PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 135/1999 • Budući da podnositelj nije ovlašten za podnošenje ove ustavne tužbe, ovaj Sud je, temeljem odredbe članka 68. Ustavnog zakona, odlučio kao u izreci.
NN 135/1999 • Rješenjem broj: U-III-911/1999, donesenim na sjednici Suda 8. studenoga 1999. godine, većinom glasova, Ustavni sud odbacio je kao nedopuštenu ustavnu tužbu D. M. iz Z., podnesenu povodom Odluke Zastupničkog doma Hrvatskog državnog sabora o izboru osam sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske od 22. listopada 1999. godine.
NN 135/1999 • D. M., po ocjeni Suda, nije bio kandidat za suca Ustavnog suda budući da ga Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanje Županijskog doma (dalje u tekstu: Odbor za pravosuđe) nije u Nacrtu prijedloga, upućenog Županijskom domu, predložio za izbor suca Ustavnog suda. Dakle, smatra Sud, on u tom postupku nije bio kandidat, niti se tijekom tog postupka odlučivalo o nekom njegovom osobnom, neposrednom i na zakonu osnovanom interesu. Stoga, navodi se u rješenju, podnositelj D. M. nije ovlašten za podnošenje ustavne tužbe.
NN 135/1999 • Takvo stajalište Suda je pogrešno i pravno neutemeljeno iz sljedećih razloga:
NN 135/1999 • I./1. Prema članku 4. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje: Ustavni zakon), suce Ustavnog suda predlaže Županijski dom većinom glasova svih zastupnika, a bira Zastupnički dom također većinom glasova svih zastupnika. Jedino odredbama
NN 135/1999 • Poslovnik Županijskog doma također ne uređuje pobliže postupak za izbor sudaca Ustavnog suda. Izbor sudaca spominje se jedino u članku 59., kojim se utvrđuju djelokrug i zadaće Odbora (»Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanje predlaže nacrt prijedloga za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske«) i u članku 79. (»Županijski dom predlaže Zastupničkom domu odluku o izboru sudaca Ustavnog suda i Odluku o izboru predsjednika i članova Državnog sudbenog vijeća na prijedlog Odbora za pravosuđe, izbor i imenovanja.«).
NN 135/1999 • Iz navedenog je vidljivo da je postupak za izbor sudaca Ustavnog suda ozbiljno podnormiran, kako u Ustavnom zakonu, tako i u Poslovniku Županijskog doma. Posebno nedostaju odredbe o predlaganju i kandidiranju te o postupku i načinu odlučivanja Odbora za pravosuđe i samog Županijskog doma.
NN 135/1999 • 2. Odbor za pravosuđe zaprimio je ukupno 16 kandidatura za izbor sudaca Ustavnog suda, među kojima i kandidaturu jedne političke stranke za podnositelja ustavne tužbe D. M.
NN 135/1999 • Na sjednici 18. listopada 1999. članovi Odbora dobili su na klupe Nacrt prijedloga odluke o izboru sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, s osam predloženih kandidata, a bez podataka o drugim kandidatima, kao i bez podataka o predlagačima za sve kandidate.
NN 135/1999 • Odbor je na sjednici utvrdio nacrt prijedloga s osam kandidata i uputio ga Županijskom domu. Županijski dom na 34. sjednici, 20. listopada 1999. godine, glasovanjem je utvrdio prijedlog s osam kandidata predloženih po Odboru. O ostalim kandidatima zastupnici u Županijskom domu nisu dobili nikakvu informaciju, niti su o njima raspravljali i glasovali, iako su neki od zastupnika zahtijevali da dobiju na uvid i da odlučuju o svim pristiglim kandidaturama.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 135/1999 • 3. Pogrešno je i pravno neutemeljeno stajalište iz rješenja Suda da su kandidati za suce samo oni utvrđeni u Nacrtu prijedloga Odbora, te da se tijekom tog postupka nije odlučivalo o nekom osobnom, neposrednom i na zakonu osnovanom interesu podnositelja ustavne tužbe. Šutnju propisa o načinu predlaganja kandidata i postupku do utvrđivanja prijedloga u Županijskom domu, ne može se tumačiti na način koji privilegira, odnosno diskriminira pojedine kandidate, pridajući Odboru ovlasti koje kao radno tijelo Doma ne može imati, tj. da eliminira iz postupka pojedine kandidate i na taj način onemogući Županijskom domu (koji je prema članku 4. Ustavnog zakona predlagač za izbor sudaca Ustavnog suda) i svakom zastupniku tog Doma ostvarivanje prava i ovlasti koje im po ustavnim odredbama pripadaju.
NN 135/1999 • Stoga, naprijed citirane odredbe članaka 59. i 79. Poslovnika Županijskog doma znače i mogu značiti samo da je Odbor ovlašten i dužan utvrditi i uputiti Županijskom domu svoj prijedlog za izbor sudaca, ali i ne da je prijedlog Odbora jedini prijedlog koji se može pojaviti pred zastupnicima u Županijskom domu.
NN 135/1999 • Takvo tumačenje nedvojbeno proizlazi iz cjeline smisla ustavnih i poslovničkih normi o položaju i ulozi saborskih domova i njihovih radnih tijela, ali proizlazi i iz konkretne norme članka 127. Poslovnika Županijskog doma, prema kojoj je kod izbora, odnosno imenovanja, Županijski dom, osim za prijedlog Odbora, obvezan glasovati i za druge prijedloge kandidata.
NN 135/1999 • 4. S obzirom na sve navedeno, smatram da podnositelju ustavne tužbe D. M. nije mogla biti uskraćena procesna legitimacija iz razloga navedenih u rješenju, odnosno da za priznavanje legitimacije ne može biti odlučna okolnost da li je Odbor za pravosuđe pojedinog kandidata uvrstio u svoj prijedlog ili nije.
NN 135/1999 • II. Sve gore navedeno odnosi se samo na rješenje Ustavnog suda, broj: U-III-911/1999 od 8. studenoga 1999., odnosno na neslaganje sa stajalištem izričito izraženim u tom rješenju, a kojim se jednom od predloženih kandidata za suca Ustavnog suda ne priznaje ovlaštenje za podnošenje ustavne tužbe.
NN 135/1999 • Međutim, valja imati u vidu i činjenicu da je prije spomenutog rješenja Ustavni sud već odlučivao o dvije ustavne tužbe o istoj odluci i o jednom prijedlogu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti te odluke.
NN 135/1999 • Takvim odlučivanjem Ustavni sud je, suprotno svojoj ustavnoj ulozi i značaju odluke za koju se tvrdi da je donesena uz grube povrede postupka i u Županijskom i u Zastupničkom domu, neosnovano i neopravdano propustio razjasniti i utvrditi stajalište o pravnoj prirodi i karakteru te odluke, a bez čega pitanje procesne legitimacije nije bilo moguće riješiti.
NN 135/1999 • Naime, prema članku 59. Ustavnog zakona, svaka fizička i pravna osoba može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da joj je odlukom sudbene, upravne vlasti ili drugih tijela koja imaju javne ovlasti, povrijeđeno jedno od njenih ustavnih prava (stavak 1.), a ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen (stavak 2.).
NN 135/1999 • Dakle, nema dvojbe o tome da krug osoba ovlaštenih za podnošenje ustavne tužbe ovisi o pravnoj prirodi akta (odluke) koji se osporava. Opći kriteriji o sudjelovanju u postupku, kao i o osobnom neposrednom i na zakonu osnovanom interesu, kao uvjetu za aktivnu legitimaciju, relativno se jednostavno mogu primijeniti kod tipičnih pojedinačnih akata sudova i upravnih te njima odgovarajućih tijela s javnim ovlastima.
NN 135/1999 • Uskrativši legitimaciju za podnošenje ustavne tužbe svima, osim kandidatima koje je Odbor za pravosuđe predložio za izbor Županijskom domu (!), ne ulazeći u pravnu prirodu osporene odluke i bez valjanog obrazloženja, Ustavni sud nije postupio u skladu s odredbama Ustavnog zakona kojima je uređen njegov rad i postupanje.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 14/02, Broj 43/01,
Broj 66/08, Broj 89/94,
Broj 59/96, Broj 147/02
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE