PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 50/2001 • 6. Prema odredbama članka 59. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 99/99) svaka fizička i pravna osoba može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da joj je odlukom sudbene vlasti, odlukom upravne vlasti ili odlukom drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno neko od Ustavom utvrđenih sloboda i prava čovjeka i građanina. Ustavna tužba nije pravno sredstvo u sustavu redovnih ili izvanrednih pravnih lijekova nego poseban institut za ocjenu pojedinačnih akata tijela državne vlasti i pravnih osoba s javnim ovlastima, a radi zaštite prava i temeljnih sloboda čovjeka zajamčenih Ustavom. Slijedom navedenog, Ustavni sud, tijekom postupka pružanja ustavnosudske zaštite, unutar zahtjeva istaknutog u ustavnoj tužbi, utvrđuje je li u postupku odlučivanja o pravima i obvezama pojedinca došlo do ustavno nedopuštenog posizanja u temeljna prava i slobode građana.
NN 50/2001 • 7. U konkretnoj pravnoj situaciji podnositelj zahtijeva ustavnosudsku zaštitu u svezi s provedenim parničnim postupkom tijekom kojega je ništavim utvrđen ugovor o prodaji stana na kojem postoji stanarsko pravo.
NN 50/2001 • Prema odredbama članka 64. stavka 2. tada važećeg Zakona o stambenim odnosima, kada je stanarsko pravo stekao jedan bračni drug, stanarsko pravo stječe i drugi bračni drug u slučaju zajedničkog stanovanja. Prema odredbama članka 65. istog Zakona, za slučaj razvoda braka bračni drugovi sporazumno određuju koji od njih zadržava stanarsko pravo. U slučaju izostanka navedenog sporazuma, tko će zadržati stanarsko pravo na zajedničkom stanu bivših bračnih drugova određuje sud u zakonom propisanom postupku.
NN 50/2001 • S obzirom na navedene zakonske odredbe nesporno je pravno stajalište prvostupanjskog suda da se u konkretnom slučaju oba bračna druga smatraju nositeljima stanarskog prava na spornom stanu, s obzirom da među njima nije bilo zakonom utvrđenog sporazuma, niti je proveden propisani postupak za utvrđenje tko od bračnih drugova zadržava stanarsko pravo po razvodu braka.
NN 50/2001 • Prema odredbi članka 6. stavka 1. Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, stan ima pravo kupiti stanar pod uvjetima propisanima tim zakonom. Sukladno odredbama stavka 2. i stavka 5. istog članka, kad stanarsko pravo imaju supružnici, stan mogu kupiti zajednički, a jedan od njih samo uz suglasnost drugog, dok se prethodna suglasnost daje u ugovoru ili u posebnoj ispravi uz ovjereni potpis.
NN 50/2001 • 8. Za meritorno presuđivanje u konkretnom slučaju bilo je potrebno nedvojbeno utvrditi činjenicu je li zakonom propisana prethodna suglasnost za otkup stana postojala u času zaključenja spornog ugovora i to u zakonom predviđenom obliku.
NN 50/2001 • Prema odredbi članka 7. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91, 91/92 i 112/99) Sud je dužan potpuno i istinito utvrditi sporne činjenice od kojih ovisi osnovanost zahtjeva. U navedenom članku sadržano je načelo materijalne istine. Pod načelom materijalne istine podrazumijeva se podudarnost uvjerenja suda o činjeničnom supstratu spora sa stvarnim činjeničnim stanjem, pri čemu je sud ovlašten istraživati materijalnu istinu bez posebnih ograničenja glede formalnosti dokaza i dokaznih sredstava.
NN 50/2001 • Člankom 8. Zakona o parničnom postupku propisano je da je sud po svom uvjerenju ovlašten uzeti kao dokazanim određene činjenice, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovi rezultata cjelokupnog postupka. Ovim člankom Zakona utvrđeno je načelo slobodne ocjene dokaza, i to u ocjeni njihove snage i važnosti za konkretan slučaj, također bez posebnih zakonom propisanih formalnosti.
NN 50/2001 • Međutim, usprkos procesne slobode koja proizlazi iz navedenih načela, sud nije apsolutno slobodan pri provođenju dokaznog postupka kao niti pri ocjenjivanju pojedinih dokaza. Sud je dužan provesti sva dokazna sredstva od relevantnog značaja, te za slučaj da bez uvjerljivog i logičnog objašnjenja propusti izvesti neki od relevantnih dokaza, čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka.
NN 50/2001 • Prema članku 232. stavku 1. Zakona o parničnom postupku stranke su dužne sudu podnijeti isprave na koje se pozivaju. Također, prema odredbi stavka 3. navedenog članka kada se isprava nalazi kod državnog tijela ili drugih osoba kojima je povjereno izvršenje javnog ovlaštenja, a stranka ne može sama doći u posjed te isprave, sud je dužan pribaviti potrebnu ispravu po službenoj dužnosti.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 50/2001 • Naposljetku, prema odredbi članka 264. Zakona o parničnom postupku, sud može utvrđivati za postupak važne činjenice i saslušanjem stranaka. Međutim, na ovaj način se mogu utvrđivati činjenice samo u slučaju kad nema drugih dokaza, ili kada i pored izvedenih dokaza sud nije na drugi način mogao utvrditi odlučujuće okolnosti za rješavanje postavljenog tužbenog zahtjeva. Iz navedene zakonske norme proizlazi supsidijarnost primjene saslušanja stranaka kao dokaznog sredstva. Ovakva zakonska regulacija proizlazi iz činjenice da su stranke, doduše, najprikladnije za to da daju potpunu sliku o relevantnim okolnostima za pojedinu pravnu situaciju, ali da su najčešće njihove izjave zbog osobne zainteresiranosti subjektivne vrijednosti. Sud može saslušanjem stranaka pristupiti utvrđivanju odlučujućih činjenica o kojima ovisi meritum stvari samo u slučaju nepostojanja pouzdanijih izvora saznanja.
NN 50/2001 • 9. U konkretnom slučaju, iz pribavljenog spisa Općinskog suda u S. proizlazi da je tijekom cijelog parničnog postupka tužiteljica tvrdila kako podnositelju nije dala potrebnu suglasnost za otkup stana, dok je podnositelj tvrdio kako je potrebna suglasnost dana. Također je iz naznačenog spisa razvidno da se prvostupanjski sud višekratno i bez uspjeha obraćao nadležnom Zavodu za gospodarenje gradom radi dostave spisa, klasa: 370-03/93-06/1970, urbroj: 2181-12-06/02-93-3, iz kojega bi bilo očito nepostojanje potrebne suglasnosti za otkup stana, a koja je prema zakonu morala biti dana u pisanom obliku na ugovor ili kao posebna pisana i ovjerena isprava. Ujedno tijekom cijeloga dokaznog postupka prvostupanjski sud nije uspio pribaviti niti potvrdu od nadležnog tijela je li tužiteljica u spornom razdoblju ovjeravala svoj potpis.
NN 50/2001 • Iz obrazloženja prvostupanjske presude pak proizlazi da je općinski sud izostanak potrebne suglasnosti, koja je morala biti dana u zakonom propisanoj formi, utvrdio isključivo na temelju iskaza tužiteljice. Ujedno, sud, glede odlučujuće činjenice za rješavanje sporne situacije, nije poklonio vjeru iskazima dvaju svjedoka iz razloga njihovog prijateljskog odnosa s podnositeljem, kao niti iskazu samog podnositelja. Ujedno sud nije poklonio vjeru niti iskazu svjedokinje koja je vodila predmet prodaje spornog stana zaključujući da je ona svoj iskaz prilagođavala tijekom postupka iz razloga otklanjanja sa sebe odgovornosti radi propusta u obavljanju svoje službene dužnosti.
NN 50/2001 • 10. Prema odredbama članka 14. i članka 26. Ustava jamči se opća jednakost svih kao i jednakost stranaka pred zakonom i sudovima. Također, člankom 29. stavkom 1. Ustava jamči se pravo na pravično suđenje. Navedena ustavna prava ne mogu se tijekom sudskog postupka ostvarivati ukoliko stranke u tom postupku nemaju jednak procesni položaj.
NN 50/2001 • Iz opisa provedenog prvostupanjskog postupka razvidno je da je prvostupanjski sud propustio potpuno i istinito, te na adekvatan način i zakonom predviđenim dokaznim sredstvima utvrditi jedinu relevantnu činjenicu za odlučivanje u konkretnom slučaju. Privremena nemogućnost izvođenja pojedinog dokaznog sredstva ili odbijanje suradnje i predaje relevantnih spisa počinjeno od pojedinih tijela državne vlasti ili drugih pravnih osoba, ne daje za pravo tijelima sudbene vlasti odustati od izvođenja nekog dokaza, pogotovo kada se njime neposredno stječu saznanja o jedino bitnoj i relevantnoj činjenici za rješavanje spora. U opisanim situacijama, nije u skladu sa smislom i sadržajem kogentnih odredaba Zakona o parničnom postupku posizati za drugim dokaznim sredstvima koja se mogu primjenjivati ex lege samo supsidijarno i iznimno.
NN 50/2001 • Također, prvostupanjski sud je bez valjano obrazloženog i objektivnog razloga presudio u spornoj pravnoj situaciji jedino na temelju dokaznog sredstva koje se po procesnim pravilima mora supsidijarno i iznimno izvoditi. Postupajući na navedeni način taj sud je počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka, a pod čime se podrazumijeva neprimjena ili pogrešna primjena postupovnih pravila na način utvrđen odredbom članka 354. stavka 1. Zakona o parničnom postupku.
NN 50/2001 • Propusti prvostupanjskog suda tijekom provedenog postupka, a prema ocjeni ovog Suda, bili su takvog intenziteta da su podnositelja ustavne tužbe stavili u neravnopravan položaj u odnosu na ostale sudionike u postupku, te da su ti propusti doveli do situacije u kojoj se presuda kojom se odlučivalo u konkretnom slučaju može smatrati na činjeničnom supstratu neutemeljenom i po načinu donošenja arbitrarnom. Slijedom navedenog, tijekom ustavnosudskog postupka je utvrđeno da su prvostupanjskom presudom podnositelju povrijeđena ustavna prava iz članka 14., članka 26. i članka 29. stavka 1. Ustava.
NN 50/2001 • Propusti učinjeni u prvostupanjskom postupku protežu se i na presudu Županijskog suda u S., kao i na osporavanu presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Naime, prema članku 369. stavku 1. Zakona o parničnom postupku drugostupanjski sud je dužan ukinuti prvostupanjsku presudu ukoliko je tijekom postupka došlo do bitnih povreda parničnog postupka. Sadržajno isto ovlaštenje dano je i revizijskom sudu odredbama članka 394. istog Zakona. Postupajući suprotno navedenim zakonskim ovlaštenjima, naznačena ustavna prava podnositelja također su povrijeđena drugostupanjskom i osporavanom presudom, u dijelu u kojem su te presude predmetom ovog ustavnosudskog postupka.
NN 50/2001 • U ponovljenom postupku, po ukidnoj odluci ovog Suda, nadležna tijela sudbene vlasti dužna su po pribavi relevantnog spisa upravnog tijela i pribavi dokaza o davanju suglasnosti ili ovjeri potpisa tužiteljice u konkretnom slučaju, nedvojbeno utvrditi potrebni činjenični supstrat u cijelosti i to na način predviđen odredbama Zakona o parničnom postupku, te potom presuditi o meritumu postavljenog zahtjeva.
NN 50/2001 • 11. Tijekom ustavnosudskog postupka nije utvrđeno da bi podnositelju ustavne tužbe bilo povrijeđeno ustavno pravo kojim se jamči pravo vlasništva. Naime, kako se u provedenom parničnom postupku nije odlučivalo o pravu vlasništva podnositelja, već je utvrđena valjanost ugovora kao obveznopravnog instituta i možebitnog titulusa stjecanja prava vlasništva, to je u ovom postupku utvrđeno da podnositelju u konkretnom slučaju nije povrijeđeno ustavno pravo iz članka 48. stavka 1. Ustava.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 7/01, Broj 72/08,
Broj 103/04, Broj 133/97,
Broj 56/09, Broj 133/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE