PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 11/1997 • 3. Kao nesuglasne citiranim ustavnim odredbama o jednakosti Ustavni sud je ocijenio sve odredbe koje priznaju pravo na kupnju stana samo nositelju stanarskog prava, (i to samo ako on u propisanom roku prodavatelju osobno i neposredno donese zahtjev za kupnju tog stana). Time su bitno sužena prava članova obiteljskog domaćinstva koji su nastavili koristiti stan ako je to nositelj stanarskog prava i prestao, sa stajališta tada važećih tekstova Zakona o prodaji stanova i Zakona o stambenim odnosima, koji su članovima obitelji osiguravali položaj za ukidanje kojeg nema osnove u Ustavu, jer obitelj - prema članku 61. Ustava, treba biti pod osobitom zaštitom Republike.
NN 11/1997 • Posebno se nesuglasnost s Ustavom očituje kod supružnika koji su temeljem članka 64. Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/1985, 42/1986, 37/1988, 57/1989, 22/1992, 58/1993 i 70/1993) postali sunositelji stanarskog prava, što im je kod kupnje tzv. "državnih" stanova oduzeto.
NN 11/1997 • Stoga je Sud ocijenio da u odnosu na raniji zakonski tekst Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo - prema kojem stan ima pravo kupiti stanar, uz njegovu suglasnost i članovi njegova obiteljskog domaćinstva, a ako je riječ o supružnicima, oni mogu stan kupiti zajednički, odnosno i jedan od njih uz suglasnost drugoga - položaj članova porodičnog domaćinstva u stanovima koji se prodaju kao državni, ima diskriminirajuće crte, što Ustav Republike Hrvatske ne dopušta.
NN 11/1997 • Tom su diskriminacijom, prema stajalištu ovog Suda, obuhvaćeni i članovi obiteljskog domaćinstva osoba navedenih u prvoj, drugoj i trećoj alineji stavka 3. članka 50a. Zakona.
NN 11/1997 • Ova odluka Suda ne odnosi se na slučajeve u kojima su članovi obitelji nositelja stanarskog prava prestali koristiti stan zajedno s tim nositeljima, ili naknadno i sami, nego na one slučajeve u kojima su oni, ne napuštajući Republiku Hrvatsku, nastavili koristiti stanove u kojima su stanovali, i u slučaju kojih je proveden postupak u kojem je utvrđeno da li je i njima prestalo stanarsko pravo, kao što je bilo propisano odredbom članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 22/1992), tj. člankom 102a. toga Zakona.
NN 11/1997 • Daljnja razlika među kupcima stanova, nesuglasna ustavnim odredbama o jednakosti, odnosi se na određenje cijene stana ovisno o broju članova obiteljskog domaćinstva, to jest na višak u površini soba veći od Zakonom određenog odgovarajućeg stana, a to je stan veličine jedna osoba, jedna soba, površine do 17 m2: ako je stan veći od tako određenog odgovarajućeg stana višak u površini soba otkupljuje se prema cijeni koja odgovara građevinskoj vrijednosti etalonskog objekta uvećanoj za vrijednost koja proizlazi iz položajne pogodnosti stana. S tog stajališta ukinuta je odredba članka 9. Zakona (članak 20a.).
NN 11/1997 • Nejednakost položaja kupaca tzv. "državnih" stanova i ostalih stanova, koja također predstavlja nesuglasnost s Ustavom, postoji i u pogledu trajanja rokova u kojima se može podnijeti zahtjev za kupnju državnog stana. S tog stajališta ukinute su odredbe članka 20. stavak 1. i 2. te članka 21. Zakona, jer ne jamče jednakost građanima koji pravo na otkup stana mogu tražiti u roku od 60 odnosno 30 dana od stupanja Zakona na snagu s ostalim kupcima stanova, u odnosu na građane kojima je rok za podnošenje zahtjeva bio određen u trajanju od godine dana, a zatim bio još nekoliko godina produžavan.
NN 11/1997 • Ukidajući ove odredbe Sud je imao u vidu da nove rokove radi usklade Zakona s Ustavom može propisati ne samo zakonodavac, nego i Vlada Republike Hrvatske; prema odredbi članka 59. Zakona Vlada Republike Hrvatske može prema potrebi produžiti određeni rok utvrđen ovim Zakonom. Tako je, primjerice, u "Narodnim novinama" broj 76/1996 objavljena Odluka Vlade o produženju roka iz članka 20. stavka 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo; rok o kojem je riječ produžen je do 16. listopada 1997. godine.
NN 11/1997 • 4. Kao nesuglasne ustavnom načelu vladavine prava iz temeljne odredbe članka 3. Ustava Sud je ocijenio odredbe koje svojom nedorečenošću ne jamče Ustavom zajamčeni položaj građana. To je u prvom redu odredba o odgovarajućem stanu u članku 4. stavak 2. Zakona (kojim je izmijenjen stavak 4. članka 8.) u kojem se takvim definira stan - pored ostalih odrednica - kao stan veličine jedna osoba jedna soba površine do 17 m2.
NN 11/1997 • Sud ocjenjuje ovakvo propisivanje odgovarajuće površine nedovoljno određenim da bi moglo udovoljiti načelima vladavine prava i pravne sigurnosti, jer u postupcima primjene ovako sročene odredbe ne bi mogla biti dovoljno zajamčena prava građana budu li im se nudile kao odgovarajuće sobe površine "do" 17 m2.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 11/1997 • Isti prigovor nedovoljne određenosti odredaba tiče se i stanova za službene potrebe iz članka 15. stavak 2. Zakona (članak 50. stavak 2.) odnosno članka 22. osporenog Zakona, jer je odluka o tim stanovima posve prepuštena Vladi, bez ikakve zakonske definicije, kriterija ili barem njihove naznake za donošenje ovog propisa, a također i odredbe članka 4a. stavak 3. Prema toj odredbi ako nositelj stanarskog prava i ostvari pravo na kupnju stana, dakle postane vlasnikom, posve je neizvjesno kada će stan moći koristiit budući da osoba koja koristi njegov stan ne može iz njega biti iseljena dok joj se u istoj općini ili gradu ne osigura drugi smještaj, bez propisivanja tko je i u kojem roku to dužan učiniti.
NN 11/1997 • Također je kao nedovoljno dorečene i ujedno nesuglasne ustavnom načelu iz odredbe članka 28. Ustava Sud ukinuo odredbe četvrte, pete i osme alineje stavka 3. članka 50a. Zakona: ne može se sa stajališta Ustava uvoditi sankcija za sudjelovanje u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske i za izbjegavanje vojne obveze bez pravomoćne sudske presude za takva djela. Kad je Ustavni sud ocjenjivao ustavnost odredbe članka 102a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 22/1992), ustvrdio je 1) da se tom odredbom ne uvodi princip kolektivne krivnje članova porodičnog domaćinstva, budući da stavak 2. osporene odredbe jamči članovima porodičnog domaćinstva stanara kojemu prestaje stanarsko pravo po osnovi sudjelovanja u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske, da im je vlasnik stana dužan dati na korištenje dotični ili drugi odgovarajući stan i 2) da je pretpostavka primjene članka 102a. stavak 1. utvrđenje suda da je nastupio slučaj iz te odredbe, dakle da je sudskom odlukom utvrđeno da je nositelj stanarskog prava sudjelovao ili sudjeluje u neprijateljskoj djelatnosti protiv Republike Hrvatske.
NN 11/1997 • 5. Ukidajući odredbe članka 19. Zakona na način kako je nevedeno u izreci Sud je polazio od Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", broj 19/1991, 83/1992, 84/1992, 94/1993, 2/1994, 9/1995) prema kojem je društveni kapital u smislu tog Zakona razlika između vrijednosti sredstava (ukupne aktive) poduzeća i vrijednosti obveza poduzeća, uključujući obveze prema pravnim i fizičkim osobama na temelju njihovih trajnih uloga u poduzeću, s tim da je temeljem članka 2. stavak 3. Zakona organ upravljanja mogao odlučiti da vrijednost stanova ne ulazi u društveni kapital poduzeća.
NN 11/1997 • U slučajevima u kojima organ upravljanja takvu odluku nije donio, dakle u slučajevima u kojima vrijednost stanova jest ušla u društveni kapital poduzeća, određivana je vrijednost stambenog fonda poduzeća na određeni dan određene godine i iskazivana kao dio ukupnog društvenog kapitala u času pretvorbe poduzeća s društvenim kapitalom u poduzeće kojemu je određen vlasnik. U tom času pretvorbenog postupka (to jest pravomoćnosti rješenja o upisu društva u sudski registar trgovačkog suda) poduzeće i njegova imovina napuštali su društvenovlasnički sustav i ulazili u privatnovlasnički sustav čime su se stekli uvjeti za uspostavu ustavnih jamstava prava vlasništva iz naprijed citiranih odredaba.
NN 11/1997 • Iz tih odredaba slijedi da Ustav ne daje pravni osnov za mijenjanje vlasničkopravnog statusa društva odnosno njegove imovine, niti za oduzimanje vlasništva, osim u mjeri u kojoj to omogućuju citirana ustavna načela, a odredbe članka 19. tome nisu suglasne.
NN 11/1997 • Donoseći rješenje o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti ovog Zakona Sud je kao jednu od razlika između položaja ranijih kupaca stanova i kupaca temeljem osporenog Zakona doveo u pitanje i eliminacijski kriterij prema kojem državni stan ne mogu kupiti niti prenijeti pravo na kupnju stana osobe koje imaju u istom mjestu u vlasništvu useljivu kuću ili stan.
NN 11/1997 • Tijekom postupka Sud je odustao od prijedloga za ukidanje te odredbe prihvativši obrazloženje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja da je ta odredba unijeta u Zakon kako bi on bio u skladu s tada važećim Zakonom o stambenim odnosima ("Narodne novine", broj 51/1985, 42/1986, 37/1988, 57/1989, 22/1992, 58/1993 i 70/1993) prema kojem nitko kao stanar nije mogao koristiti dva ili više stanova, odnosno koristiti stan i imati u istom mjestu u vlasništvu useljivu obiteljsku kuću ili stan kao poseban dio zgrade koji odgovara potrebama njegova porodičnog domaćinstva.
NN 11/1997 • Ova se odluka temelji na odredbi članka 126. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske, te odredbi članka 21. stavak 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine", broj 13/1991), a njezina objava na odredbi članka 20. stavak 1. Ustavnog zakona.
NN 2/1997 • Na temelju članka 69. Zakona o ustanovama ("Narodne novine", broj 76/93), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 19. prosinca 1996. godine donijela
NN 2/1997 • - Restauratorski zavod Hrvatske, Zagreb, N. Grškovića 23, koje je osnivač Republika Hrvatska, i
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR:
Broj 80/00, Broj 107/95,
Broj 55/96, Broj 140/05,
Broj 49/92, Broj 6/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE