PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1999-04-39-794 NN 39/1999

• Ovim Zakonom uređuju se uvjeti i postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena u općenarodnu imovinu, društveno ili zadružno vlasništvo (u daljnjem tekstu: društveno vlasništvo) konfiskacijom, nacionalizacijom, agrarnom reformom i drugim propisima i načinima navedenim u ovom Zakonu.


Propis NN 39/1999

• Zakonom o naknadi se ne poništavaju (ex tunc) svi propisi i akti o oduzimanju imovine (niti se vlasnicima priznaje neprekinuto vlasničko ili drugo pravo od trenutka oduzimanja imovine), već se pokušava, polazeći od zatečenog pravnog i faktičnog stanja, urediti opseg i pretpostavke vraćanja i odštete za oduzetu imovinu.


Propis NN 39/1999

• Treba napomenuti da je opseg primjene Zakona o naknadi širi nego što to proizlazi iz njegovog naziva. Iz točaka 3. i 4. članka 2. tog Zakona proizlazi da je predmet naknade i imovina koju su vlasnici morali napustiti tijekom okupacije te imovina koja im je oduzeta od strane okupatora i njihovih pomagača. To znači da se Zakonom određuje naknada i one imovine koja je oduzeta prije, a ne samo imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (v. t. 3/1 i 3/2. obrazloženja).


Propis NN 39/1999

• Opseg primjene zakonodavac je proširio i na naknadu one imovine koja je oduzeta i bez ikakve pravne osnove ili bez utemeljenja u propisima (stavak 2. članka 2. Zakona o naknadi), iako za te slučajeve ponekad može biti povoljnija primjena općih propisa o vlasništvu.


Propis NN 39/1999
• 1/2. Suprotno stajalište u jednom od prijedloga (U-I-933/1996) - tj. da su prijašnji vlasnici i sada vlasnici oduzete im imovine - zasniva se na ukinutoj odredbi stavka 2. članka 9a. Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske iz 1991. godine

Propis NN 39/1999
• U Republici Hrvatskoj isključuju se od primjene odredbe saveznih zakona, drugih propisa i drugih akata saveznih organa, koji nisu u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i zakonima Republike Hrvatske.

Propis NN 39/1999 • Ova odredba izostavljena je iz Ustavnog zakona u njegovom pročišćenom tekstu ("Narodne novine", br. 34/92), ali i iz izmjena i dopuna Ustavnih zakona donijetih za kasnije godine, pa je time stavljena izvan snage ("Narodne novine", br. 91/92, 62/93, 50/94, 105/95 i 110/96).
Propis NN 39/1999 • Citirana odredba izmjena i dopuna Ustavnog zakona iz 1991. ne može utjecati na izložena pravna stajališta. Ona je u Republici Hrvatskoj, dok je bila na snazi, isključivala od aktualne primjene određene ranije propise koji nisu bili u skladu s njenim pravnim poretkom; no ona nije odredila da se ne priznaju pravne posljedice tih propisa koje su nastale u vrijeme njihovog važenja u bivšoj SFR Jugoslaviji i SR Hrvatskoj. Uostalom, ti propisi uglavnom su konzumirani pa se danas više ne može govoriti o njihovoj aktualnoj primjeni.
Propis NN 39/1999 • 1/3. Pravni poredak Republike Hrvatske ne poznaje i ne priznaje institut društvenog vlasništva, već se Ustavom propisuje i jamči nepovredivost (individualnog) vlasništva koje pripada određenoj fizičkoj ili pravnoj osobi (članak 3. Ustava - nepovredivost vlasništva je, pored ostalih, jedna od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske; stavak 1. članka 48. Ustava - jamči se pravo vlasništva). Zbog toga je tzv. društveno vlasništvo - neposredno na temelju zakonskih propisa ili u različitim postupcima pretvorbe - pretvoreno u vlasništvo države, jedinica lokalne samouprave i uprave, poduzeća, ustanova i drugih fizičkih i pravnih osoba.
Propis NN 39/1999 • Sukladno tome, Zakonom o naknadi za obveznike naknade određene su fizičke ili pravne osobe u čijoj se imovini nalazi imovina koja se vraća prijašnjim vlasnicima, Hrvatski fond za privatizaciju za naknade u dionicama ili udjelima za oduzeta poduzeća i Fond za naknadu oduzete imovine za naknadu u novcu ili obveznicama Republike Hrvatske glede ostale oduzete imovine (članak 13.).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 39/1999 • 1/4. Zbog toga nisu opravdani brojni prigovori podnositelja zahtjeva i prijedloga za ocjenu ustavnosti kojima se, posebice, osporava ustavnost odredaba iz članaka 1-3. Zakona o naknadi (ali i mnogih drugih koji su s njima u svezi), u kojima se polazi od postavke da prijašnji vlasnici nisu izgubili svoja nekadašnja prava. Već je objašnjeno (u t. 1/1. ove Odluke) da su, temeljem zakona i pravnih akata donesenih za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, prijašnji vlasnici izgubili vlasništvo, odnosno druga imovinska prava, pa ta prava - jer više ne postoje - nisu ni povrijeđena donošenjem Zakona o naknadi. Stoga je bez osnove pozivanje na ustavna prava koja se temelje na stavku 1. članka 48. i stavku 1. članka 50. (samo je zakonom moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti i oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti) Ustava.
Propis NN 39/1999 • 1/5. Ustav Republike Hrvatske donijet je 22. prosinca 1990. i on se primjenjuje samo na pravne odnose koji su nastali nakon njegovog donošenja i stupanja na snagu.
Propis NN 39/1999 • Nema sumnje da su pravni akti bivše SFR Jugoslavije i SR Hrvatske o oduzimanju imovine suprotni temeljnim načelima i pravilima o zaštiti ljudskih prava navedenih u Ustavu, ali se on na njih niti ne odnosi. Odredbe Ustava Republike Hrvatske ne mogu se neposredno primjenjivati na pravne akte bivše države, niti se njihova ustavnost može prosuđivati po odredbama ovog Ustava, osim ako su preuzeti u pravni sustav Republike Hrvatske Zakonom o preuzimanju saveznih zakona ("Narodne novine", 53/91).
Propis NN 39/1999 • Zakon o naknadi nije protivan Ustavu samo zato što u cijelosti ne uspostavlja prava prijašnjih vlasnika; ustavnost ili neustavnost njegovih odredaba treba prosuđivati prema odredbama važećeg Ustava, a ne uspoređujući ih sa nepravednim i ideološko motiviranim aktima ranijih vlasti.
Propis NN 39/1999 • 2/1. U svezi s ovim načelnim pitanjima - a to se odnosi i na osporavanje mnogih drugih odredaba Zakona o naknadi - treba naglasiti da Ustav Republike Hrvatske nema odredaba o denacionalizaciji, odnosno o vraćanju ili odšteti za oduzetu imovinu.
Propis NN 39/1999 • Zbog toga nema neposredne ustavnopravne obveze za pravno reguliranje naknađivanja za oduzetu imovinu, odnosno za njeno vraćanje. O procjeni i volji zakonodavca ovisi da li će o tome propisati određena pravila i u kojem će opsegu odrediti naknadu ili vraćanje imovine, pa ta pravila, u načelu, nisu podvrgnuta kontroli ustavnosti.
Propis NN 39/1999 • 2/2. Nema ni odgovarajuće međunarodno pravne obveze države, niti međunarodno pravo propisuje vraćanje oduzete imovine, odnosno oblike, opseg i visinu naknade za imovinu.
Propis NN 39/1999 • Citirane odredbe sadržane su u cijelosti u odredbama Ustava iz članka 14. (zabrana diskriminacije i jednakost pred zakonom), članka 26. (jednakost građana i stranaca pred sudovima i drugim tijelima) i alineje 1. stavka 1. članka 29. (pravo na pravično suđenje, koje se prema stajalištu Suda odnosi na sve pravno regulirane postupke, a ne samo na kazneni postupak).
Propis NN 39/1999 • Zbog toga je pozivanje na spomenute međunarodnopravne dokumente (posebice u svezi s člancima 1. do 3.) bespredmetno, a eventualne povrede ustavnog prava na jednakost razmotrit će se u daljem tekstu, uz odgovarajuće prigovore podnositelja zahtjeva i prijedloga.
Propis NN 39/1999 • Treba napomenuti da samo međunarodni ugovori koji su na snazi, a sklopljeni su i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, čine dio pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj su snazi iznad zakona (članak 134. Ustava), pa samo oni neposredno stvaraju uzajamna prava i obveze između države i građana te drugih pravnih subjekata. Ostali međunarodni akti, a posebice deklaracije, nemaju neposredne pravne učinke na građane i druge pravne subjekte, već stvaraju obvezu na strani Republike Hrvatske da načela iz tih akata ugradi u zakone, druge propise i praksu državnih tijela.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 73/91, Broj 24/03, Broj 129/00, Broj 107/08, Broj 29/06, Broj 88/09


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled