PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 97/1998 • II. Predmet se vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.
NN 97/1998 • Z. L. je ovom Sudu podnio pravodobnu i dopuštenu ustavnu tužbu u povodu presuda citiranih u izreci ove odluke. Tim su presudama odbijeni njegov tužbeni zahtjev, žalba, odnosno revizija u parničnom postupku u kojem je podnositelj tražio da mu tuženik —Privredna bankaŽ d.d. Z. isplati deviznu kamatu temeljem ugovora o namjenskom oročenom novčanom depozitu, zaključenog dana 26. studenoga 1980. na rok oročenja od 10 godina i kamatnom stopom od 10%, koja se obračunava u devizama na dan 31. prosinca svake godine, a sa svrhom osiguranja otplate stambenog kredita.
NN 97/1998 • Podnositelj u ustavnoj tužbi navodi da mu tužena banka nije na ugovoreni i propisani način isplatila deviznu kamatu, a sudovi da su to ocijenili opravdanim jer su u jednom dijelu razdoblja oročenja (1984-1988.) bili na snazi propisi koji su tu mogućnost dopuštali samo za građane na privremenom radu u inozemstvu za vrijeme boravka u inozemstvu. Stoga je podnositelj za sporno razdoblje primio isplatu dinarske kamate na ime djelomičnog ispunjenja ugovorne obveze, a za preostali dio svojih potraživanja ustao je tužbom smatrajući da se izmijenjeni propis u spornom razdoblju uopće ne odnosi na ugovore o oročenom namjenskom novčanom depozitu, već samo na devizne štedne uloge i devizne račune građana, da se radi o nedopustivoj retroaktivnoj primjeni propisa i da je banka bila dužna izvijestiti komitenta o izmijenjenim okolnostima i nemogućnosti ispunjenja ugovora.
NN 97/1998 • Smatra, stoga, da je odbijanjem njegovog tužbenog zahtjeva došlo do povrede odredaba članka 14. stavka 2. u svezi s člankom 26. i člankom 116. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (jednakost svih pred zakonom; jednakost pred sudovima i drugim državnim tijelima; Vrhovni sud Republike Hrvatske osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana), do povrede odredaba članka 49. stavka 4. Ustava (prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom) te povreda odredaba članka 115. stavka 3. u svezi s člankom 118. Ustava (sudovi sude na temelju Ustava i zakona; u suđenju sudjeluju i suci porotnici u skladu sa zakonom).
NN 97/1998 • U konkretnom slučaju, ovaj je Sud utvrdio da su povrijeđena ustavna prava na zakonito suđenje i na jednakost pred zakonom i sudovima, dok nije našao da bi postojale ostale povrede ustavnih prava na koje podnositelj ukazuje.
NN 97/1998 • Analizom dokumentacije u spisu predmeta, osporavanih odluka te navoda i razloga ustavne tužbe, utvrđeno je da se osporavane odluke temelje na odredbi članka 19. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom (—Službeni list SFRJŽ, br. 70/83) - nastavno: ZID, kojom je noveliran članak 91. ranijeg Zakona o deviznom poslovanju i kreditnim odnosima s inozemstvom (—Službeni list SFRJŽ, br. 15/77) - nastavno: Zakon. Ranija odredba članka 91. Zakona propisivala je isplatu devizne kamate na devizne račune i devizne štedne uloge građana i građanskih pravnih osoba. Člankom 19. ZID, koji je stupio na snagu 1. siječnja 1984., propisana je isplata dinarske kamate na devizne štedne uloge i devizne račune građana i građanskih pravnih osoba, a isplata devizne kamate (odnosno po zahtjevu komitenta kombinirane devizno-dinarske ili samo dinarske) dopuštena je jedino na devizne račune i devizne štedne uloge jugoslavenskih građana na privremenom radu u inozemstvu, za vrijeme njihovog boravka u inozemstvu.
NN 97/1998 • U slučaju podnositelja ustavne tužbe, ne radi se o deviznom štednom ulogu niti o deviznom računu građana, već o oročenom namjenskom novčanom depozitu. Ta je kategorija bankarskih ugovora normirana odredbama članka 1035. do uključivo članka 1042. Zakona o obveznim odnosima (—Narodne novineŽ, br. 53/91, 73/91, 3/94 i 7/96) - nastavno: ZOO, dok su ostale vrste bankarskih ugovora zasebno regulirane u odredbama članka 1043. ZOO-a pa nadalje (npr. ulog na štednju - članak 1043. do 1046.; bankarski tekući račun - članak 1052. do 1060. ZOO-a, itd.).
NN 97/1998 • Revizijski sud u obrazloženju svoje presude navodi, između ostalog, i to da je banka, sukladno članku 1035. ZOO, dužna vratiti deponirani novac prema uvjetima iz ugovora te da ona, prema članku 1036. ZOO, otvara račun koji je u smislu članka 1039. ZOO otvoreni račun deponenta pa se radi o deviznom računu deponenta.
NN 97/1998 • Ovakvo obrazloženje, osim što je samo sebi proturječno, nema temelja u Zakonu jer se poziva na nepostojeći sadržaj zakonske norme. Naime, članak 1036. sadrži odredbu prema kojoj banka deponentu otvara račun, ali stoga da bi, između ostalog, na taj račun polagala novac na ime dospjele kamate u tijeku razdoblja oročenja. Zakon u ovom kontekstu ne poznaje kategoriju —otvorenog računa deponentaŽ, a osobito o toj kategoriji ne govori istaknuti članak 1039. ZOO-a. On, naime, propisuje obvezu banke da redovito izvješćuje deponenta o stanju računa, a što, uzgred, u konkretnom slučaju banka nije činila. Neutemeljeno je, dakle, stajalište koje proizlazi iz citiranog dijela obrazloženja, da bi jednostavnom činjenicom otvaranja računa na ime deponenta njegov oročeni namjenski novčani depozit postao —običniŽ devizni štedni ulog građana na deviznom računu jer bi to značilo temeljitu izmjenu pravne prirode zaključenog ugovora jednostranim aktom.
NN 97/1998 • Iz svega navedenog slijedi da je, u konkretnom slučaju, došlo do primjene zakonskih odredaba koje u tom slučaju nisu mogle biti primijenjene pa je, stoga, utvrđeno da je došlo do povrede ustavnih prava podnositelja.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 97/1998 • Slijedom toga, a na temelju odredaba članaka 59. i 62. Poslovnika Ustavnog suda Republike Hrvatske (—Narodne novineŽ, br. 29/94) i članka 30. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (—Narodne novineŽ, br. 13/91), donesena je odluka kao u izreci.
NN 97/1998 • Odluka o objavi (točka III. izreke) temelji se na odredbi članka 20. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 97/1998 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, Ante Jelavić Mitrović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, odlučujući u povodu ustavne tužbe N. M., S. G., M. Ž., K. R., J. B. i S. B., svi iz M., zastupanih po T. N., odvjetniku iz M., radi zaštite ustavnih prava, na sjednici održanoj dana 8. srpnja 1998. godine, donio je slijedeću
NN 97/1998 • - presuda Upravnog suda Republike Hrvatske, broj: Us-2372/1995-4 od 7. ožujka 1996. godine,
NN 97/1998 • - rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave, Središnjeg ureda, klasa: UP/II-410-16/94-01/176, ur.broj: 513-07/95-2 od 1. veljače 1995. godine;
NN 97/1998 • II. Predmet se vraća Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Poreznoj upravi, Središnjem uredu, radi ponovnog rješavanja o žalbi podnositelja;
NN 97/1998 • Podnositelji u ustavnoj tužbi navode da im je nezakonito utvrđena porezna osnovica i razrezan porez na nasljedstva i darove temeljem odredaba članka 76. stavka 1. i članka 77. stavka 2. Zakona o neposrednim porezima (—Narodne novineŽ, broj 19/90, 73/91 i 53/93), na osnovi utvrđenja upravnog tijela da su podnositelji pravomoćnom presudom Općinskog suda u M., broj: P-402/1993 od 21. rujna 1993. godine, stekli etažno vlasništvo šest stanova u stambenoj zgradi u M., na kojima su imali stanarska prava, odnosno postali suvlasnici svaki u 1/6 dijelova te zgrade, te da im je pripalo i razmjerno pravo korištenja zemljišta uz zgradu i zemljišta na kojem se zgrada nalazi.
NN 97/1998 • Smatraju da ne postoji pravni temelj za razrezivanje ovog poreza, jer niti jedan građanin Republike Hrvatske koji je otkupio stan u društvenom vlasništvu i stekao vlasništvo stana i pravo korištenja pripadajućeg zemljišta, nije na to platio porez, pa da je na taj način osporavanim odlukama povrijeđeno ustavno pravo na jednakost svih pred zakonom (članak 14. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske), a razvidno je da ukazuju i na povredu ustavne obveze tijela državne uprave da donose pojedinačne akte utemeljene na zakonu (članka 19. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske). Predlažu stoga usvajanje ustavne tužbe i ukidanje svih osporavanih odluka.
NN 97/1998 • Na temelju analize dokumentacije u spisu predmeta, osporavanih odluka, te navoda i razloga ustavne tužbe, u tijeku ustavnosudskog postupka utvrđeno je slijedeće:
NN 97/1998 • Podnositelji su u tijeku 1992., 1993. godine s poduzećem —IŽ M., čiji su djelatnici, zaključili ugovore o kupoprodaji društvenih stanova na kojima su imali stanarska prava i tako otkupili svih šest stanova u stambenoj zgradi u M. Kako su kupoprodajni ugovori bili nepotpuni, odnosno nisu sadržavali odredbe o suvlasničkim omjerima na zgradi odnosno o pravu korištenja i sukorisničkim omjerima na pripadajućem zemljištu, a nije postojala tehnička mogućnost uknjižbe etažnog vlasništva (predmetne su nekretnine, naime, upisane kao z.k. tijelo 1 - zemljište i z.k. tijelo 2 - zgrada, sve uknjiženo kao društveno vlasništvo, time da je na zgradi uknjiženo pravo korištenja u korist —IŽ Z. kao pravnog prednika prodavatelja), podnositelji su tužbom na utvrđenje ishodili deklaratornu sudsku presudu, kojom se nadomještaju nedostaci ugovora kao tabularne isprave, te je tom presudom utvrđeno da su (kao etažni vlasnici stanova) podnositelji stekli suvlasništvo svaki u 1/6 alikvotnih dijelova stambene zgrade i da im u istom obujmu pripada i pravo korištenja zemljišta uz zgradu, odnosno zemljišta na kojem je zgrada izgrađena.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 36/08, Broj 10/94,
Broj 28/05, Broj 10/07,
Broj 56/09, Broj 146/05
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE