PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 16/1996 • (19) Institucijski sustav u kojem se provodi znanstvenoistraživačka djelatnosti organiziran je kroz četiri osnovna tipa ustanova (v. tablicu 5): (a) 23 javna (državna) instituta: (b) 66 visokih učilišta; (c) 13 gospidarskih instituta; (d) 71 ostali pravni subjekt (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Državni hidrometeorološki zavod, bolnice, zavodi za zaštitu zdravlja, privatna poduzeća i dr.). Obuhvaćajući oko osam tisuća znanstvenika (vidi tablicu 6), odnosno istraživača te su ustanove imale ovu distribuciju (prema broju zaposlenih djelatnika): 52,9% istraživača zaposleno je na sveučilištima, 12,4% u javnim institutima, 6,3% u gospodarskim institutima odnosno istraživačkim jedinicama i 22,1% u ostalim ustanovama. Dobna struktura istraživača pokazuje da istraživača koji sudjeluju u realizaciji znanstvenoistraživačkih projekata 1,6% ima do 30 godina, 21,7% između 31-40 godina, 33% između 41-50 godina, 26,3% između 51-60 godina, 13,5% između 61-70 godina i 3,9% preko 70 godina.
NN 16/1996 • Tablica 5. Pregled institucionalne organizacije znanstvenoistraživačkih aktivnosti po znanstvenim područjima
NN 16/1996 • Tablica 6. Pregled znanstvenoistraživačke aktivnosti koja se realizira projektima
NN 16/1996 • (20) Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj. Ona je osnovana 1866. godine kao znanstveno središte za sve južne Slavene, ali je stvarno već krajem XIX. stoljeća postala hrvatskom akademijom. To je konačno ozakonjeno u njezinu današnjem imenu.
NN 16/1996 • Rad HAZU odvija se u osam razreda koji obuhvaćaju sva područja znanosti i umjetnosti te u drugim tijelima (znanstvenoistraživačke jedinice, znanstveni savjeti i dr.). Cilj HAZU bio je i ostaje: poticanje znanstvenih istraživanja i umjetnosti u Hrvatskoj te gajenje moralnih vrednota hrvatskoga naroda.
NN 16/1996 • (21) Sveučilište u Zagrebu tradicionalno je središte hrvatskog akademizma. Sveučilišne jedinice pokrivaju sva znanstvena područja, pri čemu su u pojedinim granama i ograncima postignuti svjetski prepoznatljivi dometi. S vremenom je Sveučilište u Zagrebu postalo brojem učilišta i studenata jednim od najvećih u Europi, što predstavlja objektivnu poteškoću u preobrazbi sveučilišnoga ustroja. Kasnije osnovana sveučilišta u Osijeku, Rijeci i Splitu sadržajno su i ustrojstvom preslikavala Zagrebačko sveučilište. Zbog nedostatne novčane potpore tek su djelomično razvila dostatan vlastiti znanstvenoistraživački profesionalizam. Gostovanjem, odnosno posudbom nastavnika iz zagrebačkih ustanova, kao tjednih predavača, nije se na očekivanoj razini utjelovila osnovna ideja unapređenja sredine.
NN 16/1996 • (22) Većina javnih instituta u Hrvatskoj specijalizirana je u pojedinim područjima ili granama znanosti. Najveća ustanova - Institut "Ruđer Bošković" višepodručno je usmjeren (prirodoslovlje, biomedicina, biotehnologija, tehničke znanosti). Javni su instituti tradicionalno u sinergističkome odnosu prema sveučilišnim jedinicama i u smislu istraživanja i u smislu edukacije. Kao samostojna sjedišta znanstvene vrsnoće javni su instituti dominantno razvijali slobodna istraživanja, a relativno malo programa usmjereno je na interakciju s gospodarstvom. Za razliku od sličnih instituta u svijetu hrvatski su javni instituti uživali praktički punu slobodu glede izbora predmeta istraživanja. Trinaest gospodarskih instituta u Hrvatskoj u stvarnoj su funkciji gospodarstva. Od njih su neki postigli prepoznatljive rezultate (primjerice - Pliva - istraživački institut; Končar - institut za elektrotehniku, Brodarski institut).
NN 16/1996 • (23) Uslijed stagnacije proračunskih sredstava te niske potražnje za uslugama istraživanja i razvoja s jedne strane te nedostatno transparentnih dugoročnih sagledavanja razvoja znanosti i tehnologije s druge strane znanstvenim se i istraživačkim institucijama nametnula nužnost pronalaženja vlastita rješenja opstanka. To je vodilo njihovu smanjivanju i unutarnjem preustrojstvu te širenju ponude tržišnih usluga i drugih neistraživačkih aktivnosti (mjerenje, testiranje, kontrola kakvoće proizvoda i sl.) za kojim u gospodarstvu postoji rastuće tržište, napose kod onih poduzeća koja su usmjerena na izvoz. Uz ograničenja na strani potražnje pojavljuju se i ograničenja na strani ponude, jer istraživačke organizacije ne raspolažu ukupnom potrebnom stručnom kompetencijom u svakom pojedinom slučaju. Time se dio istraživačkih kapaciteta u gospodarstvu pretvara u centre koji nisu prvenstveno znanstveno i tehnologijski usmjereni.
NN 16/1996 • (24) U potrazi za smislenim rješenjima planiranja gospodarske budućnosti Hrvatske najčešće se, uz prirodne resurse, ističe ljudski kapital. Uloga ljudskoga kapitala u gospodarstvu Hrvatske bit će odlučujuća za povećanje globalne produktivnosti rada, što bi na duži rok rezultiralo i promjenom u strukturi proizvodnje i izvoza. Obrazovanje i znanost trebaju uključiti: (i) uspostavu veleučilišnog sustava (visoke škole), (ii) veću mobilnost studenata i profesora, (iii) učenje više stranih jezika, (iv) priširivanje mreže razmjene učenika i studenata među pojedinim školama i sveučilištima. Detaljna razradba pojedinih oblika trajnoga obrazovanja na razini pojedinca, obitelji i poduzeća javlja se kao prijeko potrebna pretpostavka povećanja produktivnosti i poboljšanje kvalitete života.
NN 16/1996 • (25) Razvoj hrvatskog gospodarstva treba poduprijeti centrima znanstvene izvrsnosti, poslovnoinovacijskim i tehnologijskim centrima. Ti bi centri, odnosno mjesta transfera znanja, trebali znatno pripomoći pri restrukturiranju gospodarstva, a posebice u promjeni nepovoljne gospodarske strukture.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 16/1996 • (26) Za malo otvoreno gospodarstvo kao što je hrvatsko uključivanje u proces globalizacije (prirodno i gospodarsko okruženje - EU) odvija se na tri razine, na kojima se mora voditi računa o pojedinim specifičnim elementima: (a) na makroekonomskoj razini, gdje se globalizacija reflektira u (i) općenito rastućoj otvorenosti ekonomije, (ii) u sveopćem rastu i geografskom širenju izvora i destinacije uvoza i izvoza, (iii) kroz ulazne i izlazne tokove izravnih stranih investicija (foreign direct investment - FDI) i repatrijacije ostvarenoga profita; (b) na razini pojedine gospodarske grane, gdje su pojedine tvrtke u proces globalizacije ukljlučene ugovorima o isporukama multinacionalnim kompanijama (interfirm agreements); (c) na razini uključenosti stranih kompanija s različitim intenzitetom u sektor istraživanja i razvoja u pojedinim poduzećima. Za privlačenje FDI-a, što istvoremeno znači transfer novih tehnologija i pritisak na novu kvalitetu ljudskih resursa, prijeko je potrebno stvoriti institucionalne pretpostavke. Pod tim se podrazumijeva (prije svega) osnivanje agencije za poticanje FDI-a. Njezine se funkcije uglavnom svode (i) na formuliranje politike privlačenja FDI-a
NN 16/1996 • (27) Budući da su ulaganja u znanost i tehnologiju bitna sastavnica razvoja ljudskoga kapitala, umjesno je prethodna strateška usmjerenja visokorazvijenih zemalja provjeriti i temeljnim ekonomskim indikatorima. Ukupni bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj (GERD) kreću se od 3% bruto domaćega proizvoda (GDP) u Japanu do 0,33% GDP-a u Meksiku )v. tablicu 7). U Republici Hrvatskoj izdvajanja bi se trebala gotovo podvostručiti da GERD dosegne vrijednost medijana OECD od 1,60%. e'eli će pri tom postići omjer 44,5% (Vlada): 50,4% (gospodarstvo), što predstavlja omjer medijana zemalja OECD-a, izdvajanja iz gospodarstva trebala bi se povećati tri puta, dok bi izdvajanja iz državnoga proračuna za istraživanje i razvoj (sredstva Vlade, GBAORD) trebala porasti nešto više od 40%. Osim nominalnog povećanja potrebno je jasnom strategijom, kvalitetnim programima i poreznim olakšicama uključiti u istraživanje i razvoj što veći broj gospodarskih čimbenika, s obzirom na to da se sadašnji udio gospodarstva u nas odnosi pretežito na četiri gospodarska instituta ("Pliva", "Tesla", "Podravka", INA). Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da se proizvodna moć znanstvenog potencijala počinje komercijalizirati i znatnije doprinositi porastu nacionalnoga dohotka kada su ukupna ulaganja u istraživanje i razvoj veća od 1,5% bruto domaćeg proizvoda i kada od toga bar polovicu čine nevladini izvori.
NN 16/1996 • (28) Izdaci naše Vlade za obrazovanje u prosjeku manje zaostaju za medijanom OECD-a od izdataka za istraživanje i razvoj, dok su izdaci za zdravstvo na razini izdvajanja država OECD-a (v. tablicu 7).
NN 16/1996 • (29) Globalni odnos financiranja istraživanja i razvoja što se uspostavlja između sektora Vlade i izvora poslovnoga sektora u svakoj je zemlji bitna točka čitavoga sustava financiranja. U europskim je zemljama općenito taj omjer 50 (40-60)% država: 50(60-40)%. U Republici Hrvatskoj taj se omjer kreće u spomenutim okvirima, ali općenito na znatno nižoj apsolutnoj i nešto nižoj relativnoj razini financiranja.
NN 16/1996 • (30) Iz analize demokrafskih podataka i podataka o zaposlenim djelatnicima (tablica 8) vidljivo je da je starosna populacija Republike Hrvatske na razini medijana država OECD-a. Jako je loše stanje sa zaposlenošću populacije. Očito je da će u sljedećem razdoblju važan prioritet biti ubrzano zapošljavanje. To treba povezati s raspodjelom zaposlenih djelatnika u tri prikazana sektora. Iako je današnje stanje drugačije od stanja prikazanog na tablici (podaci se odnose na 1991. godinu), a u međuvremenu je sigurno došlo do smanjenja broja zaposlenih u gospodarstvu te nešto manje u poljoprivredi i šumarstvu, možemo pretpostaviti da je sada stanje u našoj državi bliže razini medijana OECD-a od stanja prikazanog na tablici. Uspoređujući te podatke s velikim zaostatkom našega bruto domaćeg proizvoda te zaostatkom ukupnih ulaganja u istraživanje i razvoj, možemo zaključiti da nije potrebno toliko mijenjati odnose broja zaposlenih po pojedinom sektoru (štoviše, potrebno je u postotku više zapošljavati u sektoru usluga), nego modernizirati proizvodnju uvođenjem novih tehnologija i proizvoda.
NN 16/1996 • Tablica 7. Usporedni pregled više pokazatelja o izdvajanjima za potrebe istraživanja i razvoja (izvor: za državne članice OECD-a: OECD in Figures, Statistic on the member countries, 1995; za Sloveniju; Nekateri najpomembnejši znanstvenotehnološki indikatorji ali kje je mesto Slovenije v svetu - interni dokument Zavoda Republike Slovenije za statistiko; za Hrvatsku: dokumentacijska građa Ministarstva znanosti i tehnologije, Zavoda za makroekonomske analize, Statistički ljetopis 1994)
NN 16/1996 • Napomena: Za razumijevanje ekonomskih indikatora korištenih na tablici 7 v. tablicu 3.
NN 16/1996 • Tablica 8. Usporedni pregled pokazatelja starosne strukture i zaposlenosti u 1991. godini (izvor: za države članice OECD-a: OECD in Figures, Statistic on the member countries, 1995; za Sloveniju: Nekateri najpomembnejši znanstvenotehnološki indikatorji ali kje je mesto Slovenije v svetu - interni dokumet Zavoda Republike Slovenije za statistiko; za Hrvatsku: dokumentacijska građa Ministarstva znanosti i tehnologije, Zavoda za makroekonomske analize, Statistički ljetopis 1994)
NN 16/1996 • (31) Usmjeravanje državnih ulaganja u razvoj znanosti i tehnologije osnivat će se na načelima:
NN 16/1996 • (32) Pozitivne promjene u društvu i gospodarstvu u razdoblju 1991-1995 (slobodno oblikovanje cijena na tržištu, ukidanje subvencioniranja dijelova gospodarstva, promjene vlasničkih odnosa, višestranački sustav) stvorile su nov globalni okvir ulaganja u razvoj znanosti i tehnologije. Time prepoznaje stvaralački značaj i pokretačku snagu u odnosu prema gospodarstvu, društvenim odnosima i duhovnom boljitku pučanstva.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 9/07, Broj 115/03,
Broj 9/06, Broj 97/09,
Broj 142/06, Broj 5/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE