PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 86/2002 • Ocjenjujući navode predlagatelja kroz odredbe članka 28. i članka 30. Ustava, te sadržaja članka 174. stavka 1. Zakona o obrani, Sud je u navedenom rješenju utvrdio da postoji dvojba glede suglasnosti s Ustavom osporavane odredbe, izrazivši sumnju da iz naznačenih odredaba Ustava ne proizlazi mogućnost da otvaranje istrage, provođenje kaznenog postupka kao i nepravomoćna sudska presuda mogu biti razlogom prestanka radnog odnosa po sili samog zakona.
NN 86/2002 • Donoseći rješenje o pokretanju postupka, Sud je odredio da tijekom ustavnosudskog postupka valja ocijeniti ustavnost navedene odredbe Zakona o obrani sa stajališta jesu li Ustavom zajamčene osobne i političke slobode i prava osporavanom odredbom ograničena izvan granica i protivno ustavnim određenjima glede konstituiranja krivnje počinitelja kaznenog djela tek po pravomoćnosti sudske presude, kao i u vezi s nastupom pravnih posljedica osude za počinjeno kazneno djelo.
NN 86/2002 • 6. U međuvremenu Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 19. ožujka 2002. godine donio Zakon o obrani koji je objavljen u »Narodnim novinama«, broj 33/2002 od 29. ožujka 2002. godine. Prema odredbi članka 147. novog Zakona o obrani, danom stupanja na snagu tog Zakona, između ostaloga, prestao je važiti Zakon o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93 – pročišćeni tekst 57/96, 31/98, 78/99 i 16/01). Sukladno odredbi članka 149. novog Zakona o obrani, on je stupio na snagu osmoga dana od dana njegove objave u »Narodnim novinama«.
NN 86/2002 • 7. Iako je osporavana odredba stupanjem na snagu Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 33/02) prestala biti sastavnim dijelom pravnog poretka Republike Hrvatske, Sud ima dužnost dovršiti pokrenuti postupak ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom.
NN 86/2002 • Prema odredbi članka 57. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 49/02) u slučaju da je postupak za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, pokrenut pred Ustavnim sudom, a taj zakon nadležno tijelo ukine ili izmijeni prije okončanja postupka pred Ustavnim sudom, Ustavni sud dovršit će pokrenuti postupak. Sukladno odredbi stavka 2. navedenog članka Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, u slučaju utvrđenja neustavnosti ukinutog ili izmijenjenog zakona, Ustavni sud donijet će odluku o njegovoj neustavnosti ili nezakonitosti.
NN 86/2002 • 8. Temeljno načelo koje uređuje odnos prema osobama okrivljenima za počinjenje kaznenog djela sadržano je u članku 28. Ustava kojim se utvrđuje predmijeva nevinosti, odnosno ustavno pravilo prema kojem je svatko nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. Prema navedenom načelu, otvaranje istrage, vođenje sudbenog postupka, priznanje, pa niti sama nepravomoćna sudska presuda još ne konstituiraju krivnju okrivljenika. Sukladno navedenoj ustavnoj odredbi, tek po pravomoćnosti sudske presude određena se osoba može smatrati krivom za počinjeno kazneno djelo.
NN 86/2002 • U modernim kaznenopravnim sustavima za kažnjavanje počinitelja kaznenih djela nije dovoljno da je počinjeno djelo samo po sebi protupravno. Stoga i kazneno zakonodavstvo Republike Hrvatske zahtijeva, uz samu objektivnu činjenicu počinjenja određenog djela kojim se povređuje zakonom zaštićeno dobro, da se na strani počinitelja utvrdi i postojanje krivnje kao subjektivnog elementa odgovornosti za kazneno djelo. Da bi se utvrdila krivnja, mora se poći od počinitelja kao osobe, odnosno mora se utvrditi da se neko protupravno djelo može subjektivno pripisati počinitelju. Bez utvrđenja krivnje, nema odgovornosti za počinjeno djelo, pa se time isključuje i mogućnost utvrđivanja kazne, sukladno načelu nullum crimen nulla poena sine culpa. Krivnja počinitelja kaznenog djela može se utvrditi isključivo u kaznenom postupku koji je okončan osuđujućom pravomoćnom sudskom presudom.
NN 86/2002 • 9. Člankom 30. Ustava predviđena je mogućnost gubitka ili ograničavanja stečenih prava, odnosno stjecanja određenih prava pravomoćno osuđenim osobama, kada to zahtijeva zaštita pravnog poretka.
NN 86/2002 • Osoba koja je pravomoćno osuđena i koja je izdržala svoju kaznu, jednaka je svim drugim osobama glede postojanja pretpostavki za zadržavanje ili stjecanje prava propisanih zakonom. U slučajevima počinjenja teških i osobito nečasnih kaznenih djela, koja su kao takva utvrđena zakonom i glede kojih je donesena osuđujuća sudska rješidba, pravomoćna sudska presuda može biti od utjecaja na gubitak stečenih ili zabranu stjecanja prava na obavljanje određenih poslova, ali samo na određeno vrijeme i kada to zahtijeva zaštita pravnog poretka na zakonom utvrđen način.
NN 86/2002 • Ovdje se cijeni potrebnim naglasiti da je zabrana obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti, bila regulirana odredbama kaznenog zakonodavstva Republike Hrvatske (sada članak 73. Kaznenog zakona, »Narodne novine«, broj 110/97). Smisao ove zabrane je da pojedinac ne može samostalno niti za drugoga obavljati određene djelatnosti, niti davati drugima upute za obavljanje zabranjene aktivnosti. Međutim, ova mjera može se izreći samo uz izricanje kazne, i to na zakonom utvrđeni rok.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 86/2002 • Ustav Republike Hrvatske ne poznaje mogućnost izricanja preventivne zabrane obavljanja djelatnosti. Također, kaznenopravni poredak Republike Hrvatske ne poznaje mogućnost propisivanja zabrana istog sadržaja koje bi proizlazile ex lege, a da se prethodno krivnja počinitelja ne utvrdi u zakonom uređenom postupku.
NN 86/2002 • 10. Iz svega iznijetoga proizlazi da činjenice otvaranja istrage, odnosno provođenja kaznenog postupka, same po sebi, ne bi smjele biti razlogom da mjera prestanka radnog odnosa proizlazi iz samog zakona. Propisivanjem prestanka radnog odnosa po sili zakona, dakle nastupom objektivne činjenice poduzimanja određenih radnji u cilju progona počinitelja kaznenih djela, pri čemu rješidba o prestanku radnog odnosa ima samo deklaratorni karakter, nije u suglasju s ustavnim jamstvima sadržanim u odredbama članka 28. i članka 30. Ustava.
NN 86/2002 • Zakonskim uređenjem propisanim u odredbi članka 174. stavku 1. tada važećeg Zakona o obrani, bez obzira na specifičnost položaja službenika u Ministarstvu obrane, prestanak radnog odnosa vezao se uz okolnosti koje su neovisne o postojanju utvrđene odgovornosti i krivnje određene osobe za povrede zakonom zaštićenih dobara, a što je u suprotnosti s ustavnim određenjem predmijeve nevinosti. Ujedno, navedena zakonska regulativa nije bila u suglasju niti s, u Ustavu utvrđenim, uvjetima pod kojima se određenim osobama, samo uslijed postojanja pravomoćne i osuđujuće sudske presude, mogu za počinjenje kaznenog djela oduzeti odnosno ograničiti postojeća ili umanjiti mogućnost stjecanja određenih prava.
NN 86/2002 • 11. Slijedom svega iznijetoga, tijekom ustavnosudskog postupka je utvrđeno da za vrijeme svog važenja odredba članka 174. stavka 1. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 74/93 – pročišćeni tekst, 57/96, 31/98, 78/99 i 16/01), u dijelu u kojem se ona odnosila na odredbu članka 173. stavka 1. točke 2. istog Zakona o obrani, nije bila suglasna s odredbama članka 28. i članka 30. Ustava, pa je temeljem članka 57. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske odlučeno kao u točki I. izreke ove odluke.
NN 86/2002 • Točka II. izreke ove odluke utemeljena je na odredbi članka 28. stavka 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 86/2002 • O prijedlogu predlagatelja za privremeno obustavljanje izvršenja pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi osporavane odredbe članka 174. stavka 1. Zakona o obrani, a sukladno odredbi članka 45. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske, nije odlučivano s obzirom na sadržaj odredbe članka 57. stavka 2. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske.
NN 86/2002 • Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Smiljko Sokol, predsjednik Suda, te suci Marijan Hranjski, Petar Klarić, Mario Kos, Jurica Malčić, Ivan Matija, Ivan Mrkonjić, Jasna Omejec, Željko Potočnjak, Agata Račan, Emilija Rajić, Vice Vukojević i Milan Vuković, odlučujući povodom zahtjeva Vlade Republike Hrvatske kojim se pokreće postupak za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom drugog propisa, na sjednici Suda održanoj dana 10. srpnja 2002. godine, donio je
NN 86/2002 • – Odluka o uvođenju doprinosa za financiranje javne rasvjete na području općine Pakrac, klasa: 002-06/95-01/02, urbroj: 2/62-01/95-01 od 30. siječnja 1995. godine (»Službeni glasnik Općine Pakrac«, broj 1/95), koju je donijelo Općinsko vijeće Općine Pakrac,
NN 86/2002 • – Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o uvođenju doprinosa za financiranje javne rasvjete, klasa: 411-01/01-01/02, urbroj: 2162-01/01-02-04 od 27. veljače 2002. godine (»Službeni glasnik Grada Pakraca«, broj 2/02), koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Pakraca.
NN 86/2002 • II. Ova će se odluka objaviti u »Narodnim novinama« i u »Službenom glasniku Grada Pakraca«.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 37/07, Broj 14/95,
Broj 84/09, Broj 94/94,
Broj 38/01, Broj 122/03
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA ZA PODUZETNIKE