• (c) Također bi se moglo reći da Vijeće, kad je uzelo u obzir druge razloge protiv imenovanja, pisane i usmene, koje je tako neprecizno iznijela predsjednica Općinskog suda – a mora se pretpostaviti da je tako postupilo – nije smjelo to učiniti, a da prethodno nije tražilo i dobilo dovoljno pojedinosti koje bi članovima omogućile da sami odvagnu težinu valjanosti tih razloga, ako je takve težine uopće bilo. Pojedinosti je bilo tako malo da Vijeće nije moglo oblikovati – kao što je trebalo – svoju ocjenu o kvalificiranosti gđe B.

• Bilo bi posebno važno da je Vijeće dalo takvu svoju ocjenu, budući da iznijeti razlozi protivljenja pokazuju kako postoje osobna razmimoilaženja između predsjednice Općinskog suda i gđe B., za koja se može osnovano misliti da su obojila predsjedničino mišljenje o njezinoj kolegici, a osim toga Vijeće nije ni zatražilo pojašnjenje od predsjednika Županijskog suda – u vezi s njegovim proturječnim mišljenjima – što je bilo nužno za donošenje odluke.

• (d) Odluka Državnog sudbenog vijeća ne sadrži nikakve razloge za odbijanje M. B. Premda je točno da članci 101. i 102. Zakona o sudovima iz 1993. predviđaju mogućnost da sudac ne bude ponovno imenovan, stvarna situacija je ta da je sudac, imenovan u bivšem pravnom sustavu, zbog prvog stavka članka 100., izložen mogućnosti koja nije postojala kad je on bio imenovan, tj. da će njegov izvorni mandat biti skraćen iz razloga koji nemaju veze s primjerenošću njegova ponašanja. Kad je tako, može se smatrati da je stvarna narav ovih slučajeva razrješenje od dužnosti i da stoga u slučaju osoba koje su na sudačku dužnost došle u bivšem sustavu, a sada traže ponovno imenovanje na istu dužnost pod važećim pravnim sustavom, Vijeće mora navesti razloge za neimenovanje.

• Bilo bi poželjno – na čemu bi trebali raditi Vijeće i sudovi – osigurati da javno poštivanje nezavisnosti sudaca ne bude smanjeno postojanjem sustava ograničenja mandata, koji leži izvan učinkovitog nadzora suda, a koji je dobio zaštitu ustavnog poretka.

• Navođenje razloga u takvu slučaju bilo bi sukladno obvezi da se djeluje u skladu s Ustavom, koja je Vijeću izrijekom nametnuta člankom 121. Ustava Republike Hrvatske. Ono bi omogućilo Ustavnom sudu, u slučaju ustavne tužbe, primjereno obaviti njegovu fu

• Nije nužno da razlozi budu navedeni u formalnoj odluci Vijeća – u stvari to ne bi bilo primjereno. Međutim, ti bi razlozi trebali biti jasno navedeni u zapisniku ili drugoj zabilježbi o sjednici Vijeća.