PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 16/1996 • (9) Pri izradbi Programa uvažavali su se rezultati, ali i ograničenja trenutka u kojem se Republika Hrvatska nalazi kao država, koja se uspješno oduprla agresiji i koja je, uspostavivši ustavni državnopravni poredak na svom nacionalnom teritoriju, golem dio državnoga proračuna i ukupnih potencijala prisiljena usmjeriti na obnovu temeljnih uvjeta življenja na oslobođenim područjima. Program je izradilo Nacionalno znanstveno vijeće, u suradnji sa stručnim službama Ministarstva te uz konzultiranje oko dvijesto znanstvenika, stručnjaka i gospodarstvenika, a sam je Program usklađivan na razini svih ključnih Vladinih resora i drugih državnih institucija.
NN 16/1996 • (10) Državni ustroj znanosti i tehnologije u Republici Hrvatskoj sukladan je visokim očekivanjima što se postavljaju pred ove za društvo posebno važne djelatnosti. Pobliže se uređuje zakonima o znanstvenoistraživačkoj djelatnosti i o visokim učilištima, kojima se utvrđuju obveze i odgovornosti svih temeljnih nositelja, posebice Ministarstva odnosno, nacionalnih vijeća. Na lijevoj su strani slike 1. vidljivi tokovi relevantnih legislativnih, vladinih i poslovnih informacija. Na desnoj su pak strani slike 1. vidljivi savjetodavni tokovi što tvore postupke oblikovanja, primjene i nadzora politike razvoja znanosti i tehnologije te obrazovanja, a sve ih usklađuje Ministarstvo (slika 2).
NN 16/1996 • Slika 2. Provedba politike razvoja znanosti i tehnologije u Ministarstvu znanosti i tehnologije
NN 16/1996 • (11) Temeljne inicijative oblikuju se na ekspertnoj razini Nacionalnoga znanstvenog vijeća, kojeg na prijedlog Vlade imenuje Sabor Republike Hrvatske. Nacionalno znanstveno vijeće (i) utvrđuje i podnosi Saboru Republike Hrvatske prijedlog nacionalnoga znanstvenoistraživačkog programa, (ii) ocjenjuje stanje, položaj i razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti, (iii) prosuđuje potrebu osnutka znanstvenoistraživačkih pravnih osoba, (iv) predlaže i potiče donošenje mjera za unapređenje znanstvenoistraživačke djelatnosti te (v) na zahtjev Sabora i Vlade Republike Hrvatske razmatra i daje mišljenje o drugim pitanjima važnim za sveukupan razvoj Republike Hrvatske. Po funkciji Vijeću predsjeda Predsjednik Vlade, a zamjenjuje ga ministar znanosti i tehnologije. Znanstvena područna vijeća (za prirodne, tehničke, biomedicinske, biotehničke, društvene i humanističke znanosti) (i) organiziraju stručnu prosudbu projekata, (ii) predlažu recenzente za ocjenjivanje projekata, (ii) predlažu recenzente za ocjenjivanje projekata, (iii) predlažu raspodjelu sredstava utvrđenih godišnjim proračunom za projekte te (iv) daju mišljenje o ispunjavanju minimalnih znanstvenih kriterija u izboru znanstvenika. Znanstveno vijeće Ministarstva pomaže ministru u sastavljanju prijedloga za godišnji proračunski zahtjev. Također predlaže raspodjelu sredstava za znanstvenoistraživačku djelatnost iz državnoga proračuna, ocjenjuje uspješnost izvedbe znanstvenoistraživačkih projekata te planira i usmjerava razvoj znanstvenih područja sukladno smjernicama utvrđenim Programom.
NN 16/1996 • (12) Dinamika godišnjega financiranja istraživanja i razvoja u ovome se Programu prati uporabom pokazatelja uobičajenih u razvijenim zemljama, čime se - bez obzira na poteškoće medologijske naravi - postiže potrebna razina usporedivosti. Na slici 3. prikazana su državna ulaganja u znanost i tehnologiju u razdoblju 1991 - 1995. godina kroz proračun Ministarstva. Tablicom 1. prikazani su pokazatelji tih ulaganja za 1994. godinu i Državnim proračunom predviđena sredstva za 1995. godinu po pojedinim stavkama u iznosu od oko 380 milijuna kuna. Istodobno je iz drugih izvora u Hrvatskoj u znanost i tehnologiju u 1994. godini uloženo oko 314 milijuna kuna (zbroj stupaca 2+3+4+5 na tablici 2), što je oko 46% ukupnih sredstava. Ulaganja u znanost u odnosu prema bruto domaćem proizvodu (GPD) dana su na tablici 3.
NN 16/1996 • Tablica 1. Dinamika financiranja istraživačko-razvojnih aktivnosti (u milijunima kuna)
NN 16/1996 • Slika 3. Proračunska sredstva znanosti 1991-1995. godina (u milijunima kuna)
NN 16/1996 • Tablica 2. Izdvajanja za istraživanje i razvoj prema izvorima sredstava u 1994. godini ( u milijunima kuna)
NN 16/1996 • Slika 4. Izdvajanja za istraživanje i razvoj prema izvorima sredstava u 1994. godini (u milijunima kuna)
NN 16/1996 • Tablica 3. Izdaci za istraživanje i razvoj prema izvorima u odnosu na GDP (u milijardama kuna)
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 16/1996 • Napomena: GDP - podaci i procjena Državnog zavoda za makroekonomske analize i prognoze
NN 16/1996 • (13) Hrvatska je 1991. godine naslijedila stagnantno stanje u gospodarstvu i društvu. Kriza gospodarstva posljedica je dugoročnoga državnopolitički vođena gospodarstva, tromosti birokratiziranih bankarskih sustava, zatiranja individualizma (pojedinaca i skupina) te stalnog prigušivanja tržišta, čime je ozbiljno ugrožen osnovni gospodarski poriv (primary economic incentive). Upravljači gospodarstvenim proizvodnim procesima zanemarivali su razvoj i pribjegavali kupnji gotovih proizvodnih rješenja. Takav je pristup progresivno smanjivao kakvoću i prodornost gospodarstva. Višedesetljetni porast društvenog proizvoda per capita (v. krivulju 1 na slici 5) i tehničke opremljenosti rada per capita (krivulja 2) pratio je od ranih sedamdesetih godina usporeni porast produktivnosti (krivulja 3), koji je na razini društvene učinkovitosti korištenja angažiranoga kapitala (krivulja 4) pokazao izrazito zabrinjavajuće negativne tendencije, ne uspijevajući reproducirati angažirani kapital ni u istome obujmu. Te su tendencije približavanjem devedesetim godinama postajale sve alarmantnije, praćene visokim stupnjem otpisanosti osnovnih sredstava, napose opreme (v. tablicu 4). Tako ustanovljen jaz izraz je duboke krize koju nam je bivši sustav ostavio u nasljeđe. Hrvatska je k tome bila opterećena u gospodarskom i društvenome smislu polukolonijalnim položajem u odnosu prema beogradskoj državnoj administraciji. Komunistički je jednopartijski model države negirao nacionalne samobitnosti, što je bilo ideologijsko opravdanje za odljev bogatstva iz Hrvatske. Porezima, fiskalnom i deviznom državnom politikom Hrvatska je osiromašena ili zakočena u razvoju, što se tijekom desetljeća procjenjuje na milijarde dolara godišnje u izravnim davanjima. Posredni negativni učinci teško su mjerljivi, a procjenjuju se na dvostruko veću vrijednost. Pojačani su istodobno procesi raseljavanja. Hrvatska je naslijedila prikrivenu idejnu miskoncepciju o vrijednostima čovjekove moći stvaranja (human capital assets) u odnosu na materijalne vrijednosti hrvatskog naroda zbog ekonomskih i političkih uvjeta te dugotrajna vazalnog položaja Hrvatske.
NN 16/1996 • Slika 5. Odabrani gospodarski pokazatelji Hrvatske u razdoblju od 1955. do 1989. (izvor: Centar za strateška istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb, 1993)
NN 16/1996 • Tablica 4. Otpisanost osnovnih sredstava u gospodarstvu Republike Hrvatske u razdoblju od 1955. do 1989. (izvor: Centar za strateška istraživanja Ekonomskoga instituta Zagreb, 1993)
NN 16/1996 • (14) Ulaganje u razvoj znanosti i tehnologije slijedila su opće društvene i gospodarske obrasce. Iako u izvjesnoj mjeri kadšto odvojeni od izravnih ideologijskih utjecaja, ta su područja čovjekove djelatnosti sustavno zapostavljana u svojem razvoju. To je osobito vidljivo u područjima humanističkih i društvenih znanosti - kao rezultat izravne dogmatske indoktrinacije te u području razvoja tehnologije i primijene znanosti, koje je gotovo u potpunosti bilo zanemareno. U drugim znanstvenim područjima negativan je učinak bio posredan, što se očitovalo gotovo redovitim kašnjenjem sadržajnih i metodologijskih pomaka, pribjegavanjima teorijskom dijelu znanstvenoga procesa ili iseljavanjem znanstvenika (brain drain), pa i napuštanjem aktivnoga znanstvenog rada (brain waste). Retrospektivni uvid u primarnu znanstvenu proizvodnju usporednim scientometrijskim pokazateljima smješta Hrvatsku na razinu Slovenije ili Slovačke, sa znatnim zaostatkom za Mađarskom, Češkom i Austrijom. I odjek znanstvenoga rada slijedi sličan obrazac. U odnosu prema znanosti, tehnologija je (mjerena kompetitivnošću proizvoda, brojem patenata) još u nezavidnijem položaju.
NN 16/1996 • (15) Znanost, istraživanje i razvoj u Hrvatsoj prati se i realizira u okviru šest znanstvenih područja: prirodnih, tehničkih, biomedicinskih, biotehničkih, društvenih i humanističkih znanosti. Sadašnje stanje u pojedinim područjima znanosti rezultat je pristupa i okruženja u kojima su se znanost i tehnologija razvijale desetljećima. U tehničkim i biotehničkim znanostima, kao jezgri primijenjenih i razvojnih istraživanja stupanj povezanosti znanstvenika i istraživača s gospodarstvom i poduzetništvom te i podupiranje istraživačko-razvojnih aktivnosti na komercijalnoj osnovici ne mogu se ocijeniti dostatnim. To je prvenstveno posljedica dugogodišnjega negiranja tržišnih odnosa i privatne inicijative u gospodarstvu te oslanjanja na uvezene tehnologije i kupljene licencije. I u prirodnim i tehničkim znanostima hrvatska je znanost bila suočena sa strategijom koja joj je sustavno onemogućavala razvoj svih strateški važnih područja, polja i grana, a posebice ako nad njima nije bio osiguran tadašnji savezni nadzor.
NN 16/1996 • (16) Za temeljna je istraživanja u prirodnim znanostima situacija bila nešto povoljnija, zbog njihova ograničenoga izravnog utjecaja na hrvatsko gospodarstvo. Na taj su se način ta istraživanja mogla razvijati (premda u ograničenim materijalnim uvjetima) slično kao i u razvijenim državama. Rezultati temeljnih istraživanja, vrednovani u strogoj međunarodnoj konkurenciji, pojavljuju se u vodećim svjetskim časopisima, uprkos činjenici da opremljenost instrumentima i krupnom opremom te infrastrukturom daleko zaostaju za onom u razvijenim zemljama.
NN 16/1996 • (17) U razdoblju od drugog svjetskog rata do uspostave samostalne Hrvatske biomedicinske su znanosti, uz prirodoslovlje, bile pod najmanjim utjecajem tadašnjeg režima te su kadšto u nekim granama postignuti međunarodno priznati rezultati. Imajući u vidu činjenicu da svjetska znanost napreduje velikom brzinom, uglavnom zahvaljujući korištenju sve sofisticiranije opreme, postaje jasno da je daljnji razvoj moguć samo ako se stvore mehanizmi za trajno praćenje razvoja i kvalitete. Istodobno ubrzan razvoj molekularne biologije (biokemije, genetike, genetičkih tehnologija) i njezin izravan utjecaj na biomedicinu dostigao je osamdesetih godina razinu primjenljivosti u tehnologiji i svakodnevnoj dijagnostici. Sustav biomedicinskih znanosti u izvrsnosti opreme metodologijski i razvojno zaostaje u odnosu na razvijene zemlje.
NN 16/1996 • (18) Područja društvenih i humanističkih znanosti dugo su bila svjesno potiskivana i usmjeravana u razvoju, kako bi služila doktrinarnoj politici jednopartijskog komunističkog sustava, a njihove su veze s inozemstvom bile
NN 16/1996 • redovito kontrolirane. Za pojedine grane unutar humanističkoga područja redovito ima više paralelnih, vrijednosno ravnopravno, ali kadšto nesumjerljivih metodologija, a umjesto univerzalnih (svjetski priznatih) kriterija za vrednovanje ti su kriteriji nerijetko uvjetovani kulturno-povijesno ili pak kulturno-geografski (različiti npr. za anglosasko, srednjoeuropsko, romansko ili koje drugo područje). Ideološki je pritisak upravo u tome području bio uzrok preuveličavanju važnosti pojedinih grana i disiplina (osobito nekih aspekata filozofije, sociologije i pedagogije) uz istodobno potiskivanje drugih (posebice onih koji su uključivali nacionalne sadržaje); zbog svega toga je došlo do bujanja nekih ustanova kojima danas, u takvu opsegu, više nema prave svrhe ili pak do atrofije nekih institucija koje su od vitalnoga nacionalnoga interesa. Iako društvene znanosti nemaju tako izrazit sadržaj nacionalnoga nasljeđa, procesi razvoja nerijetko su slijedili slične obrasce kao u humanističkim znanostima. Za područje društvenih i humanističkih znanosti prijeko je potrebno prevladati zastarjelost (i reprezentativnost) raspoloživoga fonda knjiga i časopisa, a u tom okviru posebno manjak nedostatak suvremene znanstvene i stručne literature (ponajprije periodike) za cijele grane te istodobno osigurati odgovarajuću ekspanziju do sada nadasve niska stupnja informatizacije građe; posebno je važno spustiti dobni prosjek istraživačkoga kadra, odnosno osigurati nov znanstvenoistraživački kadar koji će (primjerice u društvenim znanostima) akumulirati ponajprije metodologijska znanja potvrđena u visokorazvijenim zemljama.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 17/05, Broj 5/04,
Broj 31/08, Broj 29/06,
Broj 67/07, Broj 108/01
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE