PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 2/1999 • Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ovlašten je kod obveznika plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje provjeravati točnost podataka iz stavka 1. ovog članka na osnovi evidencije iz područja rada, koji se vode kod obveznika plaćanja doprinosa.
NN 2/1999 • Ako se u propisanom postupku ustanovi da su podaci na prijavama netočni i nepotpuni ili se posumnja u njihovu vjerodostojnost, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, zatražit će od obveznika podnošenje prijave da ispravi netočne podatke, dopuni nepotpune podatke odnosno, provjeri vjerodostojnost podataka na temelju evidencija iz područja rada, odnosno drugih odgovarajućih evidencija.
NN 2/1999 • (1) Za osiguranika koji je u cijeloj ili dijelu protekle kalendarske godine za koju se utvrđuje staž osiguranja (u daljnjem tekstu: razdoblje za koje se utvrđuje staž osiguranja) radio puno radno vrijeme, kao staž osiguranja uzima se kalendarsko razdoblje za koje se staž osiguranja utvrđuje.
NN 2/1999 • (2) Osiguranik je radio puno radno vrijeme, ako mu je u razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja zbroj evidentiranih ostvarenih i neostvarenih sati rada jednak broju mogućih sati rada.
NN 2/1999 • (3) Broj mogućih sati rada dobiva se kad se broj radnih dana u razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja, pomnoži s brojem dnevnih sati rada poslodavca.
NN 2/1999 • (4) Broj dnevnih sati rada poslodavca (u daljnjem tekstu: dnevno radno vrijeme poslodavca) dobiva se kad se broj sati punog radnog vremena poslodavca, u jednom tjednu, podijeli s brojem radnih dana u tjednu.
NN 2/1999 • (1) Za osiguranika kojemu je, u razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja, zbroj ostvarenih i neostvarenih sati rada (sati godišnjeg odmora, sati za stručno usavršavanje i dr.) manji od broja mogućih sati rada, utvrđenih prema članku 33. stavku 2. ovog pravilnika, kao staž osiguranja uzima se vrijeme provedeno na radu svedeno na puno radno vrijeme poslodavca. Preračunavanje na puno radno vrijeme poslodavca obavlja se na način tako da se od kalendarskog razdoblja koje je osiguranik proveo u zaposlenju oduzme broj dana koji se dobiva dijeljenjem razlike između broja mogućih sati rada i zbroja ostvarenih i neostvarenih sati rada osiguranika s brojem dnevnih sati rada poslodavca.
NN 2/1999 • (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, kao staž osiguranja uzima se kalendarsko razdoblje bez preračunavanja na puno radno vrijeme poslodavca kad do razlike između zbroja ostvarenih i neostvarenih sati rada i broja mogućih sati rada dolazi zbog posebne organizacije radnog vremena poslodavca (rad u smjenama, preraspodjela radnog vremena i dr.), a takva je organizacija radnog vremena u skladu s propisima kojima se regulira radno vrijeme poslodavca (kolektivni ugovor, sporazum sklopljen između zaposleničkog vijeća i poslodavca).
NN 2/1999 • (1) Za osiguranika koji je u cijelom razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja radio s radnim vremenom, kraćim od punog radnog vremena, staž osiguranja utvrđuje se tako što se prema odredbama članka 33. i 34. ovog pravilnika prethodno obračuna vrijeme staža kao da je osiguranik radio puno radno vrijeme, pa se tako obračunato vrijeme pomnoži s brojem sati stvarnoga radnog vremena osiguranika i podijeli s dnevnim radnim vremenom poslodavca (članak 33. stavak 4.).
NN 2/1999 • (2) Za osiguranika koji je u pojedinim razdobljima za koja se utvrđuje staž osiguranja proveo u zaposlenju s radnim vremenom u različitom trajanju kod dva ili više poslodavca s različitim dnevnim radnim vremenom poslodavca, staž osiguranja se utvrđuje za svako razdoblje posebno i to na način da se prema odredbama članka 33. i 34. ovog pravilnika prethodno obračuna vrijeme staža kao da je osiguranik radio puno radno vrijeme, pa se tako obračunato radno vrijeme pomnoži s brojem sati stvarnoga radnog vremena osiguranika i podijeli s prosječnim punim radnim vremenom poslodavca.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 2/1999 • (3) Prosječno puno radno vrijeme poslodavca utvrđuje se na način da se dnevno radno vrijeme različitih poslodavaca zbroji i podijeli s brojem poslodavaca kod kojih je osiguranik zaposlen.
NN 2/1999 • Za osiguranika koji je u razdoblju za koje se utvrđuje staž osiguranja radio na sezonskim poslovima, staž osiguranja utvrđuje se tako što se stažu osiguranja, izračunatom prema odredbama članka 33. i 34. ovog pravilnika, doda broj dana koji se dobije kad se broj sati koje je osiguranik u tom razdoblju proveo u zaposlenju, duljem od punog radnog vremena, podijeli s dnevnim radnim vremenom poslodavca (članak 33. stavak 4.).
NN 2/1999 • (1) Za osiguranika koji je osiguran na produženo osiguranje; za osiguranika obrtnika, trgovca pojedinca; za osiguranika koji obavlja samostalnu djelatnost, osiguranika vrhunskog športaša; za osiguranika člana uprave trgovačkih društava; za osiguranika svećenika, redovnika, redovnice i ostale vjerske službenike; za osiguranika hrvatskog državljanina zaposlenog u inozemstvu; za osiguranika poljoprivrednika i osiguranika roditelja koji obavlja roditeljsku dužnost u prvoj godini života djeteta, a nije obvezno osiguran po drugoj osnovi, ako je dijete hrvatski državljanin i ako roditelj i dijete imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj - kao staž osiguranja uzima se kalendarsko razdoblje za koje je, tijekom protekle kalendarske godine, osiguranik bio prijavljen na osiguranje i za koje je plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
NN 2/1999 • (2) Za osiguranika koji je nakon prestanka radnog odnosa ili drugog rada na temelju kojeg je bio osiguran primao naknadu plaće prema propisima iz zdravstvenog osiguranja - kao staž osiguranja uzima se kalendarsko razdoblje za koje je osiguranik tijekom protekle kalendarske godine, nakon prestanka radnog odnosa, primao naknadu plaće prema propisima iz zdravstvenog osiguranja.
NN 2/1999 • Za osiguranika koji je u kalendarskoj godini za koju se obavlja utvrđivanje staža osiguranja radio kod više poslodavaca, primao naknadu plaće u svojstvu invalida rada za vrijeme profesionalne rehabilitacije, odnosno, naknadu plaće za bolovanje nakon prestanka radnog odnosa - ukupan staž osiguranja koji je ostvario u protekloj kalendarskoj godini dobiva se zbrajanjem razdoblja staža utvrđenih od strane poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.
NN 2/1999 • Obveznici podnošenja prijava podataka o stažu osiguranja i plaći, odnosno osnovici osiguranja, stažu osiguranja za vrijeme primanja naknade plaća prema propisima o zdravstvenom osiguranju - nakon prestanka radnog odnosa, staža osiguranja i naknadi plaće na osnovi invalidskog osiguranja, koji nisu dostavili propisane podatke za razdoblje od 1. siječnja 1970. do 31. prosinca 1998., dostavljat će podatke na sljedećim tiskanicama:
NN 2/1999 • 1) Prijava podataka o utvrđenom stažu osiguranja i plaći - na tiskanici M-4, koristi se za utvrđivanje staža osiguranja i plaće zaključno sa godinom 1992.;
NN 2/1999 • 2) Prijava podataka o utvrđenom stažu osiguranja i plaći - na tiskanici M-4/H, koristi se za utvrđivanje staža osiguranja i plaće za godinu 1993.;
NN 2/1999 • 3) Prijava podataka o utvrđenom stažu osiguranja i plaći - na tiskanici M-4/Klp, koristi se za utvrđivanje staža osiguranja i plaće od 1. siječnja 1994. do 31. prosinca 1998.;
NN 2/1999 • 4) Prijava podataka o plaći ostvarenoj primanjem novčanih naknada po osnovi zdravstvenog osiguranja i stažu osiguranja nakon prestanka radnog odnosa - na tiskanici M-5 i popunjava se zaključno s godinom 1998.;
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 24/96, Broj 135/03,
Broj 17/02, Broj 89/03,
Broj 175/03, Broj 153/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE