PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 68/1997 • c) konvencije, kao u slučaju "rabljenih" odnosno "starih" proizvoda (npr. plovila za rezanje)". U tom dijelu razvrstavanje je izvedeno na temelju dogovora odn. konvencije, da se "rabljeni" proizvodi razvrstavaju u istu djelatnost kao i "novoproizvedeni", a ne po kriteriju gospodarskog podrijetla. Razlog je taj što prema kriteriju HS-a razlika između novih i rabljenih proizvoda nije suštinska, a za carinske vlasti nije zapravo ni prepoznatljiva, tako da se samo iznimno (npr. kod motornih vozila) primjenjuje razlikovanje te vrste, što se onda ugrađuje i u KPD-u (npr. 34.10.25).
NN 68/1997 • d) kriterij važnosti proizvoda - temelji se na uvođenju dodatne dezagregacije CPC-a prema specifičnim nacionalnim potrebama država članica EU, kao i različitih tijela Eurostata koja se bave praćenjem karakteristika gospodarstva EU. Kao rezultat toga, CPA (isto kao i KPD) ima oko 500 potkategorija više nego što postoji podrazreda u CPC-u. Kriterij važnosti proizvoda s nacionalnog aspekta RH u ovoj verziji KPD-a nije primijenjen, jer je odlučeno da se preuzme originalna verzija CPA bez dodatnih dezagregacija. Ostaje da se nakon odluke o uvođenju KPD-a u praćenju određenih područja gospodarstva, definiraju izvori i kriteriji važnosti proizvoda s aspekta RH, te ugrade u ovu klasifikaciju (kao što je već učinjeno za područja NKD-a: C, D i E za potrebe praćenja industrijske proizvodnje).
NN 68/1997 • Gore su data temeljna pravila i postupci primijenjene pri izradi KPD-a. Osim toga potrebno je pojasniti nekoliko posebnih pravila kako bi se točno razumijela struktura KPD-a. Ta posebna pravila odnose se na određene skupine proizvoda za koje je potrebno dodatno pojašnjene kako bi se mogao razumijeti njihov način razvrstavanja i pravila na kojima se temeljilo. Neka od tih posebnih pravila odnose se na odstupanja od CPC- ili HS-a (CT-a), te ih redom navodimo:
NN 68/1997 • U NKD-u, struktura razreda odjeljka: 27 - "Proizvodnja metala", temelji se na standardima Europske zajednice za ugljen i čelik (ESCS). Tako je obuhvaćenost razreda: 27.10 - "Proizvodnje sirovoga željeza, čelika i ferolegura", definirana ECSC sporazumom, dok ostali razredi obuhvaćaju djelatnost proizvodnje metala, koji nisu definirani ECSC sporazumom. Ti kriteriji ugrađeni su i u KPD.
NN 68/1997 • U NKD-u, postoji nekoliko razreda za: Pripremu i predenje tekstilnih vlakana (17.11 – 17.17) kao i nekoliko razreda za: Proizvodnju tkanina (17.21 – 17.25). Svi ti razredi definirani su prema primijenjenoj tehnologiji (npr. 17.11 Priprema i predenje vlakana pamučnoga tipa). Međutim, proizvodi koje razlikuje CT (HS) – tekstilna pređa i tekstilne tkanine -, definirani su prema glavnoj sirovini od koje se sastoje. Iz tih razloga nije bilo moguće ostvariti vezu između elemenata HS-a i razreda NKD-a (odn. NACE Rev. 1) što se odrazilo i na KPD tako da je veza između proizvoda i djelatnosti uspostavljena samo na razini skupine (17.1 odnosno 17.2).
NN 68/1997 • u vezi s razvrstavanjem proizvoda iz CPC-a prema djelatnostima NKD-a (NACE Rev. 1), dogovoreno je da se otpaci i ostaci u KPD-u razvrstaju prema kriteriju gospodarskog podrijetla, kao temeljnom kriteriju razvrstavanja, ali zbog nemogućnosti njihovog jednoznačnog povezivanja (npr. metalni otpaci nusproizvod su prerade metala, proizvodnje strojeva, a i drugih djelatnosti), odlučeno je da se otpaci i ostaci razvrstaju unutar djelatnosti gdje se odvija njihova primarna prerada (npr. otpaci od crnih metala razvrstani su u razred 27.10 -"Proizvodnja sirovoga željeza, čelika i ferolegura", a ne u ostale djelatnosti unutar skupina 27.2 -"Proizvodnja cijevi" ili 27.3 - "Ostala primarna prerada željeza, čelika i proizvodnja ferolegura izvan ECSC", niti pod ostale djelatnosti koje prerađuju željezo i čelik u druge proizvode).
NN 68/1997 • s obzirom da HS (isto kao i CT RH) ne daje upute o tome jesu ostaci i otpaci prikladni za neposrednu potrošnju, ili to nisu, niti jedno zaglavlje HS-a nije razvrstano pod djelatnosti recikliranja, jer se mnoga od tih zaglavlja mogu smatrati inputima djelatnosti recikliranja, a ne njihovim outputima.
NN 68/1997 • Kod "rabljene" robe, koja je uglavnom dio CPC-og odjeljka 39 (npr. rabljena odjeća), postoji sličan problem kao i s ostacima. Kao što je napomenuto prethodno (točka 4.1 b), primije-njena je konvencija da se rab-ljena roba razvrsta u isti razred kao i takva nova roba.
NN 68/1997 • Proizvodnja specijaliziranih "dijelova i pribora" razvrstava se prema temeljnom principu (ako nije drugačije navedeno) u onaj NKD, razred koji karakteristično proizvodi proizvode kojima pripadaju ti dijelovi i pribor. Proizvodnja dijelova i pribora proizlazi iz mnogih gospodarskih djelatnosti, ali takva je proizvodnja naročito značajna kada je povezana s proizvodnjom strojeva i aparata, prijevoznim sredstvima ili električnim i elektroničkim aparatima i uređajima. HS-a za gotovo sve te posebne proizvode navodi i posebna zaglavlja za njihove dijelove i pribor.
NN 68/1997 • U većini slučajeva HS definira zaglavlje za neki konkretan dio ili pribor tako usko da nema problema pri točnom povezivanju podzaglavlja HS-a, s jednim od četveroznamenkastih razreda NKD-a. Međutim, postoje slučajevi kad neko podzaglavlje HS-a obuhvaća dijelove i pribor koji su različitog gospodarskog podrijetla prema NKD-u. Detaljniji elementi CN-a većinom rješavaju taj problem, međutim da bi se taj klasifikacijski problem sustavno riješio i u svim ostalim slučajevima, bilo bi potrebno uvesti "ex slučajeve". Budući da "ex slučajevi" ne čine klasifikacijski sustav operativnim pa ih stoga treba izbjegavati što je više moguće, odlučeno je da ih se ne uvodi za dijelove i pribor koji su obično manjeg značaja od ostalih "ex slučajeva". Stoga nije bilo moguće postići simetriju između KPD na njezinoj najnižoj razini i NKD-a kod takvih slučajeva.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 68/1997 • Usluge financijskog posredovanja razvrstane su u NKD-u u područje J i dalje su podijeljene na tri glavne vrste: novčarske usluge posredovanja (odjeljak 65), usluge osiguranja i mirovinskih fondova (odjeljak 66) i pomoćne usluge u financijskom posredovanju (odjeljak 67). One se zatim dijele na 5 skupina i 12 razreda. Međutim, ne postoji dodatna podjela tih razreda na kategorije i podkategorije u KPD-u. Usluge financijskog posredova-nja tako su još jedno područje gdje je KPD (zbog preuzima-nja izvornog CPA), u ovom trenutku - na višem je stupnju agregacije od CPC-a.
NN 68/1997 • O prirodi, karakteru i definiciji (pojedinih) usluga novčarskog posredovanja još se raspravlja u stručnim tijelima EU i UN-a. Dogovoreno je da se provedu dodatna istraživanja prije odluke o konačnoj detaljnoj strukturi usluga novčarskog posredovanja koja će se ugraditi u CPA, a tada i u našu KPD. To se ne odnosi na usluge osiguravanja, mada se kod konačnog tretmana usluga osiguranja u CPA mora voditi računa i o zakonodavstvu EU-a koje se odnosi na osiguravateljska poduzeća. Ti zakonski propisi također reguliraju strukturu završnih računa poduzeća. S obzirom da je izrada pravnog okvira još u tijeku, a rok konačne izrade CPA istjecao odlučeno je da, zasad, CPA ne treba imati biti detaljniji na razinama kategorija, odnosno potkategorije od NKD. Sve navedene odluke i dogovori EU i UN-a izravno su utijecale na nacionalnu verziju CPA - KPD. Isto tako sve promjene kroz koje će se tijekom vremena proći CPA implicirat će se iste promjene KPD-a.
NN 68/1997 • U općem smislu pojam proizvodnje uz naplatu ili po ugovoru podrazumijeva da jedna poslovna jedinica proizvodi robu ili industrijske usluge koje je naručila druga poslovna jedinica i da osnovne sirovine i materijale potrebne za tu proizvodnju osigurava poslovna jedinica - naručitelj. Proizvodnja uz naplatu ili po ugovoru je, prema tome, proizvodnja prema posebnim aranžmanima između poslovne jedinice kao naručitelja i poslovne jedinice kao izvršitelja proizvodnje. U NKD-u, postoje neki razredi gdje su takvi proizvodni aranžmani uobičajeni (npr. dovršava-nje tekstila). U tim slučajevima KPD proizvod je definiran kroz proizvodnu uslugu koju pruža proizvodna poslovna jedinica (industrijske usluge). S aspekta gotovih proizvoda, ne postoje razlike između onih proizvoda koji se proizvode za vlastiti račun i onih koji se proizvode uz naplatu ili po ugovoru. KPD predstavlja klasifikaciju proizvoda pa stoga ne uzima u obzir kriterije osim gospodarskog podrijetla proizvoda, stoga se neki proizvod proizveden uz naplatu ili po ugovoru ne razlikuje od onog što ga je neka jedinica proizvela za vlastiti račun.
NN 68/1997 • g) Usluge popravaka i instaliranje te druge industrijske usluge
NN 68/1997 • Industrijske usluge su usluge koje su po definiciji karakteristične outputima prerađivačkih industrijskih djelatnosti. To su također usluge kojima je i potrošnja uglavnom u industriji. Usluge koje su obuhvaćene djelatnostima "stvarnog" uslužnog dijela NKD-a (odjeljci: 50 - 99) ne smatraju se industrijskim uslugama. To je pragmatičan pristup koji se pokazao korisnim pri opisivanju relevantnih KPD naslova, koji specificiraju tu vrstu usluga kad god je to potrebno.
NN 68/1997 • Unutar raspona tako definiranih industrijskih usluga, najvažnije su usluge popravka i instaliranja. Međutim, nisu sve usluge popravka industrijske, jer KPD uvažava NKD koji razvrstava također neke usluge popravka i u uslužni dio (npr. 50.20 -"Održavanje i popravak motornih vozila", 52.7 - "Popravak predmeta za osobnu uporabu i kućanstvo", 72.5 - "Održavanje i popravak uredskih i knjigovodstvenih strojeva te računalnih sustava". KPD uključuje i usluge popravka kad su god takve usluge karakteristične za neku industrijsku djelatnost i kad su usluge popravka moguće, ovisno o proizvodima koje proizvodi ta industrijska djelatnost. Isti je princip primijenjen kod usluga instaliranja. Ostale industrijske usluge ugrađene su u KPD kada je zapaženo da su takve usluge dio karakteristične proizvodne djelatnosti, a nisu obuhvaćene fizičkim proizvodima (npr. 23.30.90 - "Usluge obrade radioaktivnoga otpada").
NN 68/1997 • HS obuhvaća sve proizvode koji mogu biti predmetom međunarodne transakcije i koji imaju neku fizičku dimenziju. Stoga same usluge nisu obuhvaćene HS-om. Iznimku čine neke usluge koje rezultiraju fizičkim dobrima koja mogu biti predmetom trgovine na međunarodnoj razini, pa su uključene i u HS (npr. 92.11 - usluge filmske industrije koje rezultiraju kinematografskim filmovima, 74.20 - arhitektonske usluge koje rezultiraju arhitektonskim planovima ili 72.20 - softverske usluge koje rezultiraju računalnim vrpcama i disketama), za takve i slične proizvode, HS daje posebna zaglavlja.
NN 68/1997 • Budući da CPC ima, za prenosiva dobra, jednak obuhvat kao i HS, CPC također obuhvaća kategorije za fizičke proizvode takvih vrsta usluga. Uz to, CPC također osigurava kategorije za usluge kao takve (npr. usluge proizvodnje filmova, arhitektonske usluge, usluge pribavljanja softvera). Sve te kategorije preuzete su i u KPD, tako da se i usluge kao takve i njihovi fizički proizvodi - ako su obuhvaćeni HS-om - nalaze u KPD-u. Stoga kod primjene KPD-a treba pripaziti na moguće dvostruko računanje (duplicitet) usluga i njihovih fizičkih dobara. Osim ovih "stvarnih" usluga, KPD uvodi također "posebne" vrste usluga za usluge opskrbe električnom energijom, plinom i vodom, kod kojih je jedan dio "fizički" proizvod (energija), a drugi su dio s njim povezane usluge opskrbe.
NN 68/1997 • Pri određivanju strukture NKD-a, razlika između tržišnih i netržišnih djelatnosti nije bila jedan od kriterija. Iako NKD ima neke razrede koji su u potpunosti netržišni, postoji i nekoliko takvih koji definiraju djelatnosti koje istovremeno mogu biti i tržišne i netržišne. To isto vrijedi za KPD: tržišno nasuprot netržišnom nije bio kriterij za razvrstavanje elemenata KPD-a.
NN 68/1997 • Ova točka odnosi se na neka druga posebna obilježja koja su utjecala pri određivanju različitih proizvoda u KPD-u, koja je potrebno navesti kako bi se ispravno razumjela struktura KPD-a:
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 110/09, Broj 136/03,
Broj 120/06, Broj 97/09,
Broj 63/07, Broj 76/07
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE