PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 135/1999 • Neosnovano uskrativši legitimaciju čak i kandidatu za izbor suca D. M., Sud je propustio ocijeniti tvrdnje podnositelja ustavne tužbe o grubim povredama postupka za izbor sudaca Ustavnog suda u Županijskom i Zastupničkom domu Hrvatskog državnog sabora.
NN 135/1999 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu dr. Jadranko Crnić, predsjednik Suda te suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, Ante Jelavić Mitrović, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac, Milan Vuković i Mladen Žuvela, u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti, na sjednici održanoj 27. listopada 1999., donio je
NN 135/1999 • I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbi članaka 24. stavka 2., 26. stavka 2., 31. stavka 4., 43., 44., 46., 57. stavka 1., 64., 65. stavka 1., 76., 105. stavka 1. točke 30., 108. i 118. Zakona o bankama (»Narodne novine«, broj 161/98).
NN 135/1999 • Odvjetničko društvo Marković & Plišo iz Zagreba, podnijelo je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti odredbi članaka 24. stavka 2., 26. stavka 2., 31. stavka 3., 43., 44., 46., 57. stavka 1., 64., 65. stavka 1., 76., 105., 108. i 118. Zakona o bankama, s određenim odredbama Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 8/98 - pročišćeni tekst, dalje: Ustav).
NN 135/1999 • Na sjednici Suda održanoj 24. lipnja 1999. zaključeno je da se povodom prijedloga zatraži odgovor od Hrvatskoga državnog sabora, a od Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke, stručno mišljenje.
NN 135/1999 • Tajnik Hrvatskoga državnog sabora obavijestio je Sud da je prijedlog uputio Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji, međutim, na prijedlog nije odgovorio.
NN 135/1999 • Ministarstvo financija dostavilo je svoje stručno mišljenje.
NN 135/1999 • Hrvatska narodna banka dostavila je svoje stručno mišljenje na prijedlog, u bitnom, kako slijedi.
NN 135/1999 • a) Glede odredbe članka 24. stavka 2., smatra da prijedlog nije osnovan, jer da su uvjeti za imenovanje predsjednika i članova uprave banaka nedvojbeno isti za sve kandidate, pa da su i ta mjesta dostupna svima pod jednakim uvjetima u smislu odredbe članka 54. stavka 2. Ustava.
NN 135/1999 • b) Hrvatska narodna banka navodi da se i osporena odredba članka 26. stavka 2. Zakona o bankama, jednako primjenjuje na sve osobe koje s bankom sklapaju pravne poslove. Smatra da ustavno načelo jednakosti i poštivanja prava čovjeka nije povrijeđeno tom odredbom, jer se ona jednako primjenjuje na sve građane, a sve osobe, bile one povezane ili ne, mogu sklapati pravne poslove s bankom, koristiti kredite kod banke, biti dioničari banke i dr. pod uvjetom da se primjenjuju i ostale odredbe Zakona o bankama. Stoga drži da ni prijedlog glede te odredbe nije osnovan.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 135/1999 • c) U svezi prijedloga za ocjenu ustavnosti odredbe članka 31. stavka 4. Zakona o bankama, Hrvatska narodna banka također smatra da je u cijelosti neosnovan. Ističe da se osporenom odredbom ne zahvaća u stečena prava građana i pravnih osoba, jer da se njome samo stvaraju pretpostavke koje omogućavaju da se u svakom trenutku može nedvojbeno utvrditi tko je dioničar banke, a dosadašnji imatelj dionica na donositelja koji će do isteka roka za zamjenu dionica postati imatelj dionica na ime, i dalje će ostvarivati sva prava koja mu pripadaju i koja iz dionica proizlaze, a ista se prava, kao ni vrijednost dionica ne umanjuju. Glede navoda predlagatelja da se osporenom odredbom ne može ograničiti niti ukinuti povlaštenost, jer je to prema članku 297. Zakona o trgovačkim društvima (»Narodne novine«, br. 111/93 i 34/99) moguće samo suglasnošću povlaštenih dioničara, smatra da se kod dionica na donositelja radi upravo o suprotnom. Naime, kaže, i dionice na ime i dionice na donositelja spadaju u rod redovnih dionica, a te dionice, prema Zakonu o trgovačkim društvima, njihovim imateljima ne daju nikakva povlaštena prava. Ističe da je razlika između dionica na ime i dionica na donositelja samo u činjenici da je imatelj dionica na ime, lako prepoznatljiv, a sama dionica se prenosi prema određenim pravilima, dok je kod dionica na donositelja dioničar teško prepoznatljiv, ali je sama dionica lako prenosiva.
NN 135/1999 • d) Glede odredbi članka 43. stavka 5., članka 44. st. 2. i 3. te članka 46. st. 2. i 3. Zakona o bankama, smatra da nisu u suprotnosti s odredbama članka 49. stavka 1. i članka 50. stavka 2. Ustava, niti su protivne članku 242. Zakona o trgovačkim društvima. Ističe da se ograničenja propisana osporenim odredbama odnose jednako na sve banke i njima se banke ne dovode u nejednak pravni položaj na tržištu u odnosu na druge poduzetnike. Od ostalih poduzetnika koji kao pravne osobe obavljaju gospodarsku djelatnost s ciljem postizanja dobiti, jedino banke mogu obavljati djelatnosti koje su Zakonom o bankama utvrđene kao djelatnosti banke, osim ako drugim zakonom nije drukčije propisano. U odnosu na druge poduzetnike banke su, dakle, specifični poduzetnici čiji je predmet poslovanja, između ostalog, primanje novčanih depozita od fizičkih i pravnih osoba. Izloženost banke i njeno zakonom utvrđeno ograničenje jedna je od pretpostavki osiguravanja sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno osiguranja obveza prema vjerovnicima, pa tako i prema fizičkim i pravnim osobama čija se sredstva nalaze u depozitu banke.
NN 135/1999 • Glede suglasnosti nadzornog odbora, kao pretpostavke valjanosti određenog pravnog posla, navodi da je propisana kogentnom zakonskom normom i predstavlja zakonsko ograničenje ovlasti uprave. Obzirom da se radi o zakonskom ograničenju, a ne o ograničenju koje bi proizlazilo iz statuta ili eventualno poslovnika o radu uprave, kao mogućnošću dispozitivnog uređenja unutrašnjih odnosa u vođenju društva, to da se ne može govoriti o kategorijama postupanja suprotno pravnom poretku Republike Hrvatske, niti isto dovoditi u vezu sa sigurnošću pravnog prometa i povjerenjem u Sudski registar. Ističe da i Zakon o trgovačkim društvima također poznaje institut prethodne suglasnosti određenog organa društva kod sklapanja pojedinih poslova. Konačno smatra da je s obzirom na djelatnost banaka i njihov specifičan položaj u društvu koji proizlazi iz okolnosti što radi s tuđim novcem, nesporno da banke moraju biti posebno i strože kontrolirane nego što se kontroliraju ostala trgovačka društva, pa je Zakonom o bankama, kao specijalnim zakonom, način odlučivanja nadzornog odbora kod pojedinih pitanja drukčije utvrđen nego kod odlučivanja članova nadzornih odbora ostalih trgovačkih društava.
NN 135/1999 • e) U svezi osporavane odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o bankama, Hrvatska narodna banka smatra da ni ona nije protivna članku 49. stavku 1. Ustava, niti da predstavlja ograničenje dioničara u donošenju njihovih odluka. Navodi da o imenovanju ovlaštene revizorske tvrtke odlučuje banka, sukladno članku 56. stavku 1. Zakona o bankama, dakle odlučuju dioničari banke i ne postoji zakonsko ograničenje koje bi ih obvezivalo da izaberu posebnu, zakonom određenu revizorsku tvrtku. Smatra da propisano ograničenje proizlazi iz već naprijed navedenih specifičnosti u poslovanju banaka u odnosu na druge poduzetnike koji podliježu reviziji, i ima za svrhu postizanje što veće objektivnosti ocjene financijskih izvješća banke.
NN 135/1999 • f) Glede osporavane odredbe članka 64. Zakona o bankama, Hrvatske narodna banka je mišljenja da predlagatelj neosnovano smatra da se njome zadire u nadležnost nadzornog odbora banke, niti se uvodi paralelni organ nadzora koji bi imao ovlasti kojima bi se mijenjale ili ukidale ovlasti nadzornog odbora utvrđene zakonom. Navodi da je svrha te odredbe da stručna i kvalificirana osoba osigura nadzornom odboru pravovremene i kontinuirane informacije o poslovanju banke tijekom cijele godine, a tog unutarnjeg revizora bira upravo nadzorni odbor i njemu je odgovoran za svoj rad te se tim institutom pojačava sloboda i odgovornost nadzornog odbora, jer putem unutarnjeg revizora nadzorni odbor ima točne i kontinuirane podatke o poslovanju banke, na temelju kojih može pravodobno poduzimati propisane mjere.
NN 135/1999 • g) Hrvatska narodna banka ne smatra ustavnopravno upitnom ni odredbu članka 76. Zakona o bankama. Drži, naime, da se propisivanjem suglasnosti nadzornog odbora za donošenje općih akata ne zadire u ovlasti uprave, jer se tim člankom ne derogira ovlaštenje uprave banke da utvrđuje i donosi opće akte banke. Navodi da potreba da se za određene poslove u banci zakonom propiše obveza pribavljanja prethodne suglasnosti nadzornog odbora proizlazi iz već ranije obrazloženih navoda o specifičnosti poslovanja banke te okolnosti da poslovanje banke i organizaciju tog poslovanja treba podvesti pod nadzor koji će biti strože reguliran od nadzora u ostalim trgovačkim društvima.
NN 135/1999 • Pri ocjenjivanju osporenih odredbi Zakona o bankama, Sud je pošao od specifične naravi bankarske djelatnosti. Naime, od svih poduzetnika koji kao pravne osobe mogu obavljati gospodarske djelatnosti sa ciljem postizanja dobiti, jedino banke mogu obavljati djelatnosti koje su Zakonom o bankama utvrđene kao djelatnosti banke, osim ako drugim zakonom nije drukčije propisano. U odnosu na druge poduzetnike banke imaju poseban predmet poslovanja, koji se, između ostalog, sastoji u primanju novčanih depozita od fizičkih i pravnih osoba. Stoga je zakonodavac opravdano našao potrebnim odrediti i načine osiguravanja sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno osiguranja obveza prema vjerovnicima, pa tako i prema fizičkim i pravnim osobama čija se sredstva nalaze u depozitu banke. Takvo osiguravanje sigurnog i stabilnog poslovanja banaka, prema stajalištu Suda, nije u nesuglasnosti s odredbama Ustava o poduzetničkoj i tržišnoj slobodi, kao temelju gospodarskog ustroja Republike Hrvatske, već je u funkciji ostvarivanja vladavine prava i nepovredivosti vlasništva, kao najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske.
NN 135/1999 • »Osoba koja je kao kandidat predložena za predsjednika uprave kao i kandidati predloženi za članove uprave moraju imati visoku stručnu spremu ekonomskog ili pravnog smjera, uspješno trogodišnje iskustvo na vodećim poslovima u banci, uspješno šestogodišnje iskustvo na odgovarajućim financijskim poslovima što dokazuje uspješnim polaganjem stručnog bankarskog ispita čiji sadržaj i rokove donosi Hrvatska narodna banka posebnim propisima. Ujedno treba ispunjavati i posebne uvjete koje propiše Hrvatska narodna banka u svezi stručnog usmjerenja, poznavanja hrvatskog jezika i propisa Republike Hrvatske.«.
NN 135/1999 • Predlagatelj ukazuje na odredbu članka 54. stavka 2. Ustava, koja proklamira dostupnost svakog radnog mjesta i dužnosti svakome pod jednakim uvjetima, kao i na odredbu članka 49. stavka 1. Ustava, koja uređuje poduzetničku i tržišnu slobodu temeljem gospodarskog ustroja Republike.
NN 135/1999 • Smatra, da ako banke žele na razini uprave osigurati kvalitetno vođenje poslova koji ne ulaze striktno u propisani predmet poslovanja banaka, onda da je dostupnost tog radnog mjesta, odnosno dužnosti, potrebno osigurati svim osobama čija stručna sprema odgovara toj vrsti poslova, a ne samo osobama čija je stručna sprema zakonski uređena uvjetom za vođenje poslova koje ima u vidu osporavana odredba.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 107/07, Broj 120/09,
Broj 89/08, Broj 46/98,
Broj 107/98, Broj 58/00
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE