PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1995-03-17-345 NN 17/1995

• 2. postavit će se seksualni atraktanti za privlačenje mužjaka na 20-40 lokacija;

Propis NN 17/1995

• 3. pregledat će se određena kukuruzišta zasijana silenim kukuruzom ili takvim čija se vegetacija navodnjavanjem produljuje u jesen;

Propis NN 17/1995

• Mjere iz podtočke 1. do 5. ove Naredbe provodit će se u 1995. godini na području Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije.

Propis NN 17/1995

• Za organiziranje i provedbu naređenih mjera zadužuje se Zavod za zaštitu bilja u poljoprivredi i šumarstvu Republike Hrvatske u suradnji sa Zavodom za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta Zagreb.

Propis NN 17/1995
• Naređene mjere dužni su neposredno provoditi proizvođači kukuruza.
Propis NN 17/1995
• Ova Naredba stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
Propis NN 17/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnič predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, povodom ustavne tužbe i prijedloga za odgodu izvršenja akta S. B. iz Z., na sjednici održanoj dana 1. ožujka 1995. godine, donio je ovu
Propis NN 17/1995 • Podnositeljica ustavne tutže smatra da je navedenim upravnim aktima kao i presudom Upravnog suda Republike Hrvatske povrijeđeno ustavno načelo o vladavini prava iz članka 3. Ustava te ustavno pravo o jednakosti svih pred zakonom iz članka 14. stavka 2. Ustava. Povredu označenih ustavnih odredbi podnositeljica temelji na učinjenim povredama pravila upravnog postupka, posebno povredi načela saslušanja stranke iz Zakona o općem upravnom postupku, a do koje je došlo stoga što podnositeljica ili njen punomoćnik nisu bili pozivani na rasprave niti je ona u tom postupku dovoljno saslušavana na sve relevantne okolnosti predmetne upravne stvari. Predložila je usvajanje ustavne tužbe i ukidanje upravnog rješenja prvog stupnja. U sklopu ustavne tužbe, podnositeljica je pozivom na članak 53. Poslovnika Ustavnog suda, predložila odgodu izvršenja osporenog upravnog akta do donošenja odluke po ustavnoj tužbi, budući da je taj organ donio zaključak o dozvoli izvršenja rješenja o njenom iseljenju iz navedenog stana za dan 10. siječnja 1995. godine. Ustavna tužba nije osnovana. U konkretnom slučaju predmet upravnog postupka bilo je iseljenje osobe koja koristi stan iza smrti stanara odnosno priznanje stanarskog prava toj osobi. Naime, iz navoda ustavne tužbe, njenih priloga te pribavljenog spisa Upravnog suda Republike Hrvatske proizlazi da je podnositeljica ustavne tužbe nastavila koristiti stan u Z., nakon smrti svoje bake S. B., a nositeljice stanarskog prava na tom stanu. Davatelj stana na korištenje, Direkcija HŽP iz Z., zatražio je od upravnog organa iseljenje S. B. iz navedenog stana osporavajući joj pravo da kao član porodičnog domaćinstva stanara nastavi koristiti stan iza smrti stanara. U istom postupku S. B. je stavila protuprijedlog da upravni organ donese rješenje koje zamjenjuje odluku davatelja stana o priznanju stanarskog prava na navedenom stanu. Upravni organi prvog i drugog stupnja proveli su postupak u kojem su utvrdili da je zahtjev davatelja stana osnovan, dok su protuprijedlog podnositeljice ustavne tužbe odbili kao neosnovan. Upravni sud Republike Hrvatske, odbijajući tužbu podnositeljice u upravnom sporu, utvrdio je da u upravnom postupku osporenim upravnim aktima nije povrijeđen zakon na štetu podnositeljice.
Propis NN 17/1995 • Prema članku 67. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/1985, 42/1986, 37/1988, 47/1989, 22/1990, 22/1992, 58/1993 i 70/1993), članovi porodičnog domaćinstva stanara imaju pravo nesmetano koristiti stan, između ostalog, i poslije smrti stanara (stavak 1. i 2.). Tko se smatra članom porodičnog domaćinstva stanara, određeno je u članku 12. toga zakona. To su bračni drug stanara te osobe koje zajedno sa stanarom stanuju posljednje dvije godine. Među taksativno nabrojenim osobama su i srodnici po krvi u pravoj liniji, dakle, i unučad. Nadalje, prema stavku 6. članka 67. Zakona o stambenim odnosima, ako davatelj stana smatra da ni jedna od osoba koje su ostale u stanu u slučaju iz stavka 2. toga članka nema pravo na korištenje tog stana, može od stambenog organa tražiti njihovo iseljenje. U slučaju podnositeljice ustavne tužbe, stambeni organ je postupio po zahtjevu davatelja stana Direkcije HŽP u Z. i proveo postupak u kojem je utvrdio da podnositeljica ne udovoljava zakonskim pretpostavkama koje mora ispunjavati osoba koja stanuje sa stanarom da bi se smatrala članom njegovog porodičnog domaćinstva suglasno članku 12. navedenog Zakona te da bi slijedom toga imala pravo nesmetano koristiti taj stan i iza smrti stanara. Utvrdivši da podnositeljica nije do dana smrti svoje bake S. B. s njom stanovala posljednje dvije godine, stambeni organ je na temelju odredbe članka 67. stavka 6. Zakona o stambenim odnosima donio rješenje da se ona mora iseliti iz stana u Z., i stan predati davatelju stana. Prijedlog podnositeljice ustavne tužbe o priznanju stanarskog prava na navedenom stanu, a suglasno stavku 2. članka 93. navedenog Zakona, stambeni je organ odbio pozivom na taj isti članak Zakona. Naime, prema navedenoj odredbi, ako davatelj stana ne donese odluku kojem stanaru, odnosno članu porodičnog domaćinstva stanara koji je ostao u stanu iza smrti stanara, priznaje stanarsko pravo, a kako mu to i nalaže odredba stavka 1. članka 93, stambeni organ će na prijedlog stanara donijeti rješenje koje zamjenjuje odluku davatelja stana.
Propis NN 17/1995 • U konkretnoj upravnoj stvari, stambeni organ je odbio takav prijedlog podnositeljice jer je utvrdio da ona nije bila član porodičnog domaćinstva umrlog stanara te da stoga niti nema pravo u smislu članka 67. Zakona o stambenim odnosima koristiti taj stan odnosno tražiti priznanje stanarskog prava na tom stanu po Članku 93. istog Zakona. Slijedom izloženoga, Ustavni sud je odbio ustavnu tužbu podnositeljice jer je utvrdio da osporenim upravnim aktima kao ni presudom Upravnog suda Republike Hrvatske nisu povrijeđene odredbe iz članaka 3. i 14. stavak 2. Ustava. U članku 3. Ustava utvrđene su najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, medu njima i vladavina prava, a koje su polazišta za ustavnopravnu i zakonsku razradbu ostalih ustavnih odredbi pa tako i utvrđenih ustavnih prava, koja se kroz njih ostvaruju. Ustavno pravo iz članka 14. stavka 2, kojim se svima jamči jednakost pred zakonom, nije povrijedeno u izloženoj upravnoj stvari jer su rješenja donijeta na temelju odgovarajućih propisa i od strane mjerodavnih tijela. Prema podacima pribavljenog spisa Upravnog suda, podnositeljica ustavne tužbe je bila saslušana u upravnom postupku, njen punomoćnik bio je prisutan na raspravama 18. svibnja 1993. i 1. lipnja 1993, dok na rasprave zakazane za dane 25. lipnja 1993, 26. srpnja 1993. (tražena odgoda), 3. rujna 1993. i 15. rujna 1993. nisu pristupili ni podnositeljica ustavne tužbe niti njen punomoćnik, iako su o tim raspravama bili uredno obaviješteni. Po ocjeni Upravnog suda Republike Hrvatske, nema osnove tvrdnja podnositeljice ustavne tužbe da joj nije bila dana mogućnost izjašnjavanja o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja. Kako je ustavna tužba odbijena, to nije bilo osnove za odgodu izvršenja osporednog upravnog akta u smislu članka 53. stavka 2. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 17/1995 • Odluka o objavi temelji se na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu,Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91).
Propis NN 17/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda, te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hivoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi R. A. iz R. na sjednici odrianoj dana 1. ožujka 1995. godine, donio je slijedeću
Propis NN 17/1995 • Ustavna tužba se odbija. 2. Ova odluka objavit če se u "Narodnim novinama".
Propis NN 17/1995 • R. A. iz R. kojeg zastupa odvjetnik P. K. iz R. podnio je ovom Sudu ustavnu tužbu u svezi presude Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-2409/93 od 28. listopada 1993. godine i rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske broj: 511-1-43-UP/I-17102/2184/1-93 od 28. siječnja 1993. godine radi povrede ustavnog prava u postupku primitka u hrvatsko državljanstvo (pravo na hrvatsko državljanstvo, a opisno i pravo iz članka 19. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske). Navedenim rješenjem Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske podnositelj ustavne tužbe, državljanin Republike Makedonije, odbijen je sa zahtjevom za prijem u hrvatsko državljanstvo iz razloga što ne ispunjava uvjete propisane člankom 8. stavak 1. točka 3. Zakona o hrvatskom državljanstvu ("Narodne novine", broj 33/91, 29/92 i 113/93).
Propis NN 17/1995 • Presudom Upravnog suda Republike Hrvatske podnositelj ustavne tužbe u upravnom sporu odbijen je sa istim obrazloženjem. Ustavna tužba nije osnovana. Tužitelj neosnovano smatra da su mu navedenim aktima povrijeđena ustavom zajamčena prava. Ustavom Republike Hrvatske nije utvrđeno kao ustavno pravo, pravo na hrvatsko državljanstvo već je odredbom članka 9. stavak 1. Ustava određeno da se hrvatsko državljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak uređuju zakonom. I u odnosu na pravo iz članka 19. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske (pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu) Sud je utvrdio da nije osnovan navod podnositelja ustavne tužbe prema kojem mu je, uvodno navedenim aktima, povrijeđeno citirano ustavno pravo. Iz spisa predmeta proizlazi da je zahtjev podnositelja ustavne tužbe riješen sukladno važećem Zakonu o hrvatskom državljanstvu točnije odredbi članka 8. tog Zakona. Odredbom članka 8. stavak 1. točkom 3. izričito je određeno da boravak mora biti prijavljen, te stoga faktički boravak nije od utjecaja u primjeni te odredbe.
Propis NN 17/1995 • Da li podnositelj ustavne tužbe ispunjava pretpostavke za primjenu odredbe članka 12. istog Zakona, na što ukazuje u svojoj ustavnoj tužbi nije predmet postupka pred ovim Sudom. Ovaj prigovor tužitelj nije isticao u prethodnim postupcima. Međutim, nema zapreke da podnositelj ustavne tužbe podnese ponovni zahtjev za prijem u hrvatsko državljanstvo uz odgovarajuće dokaze sukladno članku 12. Zakona kojima će potvrditi činjenicu da bi njegovo primanje u hrvatsko državljanstvo predstavljalo interes Republike Hrvatske. Budući da je ocijenjeno da ustavna prava tužitelja nisu povrijeđena temeljem odredbe članka 61. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94), riješeno je kao u izreci.
Propis NN 17/1995 • Odluka o objavi temelji se na odredbi članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/91).
Propis NN 17/1995 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić predsjednik Suda. te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući o ustavnoj tužbi PP "M.".d.d. Z., na sjednici održanoj 1. ožujka 1995. godine, donio je
Propis NN 17/1995 • Međutim, prema odredbi članka 16. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj 53/91, 9/92 i 77/92), treća osoba kojoj bi poništaj osporenog upravnog akta neposredno bio na štetu (zainteresirana osoba) ima u sporu položaj stranke. Prema tome podnositelj ustavne tužbe, kao zainteresirana osoba, ima pravo podnošenja tužbe Upravnom sudu Republike Hrvatske, a osim toga i uputom o pravnom lijeku rješenja Uprave za imovinskopravne poslove Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske poučen je o mogućnosti pokretanja upravnog spora pred Upravnim sudom Republike Hrvatske. Podnositelj ustavne tužbe protiv gore navedenog rješenja nije pokrenuo upravni spor, dakle dopušteni pravni put nije iscrpljen, pa je stoga valjalo odbaciti ustavnu tužbu temeljem članka 58. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 29/94).
Propis NN 17/1995 • Odluka o objavi ovog rješenja temelji se na odredbi članka 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 33/02, Broj 73/04, Broj 158/09, Broj 129/09, Broj 85/02, Broj 70/08
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled