužno je ponovno provesti postupak u povodu zahtjeva podnositelja za primitak u hrvatsko državljanštvo, te ocijeniti ispunjenje uvjeta iz članka 8. stavka 1. točka 3. Zakona u smislu navedenoga. Na temelju izloženoga riješeno je kao u izreci. Odluka o objavi temelji se na odredbi članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom skkdu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), ·
NN 20/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu predsjednik Jadranko Crnić, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, u povodu ustavne tužbe A. M. iz Z., koju zastupa B M., odvjetnik iz Z, u predmetu iseljenja iz stana, na sjednici održanoj 15 ožujka 1995. godine, donio je
NN 20/1995 • 2. Predmet se vraća Gradskom sekretarijatu za graditeljstvo, komunalne i stambene poslove, promet i veze Grada Zagreba na ponovni postupak. 3. Ova odluka objavit će se u "Narodnim novinama".
NN 20/1995 • A. M. podnijela je ovom Sudu ustavnu tužbu povodom odluka navedenih u izreci ove odluke. Iz navoda ustavne tužbe proizlazi da podnositeljica smatra da je tim odlukama povrijeđeno ustavno pravo iz članka 19. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, a koje glasi da pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Podnositeljica ustavne tužbe navodi da je u predmetni stan ušla nenasilno, da isti koristi na temelju ugovora o zamjeni stanova, da uredno i u cijelosti izvršava obveza stanara, te da stoga nije bilo mjesta donošenju pobijanih upravnih odnosno upravnosudskih odluka. Ustavna tužba je osnovana. Spornim upravnim aktima odnosno presudom Upravnog suda navedenim u izreci ove odluke naloženo je podnositeljici ustavne tužbe iseljenje iz stana u Zagrebu, Držićeva 10, te njegova predaja slobodnog od osoba i stvari Vladi Republike Hrvatske.
NN 20/1995 • Podnositeljica ustavne tužbe koristi sporni stan temeljem ugovora o zamjeni stanova koji je zaključila sa I.. V. dotadašnjim nosiocem stanarskog prava na spornom stanu, a koji je temeljem istog ugovora uselio u stan (na kojem je stanarsko pravo imala podnositeljica) u B. L. Upravna tijela i Upravni sud Republike Hrvatske (u nastavku: Upravni sud), u bitnom, zauzimaju slijedeće stavove: - sporni stan u Z. vlasništvo je Republike Hrvatske od 3. listopada 1991. godine tj. od dana stupanja na snagu Uredbe o preuzimanju sredstava JNA i SSNO na teritoriju Republike Hrvatske u vlasništvo Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 52/91); - stupanjem na snagu (24. srpnja 1991) Uredbe o zabrani raspolaganja nekretninama na teritoriju Republike Hrvatske (" Narodne novine", broj 30/91) bivša JNA više nije mogla raspolagati predmetnim stanom pa niti davati suglasnost na njegovu zamjenu; - sporni ugovor o zamjeni stanova je ništav obzirom da je Komanda garnizona Z. dala suglasnost za predmetnu zamjenu stanova 1. listopada 1991. godine; - u takvim slučajevima ovlašteno je upravno tijelo, analognom primjenom članka 70. stavak 2. Zakona o stambenim odnosima (u nastavku ZSO) provesti postupak i narediti ispražnjenje stana, jer uspostava ranijeg stanja nije moguća budući da je drugi stan u drugoj državi. Ovakvim shvaćanjem upravna tijela i Upravni sud ot klonili su postupanjc pozivom na odredbu članka 94. ZSO (koji propisuje nadležnost stambenog tijela u slučajevima iseljavanja iz stana osoba koje su u stan uselile bez pravomoćne odluke o davanju stana na korištenje ili bez koje druge valjane pravne osnove), kako je to bilo navedeno odnosno predloženo u podnesku kojim je pokrenut upravni postupak.
NN 20/1995 • Odredbom članka 70 stavak 2. ZSO propisano je da će stambeni organ (na zahtjev zainteresirane osobe ili po službenoj dužnosti) donijeti rješenje o iseljenju i narediti uspostavu prijašnjeg stanja osobi koja se je u stan uselila na temelju ugovora o simuliranoj zamjeni stana. Ovom odredbom određena je stvarna nadležnost za rješavanje u upravnom postupku (članak 17 Zakona o općem upravnom postupku - u nastavku: ZUP). Valja reći da su prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme donošenja ZSO-a (članak 33. stavak 1. točka 2.a Zakona o redovnim sudovima - "Narodne novine", broj 32/88, 16/90, 41/90) i prema sada važećem Zakonu o sudovima (članak 3. stavak 2. i članak 16. stavak 1 točka 2. g - "Narodne novine", broj 3/94) imovinskopravni, građanskopravni sporovi u nadležnosti sudova. Zakonodavac je, medutim, navedenom odredbom ZSO-a propisao da u slučaju zahtjeva za ispražnjenje stana zbog ništavosti simuliranih ugovora o zamjeni stana nadležnost pripada upravnom tijelu. Takova odredba u ustavnopravnom sustavu jedinstva vlasti, u vrijeme dok je na snazi bio Ustav SRH iz 1974. godine ("Narodne novine", broj 8/74), eventualno se je mogla ekstenzivno protumačiti kao nadležnost za postupanje upravnih tijela i u drugim slučajevima ništavih ugovora o zamjeni stanova, ali ne i nakon stupanja na snagu Ustava Republike Hrvatske (22 prosinca 1990. godine).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 20/1995 • Odredbom članka 4. Ustava, kao jednom od temeljnih odredaba, određeno je da je vlast u Republici Hrvatskoj ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonadavnu, izvršnu i sudbenu. Načelo diobe vlasti podrazumijeva da svaka grana državne vlasti ima svoje izvorno područje djelovanja, te da je samostalna i neovisna o drugoj vlasti U nekim graničnim područjima građanskog, imovinskog prava (npr. izvlaštenje) zakonom se može iznimno propisati nadležnost upravnih tijela, ali se ne može prihvatiti stav da upravna tijela mogu sama ekstenzivnim tumačenjem propisa odnosno njihovom analognom primjenom proširiti svoju nadležnost izvan onog što im je posebnim zakonom (ovdje ZSO) stavljeno u nadležnost. Takovim postupanjem upravna tijela i Upravni sud povrijedili su ustavno pravo prema kojem pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu (članak 19. stavak 1. Ustava) u svezi s već spomenutom temeljnom ustavnom odredbom o diobi vlasti. U konkretnom slučaju to znači da su nadležna upravna tijela morala otkloniti svoju nadležnost i podnesak poslati nadležnom sudu, a Upravni sud je, temeljem odredbe članka 40 stavak 2 i članka 42. stavak 2. Zakona o upravnim sporovima, trebao poništiti sporne upravne akte. Slijedom iznesenog, temeljem odredbe članka 30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91), odlučeno je kao u izreci ove odluke.
NN 20/1995 • Odluka o objavi ove odluke temelji se na odredbi članku 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 20/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr Vojislav Kučeković, mr Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi Ž. D iz Z., zastupane od odvjetnika u Z., N. A. na sjednici održanoj dana 15 ožujka 1995 godine, donio je ovu
NN 20/1995 • Ž. D. iz Z. podnijela je pravodobnu ustavnu tužbu smatrajući da su joj ustavna prava iz članaka 19. i 26. Ustava Republike Hravatske povrijeđena u postupku odlučivanja o pravu korištenja stana, na adresi u Z. nakon smrti stanara, to jest njezine bake D. D., koja je umrla 19. ožujka 1989. godine. Akti u povodu kojih je podnijeta ustavna tužba su:
NN 20/1995 • - rješenje Ministarstva graditeljstva i zaštite okoliša Klasa: UP/II-371-01/92-06/2058; Ur. broj: 531-06/3-93/2 od 20. rujna 1993 godine, kojim je žalba Ž. D. odbijena;
NN 20/1995 • - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske broj Us-12485/1993 od 29. lipnja 1994. godine, kojom je tužba tužiteljice Željke Dojčinović odbijena. Ustavna tužba nije osnovana. Prema odredbama članka 19. Ustava pojedinačni akti državne uprave i tijela koja i
NN 20/1995 • Ustavom zajamčena kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela ostvarena je u upravnom sporu pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Ne može se smatrati da zaštita sudske kontrole zakonitosti pojedinačnih upravnih akata podnositeljici nije pružena zato što je njezina tužba u upravnom sporu odbijena. Podnositeljica u ustavnoj tužbi nije osnovano obrazložila povredu ustavnih prava iz članka 26. Ustava ukazujući na jednakost koja je člankom 12. stavkom 3. propisana za maloljetnu djecu stanara i osobe koje su, prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima, izjednaćene s njima. Naime, prema toj odredbi rok iz stavka 1. članka 12. Zakona ne odnosi se na maloljetnu djecu i osobe izjednačene s njima prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima Osobe o kojima je riječ su: maloljetni usvojenici, maloljetna pastorčad kao i maloljetna djeca bez roditelja uzeta na uzdržavanje. Iz akata u povodu kojih je podnijeta ustavna tužba slijedi da su nadležna tijela osnovano zaključila kako podnositeljica ne spada u krug osoba na koje se odnosi odredba članka 12. stavak 3. Zakona o stambenim odnosima. Na temelju iznesenog ovaj Sud je utvrdio da Ustavna prava podnositeljice, radi zaštite kojih je podnijela ustavnu tužbu, nisu povrijeđena. Podnositeljica je također podnijela i prijedlog za odgodu izvršenja osporenih akata, pogrešno se pozvavši na rješenje ovog Suda kojim je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti odredbe članka 94. Zakona o stambenim odnosima, jer rješenja u povodu kojih je podnijeta ustavna tužba nisu utemeljena na toj zakonskoj odredbi.
NN 20/1995 • Prema odredbi članka 53. stavak 2. Poslovnika Ustav nog suda Republike Hrvatska ("Narodne novine", broj 29/1994) na prijedlog podnositelja ustavne tužbe Sud može odgoditi izvršenje do donošenja odluke, pod uvjetima navedenim u toj odredbi. Budući da je u ovoj stvari Sud ocijenio da može odmah odlučiti, nije bilo razloga za razmatranje stavljenog prijedloga za odgodu izvršenja u smislu rlavedene odredbe Poslovnika.
NN 20/1995 • Objava ove odluke temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991).
NN 20/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak dr. Velimir Belajec, dr. Nikola FilipoviĆ, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malćić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi H. V. iz Z. koju zastupaju dr. Z. Z. i Z. Z. odvjetnici iz Z. na sjednici održanoj 8. ožujka 1995. godine, donio je
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 75/09, Broj 119/09,
Broj 173/03, Broj 87/08,
Broj 103/06, Broj 17/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE