PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 48/1992 • 4. rezerve kategorije D1 i D2 iskazuju se uvjetnom naftom u kubičnim metrima (m'), a prikazuju se u tisućama kubičnih metara (10'm'). Jedan kubični metar (m') uvjetne nafte je ekvivakent tisuću kubičnih metara (10'm') ugljikovodičnog plina.
NN 48/1992 • Utvrđene rezerve stabilnog kondenzata kategorije A B i C izračunavaju se množenjem prethodno izračunatih rezerve prirodnog pllna srednjim početnim sadržajem stabilnog kondenzata u plinu, iskažnog u cm'/m' pri standardnim uvjetima.
NN 48/1992 • Izračunate rezerve prirodnog plina smanjuju se za ekvivalentnu količinu plina iz rezervi stabilnog kondenzata.
NN 48/1992 • Za svako ležište s rezervama prirodnog plina kategorije A, B i C, prikazuju se, osim rezervi ugljikovodičnih plinova, i rezerve drugih prirodnih plinova iz članka 7. stavka 4. ovoga pravilnika, a izračunavaju se prema njihovu postotnom udjelu u utvrđenim rezervama prirodnog plina.
NN 48/1992 • Utvrđene rezerve kategorija A, B i C otopljenog prirodnog plina u nafti izračunavaju se množenjem prethodno izračunatih rezervi nafte, srednjim sadržajem otopljenog prirodnog plina u nafti pri početnim ležišnim uvjetima, iskazanog u omjeru kubičnih metara prirodnog plina (m') prema kubičnim metrima (m') nafte pri standardnim uvjetima.
NN 48/1992 • Pri izračunavanju rezervi nafte, kondenzata i prirodnih plinova kategorija A, B i C, moraju se poznavati ovi parametri:
NN 48/1992 • - prosječna šupljikavost kolektora (u dijelovima jedinice);
NN 48/1992 • - prosječno početno zasićenje kolektora vodom (Swi, u dijelovima jedinice);
NN 48/1992 • - obujamski faktor za naftu pri početnim ležišnim uvjettma (Boi" m'/m');
NN 48/1992 • - faktor otopljenog prirodnog plina u naftipri početnim ležišnimuvjetima (Bsi m'/m'),
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 48/1992 • 2. za ležišta prirodnog plina i plinske kape traftnih ležišta:
NN 48/1992 • - prosječna šupljikavost kolektora ( u dijelovima jedinice);
NN 48/1992 • - prosjećno početno zasičenje kolektora vodom (S u dijelovima jedinice);
NN 48/1992 • - obujamski faktor za plin pri početnim ležišnim uv jetima (Bqi m'/m');
NN 48/1992 • 3. za plinsko-kondenzatna ležišta, osim parametara navedenih za naftna i ležišta prirodnog plina treba poznavati i fazne odnose (plin-kondenzat), njihov komponentni sastav u molnim postocima, te početni sadržaj stabilnog kondenzata u prirodnom plinu pri standardnim uvjetima (CL, cm'/m').
NN 48/1992 • Pri izračunavanju gupljikavosti kolektora razlikuju se tri slučaja;
NN 48/1992 • 1. kod intergranularne šupljikavosti prosječna vrijednost šupljikavosti kolektora dobiva se izračunavanjem srednje vrijednosti iz podataka kvantitativne interpretadje karotažnih mjerenja i laboratorijskih analiza uzoraka jezgara,
NN 48/1992 • 2. kod kolektora s isključivo sekundarnim tipom šupljikavosti vrijednost šupljikavosti kolektora dobiva se iz podataka interpretacije karotažnih mjerenfa (dijagrama). Ako su ti podaci nepouzdani, za prosječnu vrijednost šupljikavosti kolektora usvaja se iskustvena vrtjednost 0,02 difelova jedinice,
NN 48/1992 • 3. kod kolektora s kombiniranom šupljikavošću (integranularna i sekundarna) ukupna šupljikavost dobiva se interpretacijom karotažnih mjerenja, dok se šupljikavost matriksa dobiva iz karotažnih mjerenja i laboratorijskih analiza na uzorcima jezgara. Odnos sekundarne prema integranularnoj šupljikavosti ocjenjuje se na temelju rezultata hidrodinamičkih mjerenja.
NN 48/1992 • Ako se izračunava šupljikavost iz članka 29. točke 1. i 3. ovoga pravilnika, efektivne debljine kolektora po bušotinama, na temelju kojih se izrađuju karte efektivnih debljina, dobivaju se isključivanjem intervala ćija je propusnost niža od propusnosti koja još osigurava dotok fluida u bušotinu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 114/06, Broj 13/94,
Broj 52/09, Broj 128/06,
Broj 19/96, Broj 9/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE