PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 113/1993 • Iza točke 12. dodaje se nova točka 1.3. koja glasi: "1.3. Za područje mehaničke otpornosti i stabilnosti betonskih i zidanih konstrukcija pomorskih građevina:
NN 113/1993 • - RAJKO KUŽELIČKI, dipl. inž. građ., "Rijekaprojekt - Niskogradnja", Rijeka".
NN 113/1993 • U točki 2. Za područje mehaničke otpornosti i stabilnosti metalnih konstrukcija iza podtočke 3 dodaju se nove podtočke koje glase:
NN 113/1993 • - dr. BORIS ANDROIĆ, dipl. inž. građ., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu".
NN 113/1993 • U točki 3. Za područje mehaničke otpornosti i stabilnosti drvenih konstrukcija iza podtočke 3. dodaju se nove podtočke koje glase:
NN 113/1993 • - BORIVOJ POJATINA, dipl. inž. građ., "Arh - ing", Zagreb, Mandaličina 3"
NN 113/1993 • U točki 4. Za područje mehaničke otpornosti i stabilnosti nasutih građevina, temelja i stabilizacije klizišta podtočka 4 mijenja se i glasi:
NN 113/1993 • - doc. dr. PREDRAG KVASNIČKA, dipl. inž. građ., Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
NN 113/1993 • U točki 6. Za područje uštede energije i toplinske zaštite iza podtočke 6. dodaju se nove podtočke koje glase:
NN 113/1993 • - dr. EDO ŠMIDIHEN, dipl. inž. arh., Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 113/1993 • - mr. JASENKA BERTOL - VRČEK, dipl. inž. arh., Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu".
NN 113/1993 • Ove Izmjene i dopune Popisa ovlaštenih revidenata stupaju na snagu danom objave u "Narodnim novinama".
NN 113/1993 • Hrvatska se danas nalazi na prijelomnici cjelokupne društvene i temeljite gospodarske preobrazbe, svjesna pri tome činjenice da odgovore na razvojne izazove svijeta, a napose dinamičnog neposrednog okruženja, mora tražiti i pronalaziti prvenstveno vlastitim snagama. Logičan je stoga i urgentan zahtjev za operacionalizacijom nove strategije gospodarskog razvitka koja će istodobno dati odgovore na usko povezana pitanja: (1) prijeko potrebnu i temeljitu institucionalnu transformaciju i hitnu poslijeratnu obnovu te (2) usklađivanje objektivno različitih granskih, regionalnih, socijalno - političkih i drugih interesa i preferencija. Pri tome se mora poći od općeg nacionalnog konsenzusa oko najvažnijih razvojnih pitanja: kvalitete prijelaza u tržišnu privredu te ostvarenja pravne države i građanskog društva, opredjeljujući se čvrsto za visoku razinu društvene odgovornosti, ekološke svijesti i poslovnog morala, primjerenih civilizacijski i gospodarski razvijenim sredinama.
NN 113/1993 • Turistički sektor Hrvatske danas raspolaže razmjerno velikom turističkom suprastrukturom koju će biti nužno temeljito modernizirati. Za to su potrebna značajna kapitalna ulaganja. Uz to bit će prijeko potrebno osigurati šira i produbljenija organizacijska i upravljačka znanja, kao ključne preduvjete dinamiziranja poslovanja turističkog sektora. Samo na toj osnovi moguće je snažnije utjecati na brzi uporavak i razvoj cjelokupnog gospodarstva Hrvatske u neposrednom poratnom razdoblju.
NN 113/1993 • Sadašnje stanje i budući razvitak turističkog sektora, osim što je pod snažnim negativnim utjecajem posljedica rata, valja promatrati kroz prizmu sustava koji ulazi u razdoblje dubokih društvenih, političkih i gospodarskih promjena. Uz vlasničku pretvorbu, stvaranje tržišne infrastrukture te uspostavu novog pravnog sustava, prijeko je potrebno stvaranje novog identiteta turističkog sektora. Posebno valja voditi računa o činjenici da njegov razvitak nije više moguće temeljiti na politici sektorskih prioriteta, kao ključnom kriteriju alokacije investicija, nego isključivo na kriterijima efikasnosti i profitabilnosti. Nadalje, u osmišljavanju razvitka ovog sektora značajan će utjecaj imati i promjene u gospodarskom sustavu vezane uz postupno uvođenje institucija tržišta rada i kapitala, kao temelja efikasne alokacije tih ključnih razvojnih činitelja. To međutim ne smije dovesti u pitanje potrebu bržeg podizanja efikasnosti postojećeg kapitala.
NN 113/1993 • Postoji potreba bitno šireg uvažavanja turizma u profiliranju gospodarskog razvitka Hrvatske. To je rezultat ne samo sigurne tržišne perspektive turizma u kontekstu postindustrijskog društva i nadolazeće "ekonomije usluga", nego je daleko više rezultat objektivne činjenice da se s malim kvantitativnim, ali značajnijim kvalitativnim pomakom u ovom sektoru Hrvatske mogu osigurati daleko značajniji gospodarski učinci. Uporište za takvu tvrdnju nalazimo, s jedne strane, u dosadašnjim izuzetno značajnim gospodarskim učincima turizma, a, s druge strane, u činjenici da malo koja zemlja u "srcu" Europe može dugoročno ponuditi toliko izdašne i kvalitetne turističke potencijale kao Hrvatska.
NN 113/1993 • U valorizaciji značaja turizma za ukupno gospodarstvo i blagostanje nacije, Hrvatska mora mijenjati stereotipnu predodžbu o turizmu kao usko shvaćenoj privrednoj djelatnosti. Potrebno je sve više respektirati činjenicu da je riječ o tržištu koje je u normalnim uvjetima dosezalo dimenzije od oko 55-60 milijuna osoba, odnosno oko 140 -150 milijuna dana turističkog boravka. Takvo dodatno tržište, koje je moguće još i značajnije uvećati, ima dakle samo fizičke dimenzije čiji opseg približno odgovara velićini od oko 10% ukupne populacije Hrvatske. Prema tome turističko tržište valja u daleko većoj mjeri nego dosad vezati uz interese globalne razvojne strategije. To tim više ako se zna da je i dosadašnji, uglavnom ekstenzivni, razvoj turizma u Hrvatskoj u predratnim godinama osiguravao između 3.5 i 5.3 milijarde DEM turističke potrošnje, od čega se oko 65 - 70% odnosi na inozemnu turističku potrošnju. Na toj se vrijednosti turističke potrošnje temeljila ukupna gospodarska aktivnost iz koje je rezultiralo oko 10- 12% društvenog proizvoda Hrvatske, odnosno direktna i indirektna zaposlenost od oko 180 tisuća djelatnika. Inozemna turistička potrošnja dostizala je udio od oko 80% vrijednosti robnog izvoza Hrvatske, što je bilo dovoljno ne samo za
NN 113/1993 • pokriće njenog deficita nego i za ostvarenje značajnog suficita u bilanci izvoza i uvoza roba i usluga.
NN 113/1993 • U dosadašnjoj valorizaciji turističkih resursa i atrakcija preko 90% turističkog prometa bilo je vezano uz prirodne atraktivnosti i ekološku komponentu. Zbog činjenice da se u bivšoj državi nije moglo slobodno izraziti svo bogatstvo socijalno-kulturnog supstrata Hrvatske, jasno je zašto antropogeni resursi i atrakcije, kao faktori turističkog razvoja, nikad nisu bili adekvatno valorizirani. Stoga je integracija turističke i kulturne politike, posebno u sferi revitalizacije kulturnog identiteta, jedan od temeljnih zadataka strategije razvoja turizma današnje Hrvatske.
NN 113/1993 • Nema nikakve dvojbe da je strateški resurs hrvatskog turizma izdašan i ekološki visoko vrijedan prostor,čija će razmjenska vrijednost dugoročno rasti. Stoga svaku njegovu alternativnu upotrebu valja valorizirati i s pozicije rekreacijskih funkcija. Obala, more, otoci, podrućja pod specijalnim režimima zaštite, ruralna područja i termalni izvori okosnica su budućeg stacionarnog turizma Hrvatske. Naselja i gradove, posebno Zagreb, nužno je valorizirati u kontekstu nadolazečeg trenda tzv. "turizma gradova", dok globalnu geoprometnu poziciju Hrvatske valja dugoročno valorizirati i kroz intenzivniji razvoj trenzitnog i izletničkog turizma.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 146/08, Broj 142/99,
Broj 79/08, Broj 4/01,
Broj 119/07, Broj 10/90
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE