PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis NN 20/1990

• Do donošenja osnova i kriterija iz stava 1. ovoga člana primjenjivat će se Samoupravni sporazum o zajedničkim osnovama za utvrđivanje cijene programa i sudjelovanja sredstava neposrednih korisnika usluga u naknadi cijene dogovorenih programa predškolskih organizacija na teritoriju Socijalističke Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 37/89).

Propis NN 20/1990

• Predškolske organizacije i druge organizacije koje ostvaruju programe društvene brige o djeci uskladit će svoje poslovanje i svoje akte s odredbama ovoga zakona u roku od šest mjeseci od dana njegovog stupanja na snagu.

Propis NN 20/1990

• Radnici predškolskih organizacija i drugih oblika društvene brige o djeci koji na dan stupanja na snagu ovoga zakona imaju stručnu spremu koja je bila propisna odredbama Zakona o odgoju i osnovnom obrazovanju ("Narodne novine", br. 4/80, 52/82, i 55/88) mogu nastaviti s obavljanjem poslova za koje su izabrani.

Propis NN 20/1990

• Ovlašćuje se Zakonodavno-pravna komisija Sabora Sucijalističke Republike Hrvatske da utvrdi i izda prečišćeni tekst Zakona o društvenoj brizi o djeci predškolskog uzrasta.

Propis NN 20/1990
• Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u "Narodnim novinama".
Propis NN 20/1990
• Skupština Saveza samoupravnih zajednica društvene brige o djeci predškolskog uzrasta Socijalističke Republike Hrvatske
Propis NN 20/1990 • Na temelju člana 351. Ustava Socijalističke Republike Hrvatske i člana 167. Poslovnika Sabora Socijalističke Republike Hrvatske, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske, na sjednici Vijeća udruženog rada 26. travnja 1990, Vijeća općina 11. travnja 1990. i na sjednici Društveno-političkog vijeća, 12. travnja 1990, donio je
Propis NN 20/1990 • o populacijskoj politici u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj
Propis NN 20/1990 • 1. Kretanje stanovništva i promjene njegovih struktura izuzetno su značajni za dinamiku i obilježja dugoročnih procesa društvene reprodukcije. S tim u vezi demografska kretanja u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, kao i u našim drugim područjima niskog nataliteta, svojim su globalnim i strukturnim karakteristikama vrlo slična demografskim kretanjima u većini razvijenih zemalja. S tipa reprodukcije kojemu je svojstvena relativno visoka rodnost i smrtnost, što je odlika nerazvijenog, agrarnog društva. stanovništvo Socijalističke Republike Hrvatske, prešlo je na tip reprodukcije niske rodnosti i smrtnosti, koja je pak, odlika razvijenog društva. U okviru toga, javljaju se znaćajni poremaćaji koji dugoročnije mogu imati višestruko negativne posljedice ako se na vrijeme ne poduzmu odgovarajuće mjere. Njihovo ishodište leži u činjenici da se stopa reprodukcije stanovništva Socijalističke Republike Hrvatske već tri desetljeća nalazi ispod razine potrebne za njegovo jednostavno obnavljanje. Stopa porasta ukupnog broja stanovnika u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u poslijeratnom razdoblju konstantno se usporava kao rezultanta smanjivanja prirodnog prirasta i nepovoljnih trendova migracija (prije svega vanjskih). Pri tome su na smanjivanje prirodnog prirasta nepovoljno djelovale obje njegove komponente, dakle i natalitet i mortalitet Stopa nataliteta u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj smanjila se sa 24,8 promila u 1950 godini na 12,5 promila u 1988. godini. Stopa mortaliteta je u prvih deset poratnih godina opadala, a zatim se. naročito nakon 1970. godine konstantno lagano povećavala, kao posljedica povećanja udjela starog u ukupnom stanovništvu (1970. godine iznosila je 10,1 promila, a 1988.11,3 promila). Stopa prirodnog prirasta smanjila se sa 12,5 promila u 1950. na samo 1,2 promila u 1988. godini, na što je primarno djelovalo opadanje nataliteta.
Propis NN 20/1990 • 2. Iako je prirodno kretanje osnovna determinanta ukupnog kretanja stanovništva migracije su također njegova značajna odrednica. U poslijeratnom razdoblju iseljavanja iz Socijalističke Republike Hrvatske u ostale krajeve zemlje i u inozemstvo bilo je brojčano veće od tokova ukupnog useljavanja u Hrvatsku. Ukupan migracijski saldo za Socijalističku Republiku Hrvatsku bio je u svim međupopisnim razdobljima (osim razdoblja 1961. do 1971. godine) negativan. Migracija stanovništva u cijelosti predstavlja nepovoljnu komponentu kretanja stanovništva Socijalističke Republike Hrvatske, u čijoj je strukturi pozitivan saldo unutrašnjih migracija, samo ublažio negativni saldo vanjskih.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 20/1990 • 3. Osobit je problem vrlo nepovoljna regionalna demografska situacija u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj. Naime, kao posljedica regionalno različitih značajki demografskih kretanja i privredne strukture, izdiferencirala su se u Hrvatskoj područja u kojima je tzv. prirodna depopulacija (veći broj umrlih od broja rođenih) već dugo prisutna. Pri tome je posebno značajno da se proces prirodne depopulacije prostorno širi, tako da od 1977. do 1988. godine broj općina u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj u kojima je došlo do prirodnog pada stanovništva porastao sa 25 na 58.
Propis NN 20/1990 • 4. Jedna od osnovnih negativnih posljedica demografskih kretanja stanovništva u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj je nepovoljna dobna struktura. Stanovništvo Socijalističke Republike Hrvatske relativno je staro i jedno od najstarijih stanovništava u Jugoslaviji. Takvo stanje rezultat je kontinuiranih promjena u dobnoj strukturi stanovništva SR Hrvatske u poslijeratnom razdoblju koje obilježava: a) smanjenje broja i udjela mladog stanovbištva; b) spori rast broja i udjela stanovništva u radno-sposobnoj dobi i c) najbrži rast broja i udjela staračkog stanovništv-a koje je poraslo između 1953. i 1981. godine za 75,3%, povećavajući stime svoj udio u ukupnom stanovništvu sa 8,9% na 13,4% S obzirom na to, bez aktivne demografske politike i narednom bi se razdoblju izrazito povećala diskrepancija između mladog i starog stanovništva s mnogostruko nepovoljnim ne samo demografskim, već i ekonomskim, socijalnim. socio-psihološkim i drugim posljedicama. Proces demografskog starenja izraz je napretka zdravstvene zaštite i razvoja medicinskih znanosti, ali neovisno od toga, ukoliko se nastavi pad nataliteta, uz ostale iste uvjete, nastat će mnogobrojni problemi u osiguranju određene kvalitete života staračkog stanovništva. Pored toga, ako se sadašnja stopa reprodukcije ne poveća, ulaskom u fertilnu dob manje brojnih generacija rođenih 60-tih i 70-tih godina došlo bi već krajem ovog, a pogotovo početkom slijedećeg stoljeća do apsolutnog smanjivanja broja stanovništva, uz njegovo daljnje starenje, što bi ugrozilo dugoročni razvojni potencijal društva. S obzirom na takve demografske značajke i predvidiva autonomna kretanja stanovništva Socijalističke Republike Hrvatske, neophodno je zauzeti društvene stavove o potrebnoj razini reprodukcije stanovništva i na temelju njih poduzimati odgovarajuće mjere i aktivnosti.
Propis NN 20/1990 • 5. Poštivanje jednog od osnovnih ljudskih prava da roditelji slobodno i odgovorno odlučuju o broju djece i rasporedu između rađanja, osnovni je društveni stav ; pri čemu društvo mora osiguravati humane uvjete reprodukcije i društvene pretpostavke za svjesno i odgovorno roditeljstvo, te olakšavati roditeljima snošenje troškova reprodukcije.
Propis NN 20/1990 • 6. Rezolucija o populacijskoj politici u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj, pored toga što treba definirati mjere i aktivnosti za poboljšanje demografskih kretanja, značajna je i sa stanovišta formiranja i njegovanja reprodukcijske svijesti, kako roditelja tako i društva u cjelini. Osnovni je pri tome cilj da se što više rađaju željena i zdrava djeca, a da roditeljstvo bude odgovorno i svjesno. Radi se o izuzetno složenoj i odgovornoj društvenoj aktivnosti usmjerenoj da se smanje, a postepeno, gdje je to moguće, i otklone, mnogobrojne štetne posljedice nerazvijene reprodukcijske svijesti po pojedinca, obitelj i društvo, izražene osobito u velikom broju prekida trudnoće, slučajnim trudnoćama, neželjenoj, napuštenoj i zlostavljanoj djeci, neodgovornom roditeljstvu, rastavama brakova, maloljetničkoj delinkvenciji. Višom razinom reprodukcijske svijesti poboljšala bi se kvaliteta života djece, roditelja i obitelji što bi se svestrano pozitivno odrazilo i na razvoj šire zajednice. Upravo zbog tih pozitivnih učinaka razvijene reprodukcijske svijesti na kvalitetu života i opći prosperitet. društvo mora organizirano poticati njeno formiranje i unapređivanje.
Propis NN 20/1990 • 7. Rezolucija o populacijskoj politici donosi se na uvjetima duboke višegodišnje krize jugoslavenskog društva. Pad životnog standarda, visoka nezaposlenost, izužetno ograničene mogućnosti rješavanja stambenih problema, nedostatnost i visoka cijena usluga vrtića i jaslica nepovoljno utjču na odluke mladih o zasnivanju obitelji i rađanju djece. Nadalje, gotovo sve mjere i aktivnosti populacijske politike zahtijevaju financijska sredstva. što je s obzirom na stanje u privredi i društvu teško osigurati. Otuda je i uspješnost prevladavanja razvojne krize jugoslavenskog društva, odnosno dinamiziranje privrednog rasta, poboljšanje životnog standarda, stvaranje novih mogućnosti za zapošljavanje, uspješna stambena reforma, bitna pretpostavka vođenja populacijske politike. Međutim, zbog dugoročnog karaktera te politike aktualne ekonomske poteškoće ne smiju biti razlogom da se već sada ne priđe njenom koncipiranju kao sastavnom dijelu cjelokupne politike društveno-ekonomskog razvoja.
Propis NN 20/1990 • 1. Polazeći od činjenice da nedovoljno obnavljanje stanovništva praćeno poremaćajima njegovih struktura predstavlja najveći problem demografskog razvoja SR Hrvatske sa značajnim ekonomskim i socijalnim implikacijama na budući društveno-ekonomski razvoj, Sabor Socijalističke Republike Hrvatske utvrđuje da je potrebno voditi takvu populacijsku politiku u Socijalističkoj Republici Hrvatskoj kojoj će cilj biti da se stopa reprodukcije stanovništva podigne barem na razinu dugoročne jednostavne reprodukcije, što znaći da se prosječno u obitelji rađa troje djece.
Propis NN 20/1990 • 2. Populacijska politika kao integralni dio društvene reprodukcije treba biti dio cjelokupne politike društveno-ekonomskog razvoja. To znaći da plansko-razvojni dokumenti društveno-političkih zajednica na svim razinama, moraju sadržavati ciljeve i zadatke populacijske politike te mjere i aktivnosti za njihovo ostvarenje.
Propis NN 20/1990 • 3. Za poboljšanje stanja i tendencija u razvoju stanovništva potrebno je trajno i svestrano društveno djelovanje s ciljem da se društvenim stavovima, politikom, mjerama i aktivnostima poboljšaju društveni uvjeti za osnivanje obitelji i slobodno odlučivanje o broju i redoslijedu radanja djece, te za svjesno i odgovorno roditeljstvo U svim područjima ekonomske i socijalne politike, osobito regionalnog razvoja. zapošljavanja, razvoja uslužnih djelatnosti, društvenoj brizi o djeci, urbanizaciji, stambenoj, zdravstvenoj, odgojno-obrazovnoj i drugim djelatnostima treba voditi brigu o njihovom utjecaju na zasnivanje obitelji, život i rad roditelja i djece, a time i na uvjete za obnavljanje stanovništva.
Propis NN 20/1990 • Populacijsku politiku treba ostvarivati: - svestranim aktivnostima radi formiranja i njegovanja reprodukcijske svijesti te vrijednosnih stavova o humanim odnosima između spolova, braku, obitelji, radanju i odgoju djece, odnosno o svemu onome što podrazumijeva svjesno i odgovorno roditeljstvo: - mjerama i aktivnostima planiranja obitelji; - mjerama i aktivnostima kojima se potiče brže zapošljavanje mladih i efikasnije rješavanje problema njihovog stanovanja: - većom i adekvatnijom društvenom brigom o djeci, materinstvu, porodici i roditeljstvu, osobito podruštvljavanjem dijela troškova podizanja potomstva na načelima uzajamnosti i solidarnosti.
Propis NN 20/1990 • 2. U svim sredinama i na svim društvenim razinama treba osiguravati materijalne i druge uvjete za zdrav, svestran i bezbrižan razvoj djece. Potrebno je razraditi cjelovit program društvene brige o djeci i za njegovu realizaciju osigurati sredstva. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti, njezi i odgoju predškolske djece stvaranjem uvjeta za što veći obuhvat te djece raznovrsnim oblicima zaštite, njege i odgoja, posebno u predškolskim organizacijama. Uz određenu društvenu kontrolu u društvenoj brizi o djeci predškolskog uzrasta treba razvijati pružanje usluga osobnim radom u vidu samostalnog zanimanja. U uvjetima nedovoljnih kapaciteta prednost u korištenju odgovarajućih oblika društvene brige o djeci predškolskog uzrasta davati djeci iz porodica oba zaposlena roditelja i djeci socijalno ugroženih porodica, uz veći udio društvene zajednice u naknadi troškova. Radno vrijeme organizacija društvene brige o djeci treba biti usklađeno s radnim vremenom roditelja. Prehranu dojenčadi koja ne koriste majčino mlijeko treba subvencionirati ovisno o materijalnom položaju obitelji. U okviru ukupne društvene brige o djeci veću društvenu pomoć i njegu treba pružati djeci bez roditelja, napuštenoj djeci, hendikepiranoj djeci, djeci s jednim roditeljem, kao i djeci kojima su roditelji na radu u inozemstvu.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 78/06, Broj 53/01, Broj 55/01, Broj 64/08, Broj 36/96, Broj 137/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled