PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 113/1993 • Strateška je prednost Hrvatske prema konkurenciji upravo u izdašnosti turističkih resursa i atrakcija. U tom kontekstu nužno je još jače naglasiti važnost integriranja prostorno-ekološke, kulturne i prometne politike s globalnom turističkom politikom Hrvatske. Turizam je: "lijepo", "kulturno", "stilsko" i "kreativno", pa preko toga i vrlo snažan medij "sebeprezentacije". Stoga se, u osjetno većoj mjeri nego dosad, mora osigurati čvršća i neposrednija sprega turizma sa cjelokupnim kreativnim duhovnim potencijalom Hrvatske.
NN 113/1993 • U dosadašnjem razvoju turistićki je sektor naglašeno obilježen industrijskom organizacijom, velikim kapitalnim ulaganjima, ekonomijom velikih i srednjih razmjera, relativno velikim viškom rada i drugim karakteristikama koje nisu prirođene ovakvom tipu naglašeno sezonskog privređivanja. Prednosti su ovog sektora. međutim, u tome da hrvatski turistićki resursi nisu ni izbliza potrošeni, da smo već retablirana turistička destinacija s izrazitim geoprometnim prednostima u odnosu na mediteransku konkurenciju te da su preferencije stranog kapitala prema našem turizmu već sada posebno izražene.
NN 113/1993 • Turistička ponuda Hrvatske, nastajući s jedne strane, u okvirima bivšeg netržišnog okruženja bez prave konkurencije i u gotovo potpunom odsustvu logike kapitala, odnosno s druge strane, ne uvažavajući visokozahtjevna i vrlo dinamična obilježja turističke potražnje, u potpunosti je zanemarivala ključne ekonomske i tehničko-tehnološke standarde i rješenja u najvećem broju novoizgrađenih turističko-ugostiteljskih objekata.
NN 113/1993 • Nepovoljna prostorna i sadržajna strukturiranost u većini hotelskih objekata u Hrvatskoj ima i svoj najdirektniji negativni utjecaj na prodajne cijene koje su. stoga. niže nego što bi to realno mogle biti. Valja također istaknuti da je neracionalno i neravnomjerno strukturiran prostor ne samo angažirao značajna materijalna sredstva u izgradnji. već je onemogućio i kasniju racionalnu ekonomsku valorizaciju. Upravo je to, uz izmijenjene zahtjeve turističkog tržišta (odnosno potražnje), jedan od najvećih nedostataka koji danas bitno umanjuje vrijednost ukupne turističke ponude Hrvatske.
NN 113/1993 • Ratne su prilike izazvale katastrofalne posljedice po gospodarsku aktivnost u turističkom sektoru. Broj ugostiteljskih poslovnih jedinica smanjen je koncem trećeg tromjesečja 1991. u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za preko 1.300 jedinica. Zaposlenost samo u ugostiteljstvu smanjena je za oko 31 tisuću (ili oko 36%). Direktna posljedica ratne agresije je i višestruko povećanje gubitaka.
NN 113/1993 • Eskalacija rata u Hrvatskoj te proširenje ratnih sukoba i na prostoru BiH sveli su turističku aktivnost na područjima Hrvatske koja su u neposrednoj blizini ratnih žarišta. kao što je slućaj s Dalmacijom te nekim dijelovima kontinentalnog područja Hrvatske. na gotovo zanemarljive velićine. Istodobno, međutim, na područjima udaljenijim od ratnih zbivanja, a koja su uz to i relativno bliža emitivnim turističkim tržištima, situacija je osjetno povoljnija. Tako je u glavnim istarskim turističkim središtima, zatim na kvarnerskom obalnom području i otocima ukupni turistički promet u protekloj godini osjetnije povećan. Posebno ohrabruju podaci o bržem oživljavarkju inozemnog prometa čak i iz važnijih europskih emitivnih turističkih zemalja.
NN 113/1993 • Turistički proizvod Hrvatske je i prije neposrednih ratnih razaranja ušao u fazu zrelosti i postupnog zastarijevanja. Turističko tržište, a osobito zahtjevniji tržišni segmenti počeli su pokazivati sve manje interesa za turističkim boravkom u našim turističkim destinacijama.
NN 113/1993 • Gubljenje image-a najvećeg broja naših turističkih destinacija često je dodatno potencirao pad kvalitete usluga, nedostatak vlastitog identiteta osnovnih-smještajnih objekata, s rješenjima interijera koji su najćešće u izrazitom neskladu s kvalitetom i ambijentalnim obilježjima prostora, sveopćim nedostatkom kao i neinventivnošću popratnih sadržaja. Tipično je sve veće uprosječivanje ponude i uniformiranost pojedinih njenih, tržišno izuzetno osjetljijh elemenata kao što su npr. zabava i gastronomija. Umjesto, da se što jače naglasi, a zatim valorizira individualnost i specifičnosti pojedinih turističkih lokaliteta, potencirao se dojam masovne i jeftine ponude, bez ikakva identiteta.
NN 113/1993 • Uzimajući sve to u obzir, strategija razvitka turističkog sektora u datom trenutku, a u kontekstu ukupnog razvitka Hrvatske, ne može imati kvantitativne ciljeve i prognoze Ovdje je bitno predložiti pravce i smjernice tržišne transformacije, odnosno okvire normalizacije privređivanja u ovom sektoru. Osim toga valja se odrediti prema bitnim interesima Hrvatske u turizmu, te definirati osnovna koncepcijska uporišta transformacije i razvoja hrvatskog turistićkog sektora. Potrebno je predložiti model restrukturacije i pretvorbe, kao ključnih pretpostavki privatizacije i tržišne efikasnosti ovog sektora. S obzirom na činjenicu da su prostorni resursi i zemljište okosnica usmjeravanja dugoročnog razvitka ovog sektora, nužno se nameće potreba definiranja okvira i odrednica zemljišne politike u turizmu. Kako je istodobno riječ o potrebi izgradnje novog identiteta i novog hrvatskog turističkog proizvoda, valja utvrditi i osnove marketinške, ekološke, kulturne i obrazovne politike koje bi u daleko većoj mjeri bile u funkciji ukupne restrukturacije turističkog sektora.
NN 113/1993 • Hrvatska pripada skupini zemalja niže razine razvijenosti, a ključna razvojna ograničenja, u uvjetima okončanja rata, javljaju se na području promjena naslijeđene gospodarske strukture, izvoza, korištenja ljudskih i prirodnih resursa, te osiguranja optimalnih učinaka "eksterne ekonomije".
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 113/1993 • Turizam se nužno nameće kao ključni razvojni činitelj koji bitno doprinosi rješenju razvojnih ograničenja Hrvatske čvrsto se pritom oslanjajući na visoku kvalitetu i izdašnost turističkih resursa, snažno izražen interes turističkog tržišta, napose međunarodnog. te raspoloživu turističku suprastrukturu.
NN 113/1993 • Hrvatska danas ima visok rang aspiracija u ovladavanju tržišnim kriterijima efikasnosti i svjetskim kriterijima kvalitete poslovanja, te potrebu brze ekonomske integracije s Europom, prije svega putem direktnog ulaganja kapitala.
NN 113/1993 • Turistički sektor pogodan je za brzu realizaciju navedenih aspiracija Hrvatske i to poglavito iz sljedećih razloga:
NN 113/1993 • (1) usprkos ratom izazvanom tržišnom zastoju i krizi rasta i razvoja zbog naslijeđene strukture, turistički sektor još uvijek raspolaže glavninom poslovne aktive koja je "slatka" za privatizaciju na fizipčkoj osnovi (zbog očekivanih rentnih dohodaka), što potvrđuju već dosad iskazani interesi investitora i kupaca;
NN 113/1993 • (2) financijska sitiracija turističkog sektora još uvijek je povoljnija od prosjeka gospodarstva Hrvatske, unatoč drastićnom padu tržišta i gubicima u 1991. i 1992. godini. Trajni kapital u poslovnoj pasivi ovog sektora iznosi preko 905, dok je to u ukupnom gospodarstvu Republike svega oko 40%;
NN 113/1993 • (3) unatoč tehničko-tehnološkim i funkcionalnim disproporcijama največeg dijela naše turističke ponude struktura kapitala, uz brzo čišćenje portfelja, predstavlja garanciju da upravo turistički sektor, znatno brže od ostalih sektora hrvatskog gospodarstva, može dostići potrebnu razinu efikasnosti te pridonijeti postignuću ostalih temeljnih razvojnih interesa Hrvatske;
NN 113/1993 • (4) turistički sektor sposoban je za brzi porast "proizvodnje", a današnju suženost tržišta moguće je kompenzirati većim udjelom domaćih poduzeća u apsorpciji turističke potrošnje (agencije, touroperatori, mjenjaštvo, reprodukcijske potrebe, aviokompanije) te plasmanom dijela "proizvoda" na istočnim tržištima;
NN 113/1993 • (5) ukupni program razvoja infrastrukture u Hrvatskoj, a posebno modernizacija cesta, željeznica i pomorskog prometa kao i PTT veza, izravno je pozitivno koreliran s intenzifikacijom turističkog prometa i ponude, što dugoročno izrazito podiže njenu razmjensku vrijednost;
NN 113/1993 • (6) turistički sektor Republike već danas posjeduje prepoznatljiv "trademark" i temeljne vrijednosti na kojima je moguće graditi novi identitet Hrvatske u europskom okruženju.
NN 113/1993 • To su glavni razlozi da se upravo u sferi turizma može lakše nego drugdje dostići svjetske konkurentske, tehnološke, marketinške, informatičke i upravljačke standarde.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 67/01, Broj 103/96,
Broj 12/07, Broj 20/07,
Broj 2/09, Broj 49/91
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE