• Osporenom revizijskom presudom presuđeno je da se djelomično prihvaća revizija tuženika, preinačuju presude Okružnog suda u Z. i Općinskog suda u Z., te se sudi da je "tuženik dužan platiti tužitelju iznos od 52.051,10 dinara zajedno s kamatama u visini eskontne stope koju mjesečno utvrđuje Narodna banka Jugoslavije uvećane za 20%, i to počevši od 23. studenog 1989. godine do isplate, te mu naknaditi parnični trošak u iznosu od 15.000 dinara sve u roku od 15 dana; preostali dio tužiteljeva zahtjeva je odbijen, a u ostalom dijelu revizija je odbijena kao neosnovana.

• Podnositelj smatra da su mu navedenom revizijskom presudom povrijeđena prava iz članka 49. i 14. Ustava. Iz sadržaja ustavne tužbe očevidno je da se podnositelj među odredbama članka 49. poziva na stavak 2. u kojem je riječ o zabrani monopola. Povredu svojih prava vidi u narušavanju zabrane monopolističkog ponašanja na tržištu navodeći da je zbog toga bio prisiljen prihvatiti ponašanje građevne radne organizacije "N.".

• U svezi sa člankom 14. Ustava podnositelj smatra da mu je povrijeđeno "ustavno pravo na jednakost građana pred zakonom". Pobliže je to objašnjeno time da je "... kupio poslovni prostor u rohbau izvedbi, prodaju kojeg je prodavatelj uvjetovao isplatom kupovnine unaprijed od strane tužitelja, te je samim time doveo ovog u neravnopravan položaj."

• Nadalje podnositelj ističe da je Vrhovni sud ispitivao potpunost i ispravnost činjeničnog stanja, koje su utvrdili sudovi nižeg stupnja, čime je povrijedio odredbe članaka 385. i 386. Zakona o parničnom postupku koje mu to zabranjuju.

• Uvidom u osporenu presudu, te u razloge ustavne tužbe, Sud je utvrdio da podnositelju nisu povrijeđena ustavna prava koja smatra povrijeđenim. Ni pravo jednakosti građana pred zakonom ni načelo zabrane monopolističkog ponašanja na tržištu nisu povrijeđeni time što je revizijskom presudom tužitelju dosuđen manji iznos duga i kamata, nego što je dobio presudom nižih sudova.

• Donoseći svoju presudu Vrhovni sud primijenio je odredbe zakona koji je u vrijeme zaključivanja pravnog posla i u vrijeme njegova okončanja bio na snazi, to jest Zakona o osnovama poslovanja organizacija udruženog rada u području prometa robe i usluga, u prometu robe i o sistemu mjera kojima se sprečava narušavanje jedinstva jugoslavenskog tržišta u tome području ("Službeni list", broj 43/76, 23/79, 54/81, 20/84 i 43/86), a isti taj Zakon primjenjivali su i Općinski te Okružni sud.