• Temeljem ove presude ispostava Porezne uprave najprije je razrezala porez na promet nekretnina i prava poduzeću —IŽ M., na što su podnositelji, kao zainteresirane osobe, izjavili žalbu, koja je usvojena, te je pobijano rješenje poništeno, da bi u ponovljenom prvostupanjskom postupku porezni organ donio ovdje osporavano rješenje, kojim na temelju članka 76. stavka 1. i članka 77. stavka 2. Zakona o neposrednim porezima razrezuje podnositeljima porez na nasljedstva i darove. Žalba podnositelja na ovo rješenje je odbijena, kao i tužba u upravnom sporu.

• Naznačenim odredbama Zakona o neposrednim porezima propisano je da se porez na nasljedstva i darove plaća na nekretnine, pravo uživanja ili korištenja nekretnina, koje nasljednici ili daroprimci naslijede, prime na dar ili steknu po drugom pravnom osnovu bez naknade, a porezni obveznik je (pored nasljednika i daroprimca) i svaka fizička ili pravna osoba koja je stekla imovinu na koju se plaća takav porez na osnovi odluke organa uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretnini stečenoj dosjelošću, uzurpacijom ili po drugoj osnovi.

• Stajalište je, dakle, donositelja osporavanih odluka da su u konkretnom slučaju podnositelji ustavne tužbe obveznici poreza na nasljedstva i darove jer su stekli pravo korištenja nekretnina bez naknade, a na temelju pravomoćne presude suda.

• Zakonom o vlasništvu na dijelovima zgrada i Zakonom o prometu zemljišta i zgrada (—Službeni list SFRJŽ, broj 43/65 - pročišćeni tekstovi) još je u sustavu društvenog vlasništva bivše države bilo propisano postojanje trajnog prava korištenja parcele u društvenom vlasništvu u korist nositelja vlasničkih, odnosno stanarskih ovlaštenja na zgradi ili dijelovima zgrade koja se na tom zemljištu nalazi. Prema tome su podnositelji od momenta stjecanja stanarskih prava na stanovima kojih su sada vlasnici, ex lege stekli i pravo korištenja zemljišta koje služi redovnoj uporabi zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena. U tom smislu, dakle, pravomoćna sudska odluka nema, niti može imati konstitutivan karakter, jer njome nije ništa stečeno, već je utvrđeno postojeće pravo u određenim omjerima obzirom na broj ovlaštenika tog prava.

• Unatoč tome što je pravo korištenja, onda kada je stečeno, stečeno bez naknade, kao uostalom i samo stanarsko pravo (a valja napomenuti i to da je društveno zemljište u bivšem sustavu predstavljalo stvar u ograničenom pravnom prometu u smislu mogućnosti

• Konačno, za istaknuti je i to da se u konkretnom slučaju primijenjena odredba članka 77. stavka 2. izričito odnosi na odluku suda o priznavanju prava vlasništva, o čemu ovdje nije riječ, a napokon, spomenuta je odredba doživjela i izmjene, koje donositelji osporavanih akata nisu uzeli u obzir. Naime, člankom 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o neposrednim porezima (—Narodne novineŽ, broj 73/91, stupio na snagu 1. siječnja 1992.) dodana su odredbi članka 77. stavka 2. dva izuzetka, tako da odredba u cijelosti glasi: —Obveznik poreza na nasljedstva i darove je i pravna i fizička osoba koja je stekla imovinu na koju se plaća porez na nasljedstva i darove na osnovi odluke organa uprave ili suda o priznavanju prava vlasništva na nekretnini stečenoj dosjelošću, uzurpacijom ili po drugoj osnovi, osim ako je imovina stečena zajedničkim radom bračnih drugova i kada se prenosi vlasništvo na nekretnine u skladu sa propisima kojima se uređuje pretvorba društvenog vlasništva u druge oblike vlasništva.Ž