PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 16/1996 • (33) Kakvoća znanosti mjeri se akademskim odjekom njezina rada i doprinosa, a postignuća primijenjenih i razvojnih istraživanja odražavaju se tehnologijskim napretkom (patenti, prepoznatljivo unapređenje procesa, kompetitivnost na tržištu itd.). Stoga i znanost i tehnologija imaju dimenzije međunarodne prepoznatljivosti i zajedničke općeprihvaćene odrednice kvalitete. U Hrvatskoj su pojedina polja i grane humanističkih i društvenih znanstvenih područja bila sustavno zapostavljana. Stoga će primjena međunarodnih kriterija vrednovanja u prvom razdoblju biti otežana.
NN 16/1996 • (34) Aktivni znanstveni proces i tehnologijska primjena istraživanja na kolektivnoj razini osiguravaju uvjete za postizanje novih spoznaja: isto tako i za prijenos znanja. Akademskoj i praktičnoj edukaciji osigurava se stalna i pravodobna kakvoća i inovacije, čime se unapređuje čovjekov profesionalizam (high quality workforce) i potpunije rabe čovjekove endogene mogućnosti (human resource).
NN 16/1996 • (35) Republika Hrvatska prepoznaje sveučilišne ustanove i javne institute kao ključna mjesta znanstvene i tehnologijske djelatnosti. Sveučilišne su ustanove, po svojoj naravi, akademska središta, zbog čega su im primjerena slobodna istraživanja (curiosi-ty driven research). Primarna zadaća javnih instituta usmjerena su istraživanja (mission oriented research), što će se ostvarivati postupno i realnim sagledavanjem stanja.
NN 16/1996 • (36) Republika Hrvatska prepoznaje važnost ulaganja u primijenjena i razvojna istraživanja istodobno s obdržavanjem slobodnih znanstvenih istraživanja. Primijenjena i razvojna istraživanja osiguravaju ključnu sponu prema gospodarstvenim procesima. Državna ulaganja u znanost i tehnologiju imaju smisao pobude nezavisnih gospodarstvenih i društvenih subjekata na povećano korištenje znanstvenoga proizvoda i procesa. Republika Hrvatska očekuje porast udjela potpore i partnerstvo tih subjekata u odnosu prema znanosti i tehnologiji.
NN 16/1996 • (37) Unutarnje ekonomske zakonitosti tržišnoga gospodarstva zahtijevaju ubrzanu tehnologijsku prilagodbu gospodarstva kao preduvjet njihova tržišnoga opstanka. Zato država Hrvatska prepoznaje tehnologijsku sposobnost tvrtki kao važan mehanizam ostvarivanja konkurentnih prednosti.
NN 16/1996 • (38) Politika i prvenstva istraživanja u znanosti i tehnologiji temelje se na jasno definiranim socioekonomskim ciljevima ukupnoga te ciljevima znanstvenoga i tehnologijskoga razvoja Hrvatske. Kao polazni i temeljni socioekonomski ciljevi u ovom se programu razumjevaju: (i) dinamiziranje i potom održavanje relativno visoke i stabilne stope rasta društvenoga proizvoda, produktivnosti i učinkovitosti privređivanja; (ii) postupno stvaranje visokoproizvodnoga i učinkovitoga gospodarstva sposobnog za generiranje, primanje i difuziju znanstveno-tehnologijskih, organizacijskih i ekonomskih inovacija te uspješno uključivanje u svjetske transformacijske procese; (iii) otvaranje prema svjetskom gospodarstvu, što zahtijeva da se proizvodnja roba i usluga provodi po kriterijima i zahtijevima kakve postavlja svjetsko tržište i povećanje udjela hrvatskoga gospodarstva u međunarodnoj podjeli rada; (iv) optimalizacija gospodarske strukture u prvom redu, jačanjem izvoznoga kapaciteta i većim udjelom razmjene, sa stajališta ukupne učinkovitosti korištenja ograničene akumulacije (učinkovitost investicija); (v) brži razvoj vlastitih znanstvenoistraživačkih kapaciteta i kadrova, razvoj inovacijskoga pokreta i vlastito kreiranje, korištenje i širenje znanstvenotehnologijskih rješenja te racionalno korištenje inozemnoga znanja i tehnologije; (vi) razvoj svih područja Hrvatske radi stvaranja dinamičnih, fleksibilnih, inovativnih proizvodnih sustava te podizanja njihove konkurentnosti, racionalno korištenje prostora, zaštita okoliša, prirodnih i kulturnih dobara te smanjivanje razlike u stupnju razvijenosti između pojedinih područja.
NN 16/1996 • (39) Kao ciljevi znanstveno-tehnologijskoga razvoja Hrvatske izdvajaju se: (i) smanjivanje razlika u razvoju znanosti prema visoko razvijenim zemljama bržim razvojem određenih znanstvenoistraživačkih institucija, znanstvenoistraživačkoga kadra i znanstvene infrastrukture te stalnim razvojem svih oblika stvaralaštva i inovacija; (ii) stvaranje jedinstvena sustava za prikupljanje, obradu i korištenje znanstvenih i tehnologijskih informacija koji će znanstvenoistraživačkim institucijama, sveučilištima, gospodarstvu, državnim organima i drugima osigurati brz, sustavan i potpun pristup svim znanstvenim i tehnologijskim informacijamaz (iii) jačanje istraživačko-razvojnih institucija, jezgara i službi u gospodarstvu i određenim djelatnostima; (iv) razvoj inovacijskoga pokreta, kreiranje i korištenje vlastitih tehnologijskih rješenja i racionalnije korištenje stranih tehnologija; (v) stvaranje određenih međuinstitucija koje bi povezivale znanstvenoistraživački rad s interesima i potrebama poduzeća, organizirale integrirane projekte od interesa za više grana i djelatnosti te organizirale financiranje projekata i difuziju rezultata istraživanja; (vi) utvrđivanje prvenstva u razvoju znanstvenoistraživačke djelatnosti u čemu se osobito ističe uloga Nacionalnoga znanstvenog vijeća i Znanstvenih područnih vijeća.
NN 16/1996 • (40) Hrvatska politika u područjima znanosti i tehnologije polazit će od ovih operativnih prvenstava: (i) od očuvanja postojećih znanstvenih jezgara visoke razine i centara izvrsnosti te ostvarenoga znanstvenog potencijala; (ii) od unapređivanja sustava znanstvenih novaka u funkciji obnove i porasta ljudske infrastrukture mladim znanstvenicima, uz osiguranje vrhunskoga školovanja za najbolje novake; (iii) od razvijanja djelotvornih metoda i rješenja u povezivanju gospodarstva i znanosti; (iv) od poboljšanja znanstvene infrastrukture te njezina racionalnijega i pristupačnijega korištenja, a na korist ukupne znanstvene i stručne populacije; (v) od porasta znanstvene razine znanstvenoistraživačkih centara (sveučilišta i instituta) izvan glavnoga grada (regionalni centri); (vi) od razvoja nedovoljno razvijenih polja i grana te (vii) od nalaženja operativnih rješenja za poboljšanje radnih i životnih uvjeta posebno mlađih znanstvenika.
NN 16/1996 • (41) U provedbi trogodišnjega znanstvenoistraživačkog programa područna će vijeća razraditi tematske prioritete unutar općega i posebnih programa, koristeći se pritom strateškim i operativnim programima Republike Hrvatske. Isto će tako, područna vijeća raščlaniti i ocijeniti stupanj razvijenosti vlastitoga znanstvenog područja, a prepoznatu će potrebu pojačanja razvoja ključnih nedostatno razvijenih znanstvenih grana i ogranaka izraziti kao razvojne prioritete, o čemu će Nacionalno znanstveno vijeće donijeti konačnu odluku. Usklađenost prijedloga znanstvenoistraživačkih projekata s tematskim i razvojnim prioritetima znanstvenoga područja utjecat će na konačnu ocjenu projekta.
NN 16/1996 • (42) Republika Hrvatska prepoznaje i opći i posebne programe kojima nastoji razviti svoju znanstvenu i tehnologijsku vrsnoću, a u korist gospodarstva i unapređenja kvalitete življenja te unaprijediti razinu međunarodne suradnje i uključenost u međunarodne programe i projekte. Kao opći program ističe se opće unapređivanje znanja. Posebnim programima stalnih istraživačkih djelatnosti (u skladu s pristupom OECD-a) treba doprinijeti razvoju (programi navedeni abecednim redom): (i) biomedicine i zdravstva; (ii) biotehnologije; (iii) diseminacije i korištenja raspoloživih rezultata istraživanja; (iv) informacijskih i komunikacijskih tehnologija; (v) istraživanja i korištenja mora i ostalih prirodnih resursa (kopno, kopnene vode, atmosfera); (vi) istraživanja za potrebe obrane; (vii) obnove i razvoja infrastrukture, s naglaskom na oslobođena područja, nerazvijene dijelove i otoke te na razvoj i unapređenje turizma; (viii) poljoprivrede i šumarstva; (ix) porasta kompetencije i mobilnosti istraživača i stručnjaka; (x) proizvodnje i racionalnog korištenja energije; (xi) poticaja gospodarskom razvoju; (xii) razvoja nacionalnih znanosti; (xiii) unapređenja i zaštite okoliša; te (xiv) usmjerenih socioekonomska istraživanja, posebno demografskih. Opći i posebni programi pratit će se sa stajališta ostvarivanja istraživanja i financiranja i za potrebe analize proračunskih izdvajanja za istraživanje i razvoj i za potrebe poredbe ostvarenih učinaka.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 16/1996 • (43) Djelatnost javnih instituta određena je Zakonom o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Javni se iinstituti osnivaju za provođenje programa javne službe u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti. Djelatnost javnih instituta sastoji se od stalne istraživačke djelatnosti i od ugovornih znanstvenih istraživanja (projekti).
NN 16/1996 • (44) Djelatnost visokoškolskih ustanova određena je Zakonom o visokom učilištima te Zakonom o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti. Djelatnost visokoškolskih ustanova sastoji se od stalne visokoškolske naobrazbe i ugovornih znanstvenih istraživanja (projekti). Visokoškolske ustanove mogu se natjecati i za programe stalne istraživačke djelatnosti.
NN 16/1996 • (45) Programe stalne istraživačke djelatnosti čine znanstvene, stručne i druge djelatnosti za dugoročne potrebe države (ministarstva, državni zavodi, uprave i županija te druga državna tijela) u sklopu strategije znanstvenoistraživačkog razvija Republike Hrvatske. Posebne troškove programa sustavnih istraživanja javnih instituta, Ministarstvo odnosno druga državna tijela, zasebno financiraju. Programe za razdoblje od pet godina odobrava Ministarstvo. Programi stalne istraživačke djelatnosti sadrže predmetnu određenost, ljudstveno i instrumentalno opterećenje, mehanizme nadzora kvalitete (koji mogu uključivati međunarodnu recenziju) i trajanje izvedbe. Godišnja izvješća o provedbi programa stalne istraživačke djelatnosti podnose se Ministarstvu.
NN 16/1996 • (46) Ministarstvo na razini države usklađuje interese i potrebe drugih državnih tijela u odnosu prema programima stalne istraživačke djelatnosti javnih instituta odnosno visokoškolskih ustanova. Znanstvena i tehnologijska istraživanja koje imaju karakter znanstvene usluge druga državna tijela mogu ostvariti u javnim institutima odnosno visokoškolskim ustanovama uz suglasnost Ministarstva.
NN 16/1996 • (47) Sustavan razvoj pojedinih znanstvenih grana i ogranaka unutar znanstvenih područja Ministarstvo osigurava selektivnom potporom dijela programa stalne istraživačke djelatnosti instituta, odnosno visokoškolske ustanove. Ministarstvo, temeljem raščlambe i preporuka Nacionalnoga znanstvenog vijeća i znanstvenih područnih vijeća, izradit će program razvoja nedovoljno razvijenih znanstvenih grana i ogranaka, ugraditi posebne znanstvene interese drugih državnih tijela, te istodobno osigurati mehanizme za njihovo unapređenje do očekivane razine.
NN 16/1996 • (48) Javni instituti i visokoškolske ustanove provode znanstvena i tehnologijska istraživanja te stručne usluge po osnovi ugovornih projekata (v. toč. (43) i (44). Ugovorni se projekti ostvaruju autonomno s državnim, gospodarstvenim (privatnim i javnim) te inozemnim subjektima. Ugovorni projekti mogu se sklopiti kao višestrani uz sufinanciranje Ministarstva (v. toč. (55) i (56). Opredmećenje ugovornih projekata provodi se u skladu s općim i posebnim pravnim odredbenicama. Po osnovi ugovornih projekata javni instituti i visokoškolske ustanove mogu na određeno vrijeme uključiti izvanjske znanstvenike i stručnjake. Rad na ugovornim projektima ne može ići na štetu provedbe stalne istraživačke djelatnosti odnosno naobrazbe.
NN 16/1996 • (49) Istraživanja u okviru programa stalne istraživačke djelatnosti odnosno ugovornih projekata mogu se financirati samo po jednoj osnovi, s tim da više subjekata može sufinancirati isti projekt odnosno program. Ministarstvo će nadzirati ugovaranje odnosno izvedbu znanstvenih istraživanja.
NN 16/1996 • (50) Projekti su temeljni oblik ostvarivanja istraživanja i razvoja, sredstvo pomicanja granica spoznaje i novoga znanja, promicanja etičkih, ekoloških i drugih standarda. Programom predviđene su tri skupine projekata: (i) glavni znanstvenoistraživački projekti, (ii) poticajni projekti za mlade znanstvenike (iii) višestrano finacirani projekti. Projekti će se ugovarati na najduže do tri godine.
NN 16/1996 • (51) U tu skupinu projekata svrstavaju se znanstveni projekti temeljnih ili primijenjenih istraživanja koje će financirati Ministarstvo, a prvenstveno radi općeg unapređivanja znanja. Za tu skupinu projekata rezervirat će se 58% sredstava predviđenih za pokriće troškova znanstvenoistraživačkih projekata. I u slučajevima kad drugi korisnik proračunskih sredstava financira znanstvena istraživanja, postupak i kriteriji dodjeljivanja sredstava, ocjene rezultata te evidencijsko praćenje projekata jedinstveno se ustrojavaju pri Ministarstvu. Ta skupina projekata sastoji se od dvije podskupine.
NN 16/1996 • (52) Prvu podskupinu (38% ukupnih sredstava za projekte) čine projekti financirani do 220.000 kuna (u području prirodnih, tehničkih, biomedicinskih i biotehničkih znanosti) odnosno do 110.000 kuna (u području društvenih i humanističkih znanosti) godišnje. Pri odabiru tih projekata posebice će se voditi računa o vrhunskoj kvaliteti ponuđenoga projekta i istraživačkog tima.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 133/06, Broj 119/97,
Broj 77/01, Broj 29/98,
Broj 30/04, Broj 146/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE