PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 39/1999 • To se odnosi i na "Uvjete za prijam Republike Hrvatske u Vijeće Europe" od 15. ožujka 1966. godine, na koje se pozivaju podnositelji prijedloga u predmetu U-I-121/1997.
NN 39/1999 • 2/5. Nijedna od tranzicijskih zemalja u kojima se pravno regulira i provodi denacionalizacija (u najširem smislu) nema ekonomske moći da u naravi vrati svu oduzetu imovinu (kad bi to pravno i praktički i bilo moguće) da nadoknadi sve štetne posljedice oduzimanja. Zbog toga se u svim nacionalnim zakonima o denacionalizaciji pojavljuju ista ograničenja (u različitim inačicama i stupnjevima), posebice glede kruga ovlaštenika, imovine koja se naknađuje ili vraća i opsega naknade.
NN 39/1999 • U svim se zakonima (pa tako i u Zakonu u naknadi) polazi od temeljne postavke da se ispravljanjem starih nepravdi ne smiju činiti nove, teže nepravde. Sve načelne odredbe Zakona rezultat su kompromisa i sučeljavanja suprotstavljenih prava i interesa prijašnjih vlasnika, nositelja prava koja su stečena na oduzetoj imovini i gospodarskih i drugih interesa države i društva. Zbog toga - a posebice imajući u vidu redovito značajni vremenski odmak od trenutka oduzimanja imovine - ne može biti apsolutne pravednosti i jednakosti među subjektima koji su ovlaštenici naknađivanja, odnosno vraćanja imovine.
NN 39/1999 • U istom cilju doneseni su i neki drugi zakoni, koji su usmjereni na popravljanje nepravdi počinjenih za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, kao npr. Zakon o pravima bivših političkih zatvorenika ("Narodne novine" - pročišćeni tekst, br. 34/95).
NN 39/1999 • Napominje se, da se nelogičnim i nesvrsishodnim redoslijedom donošenja pojedinih zakona (npr. Zakona o privatizaciji - "Narodne novine", br. 21/96 i 71/97, Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća - "Narodne novine", br. 19/91, 83/92, 84/92, 94/93, 2/94,
NN 39/1999 • 2/6. Zbog toga, sustav pravnih pravila o naknađivanju i vraćanju imovine koja je oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i njegova temeljna načela, kao cjelina, nisu predmet ocjene suglasnosti s Ustavom. Nije u nadležnosti Ustavnog suda ocjenjivanje kome i u kolikom opsegu je valjalo priznati pravo na naknadu ili vraćanje oduzete imovine, jer nema ni ustavnopravne obveze države da pravno uredi ta pitanja. Ustavni sud ne može ocjenjivati gospodarsku snagu države i, s time u svezi, u kolikoj je mjeri i na koji je način trebalo urediti naknađivanje, odnosno vraćanje oduzete imovine, niti politička pitanja prioriteta, tj. kojoj je interesnoj grupi trebalo dati određene prednosti (npr. u sukobu interesa bivših vlasnika i kasnijih korisnika prava stečenih na oduzetoj imovini). I konačno, nije Ustavni sud nadležan ocjenjivati odnose između drugih obveza države (npr. prema izbjeglicama i prognanicima i drugim žrtvama rata, u obnovi zemlje od rata, prema umirovljenicima i dr.) i njene političke i moralne (ali ne i pravne) obveze da zakonom uredi modalitete naknađivanja oduzete imovine i njenog vraćanja.
NN 39/1999 • Uređivanje naknade ili vraćanja oduzete imovine je, stoga, u isključivoj nadležnosti i odgovornosti Hrvatskog državnog sabora. Jesu li kompromisna stajališta, koja se ocrtavaju u Zakonu o naknadi, posljedica ispravne prosudbe spomenutih i drugih relevantnih okolnosti, pokazat će vrijeme.
NN 39/1999 • 2/7. Kontrola ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o naknadi moguća je, međutim, ako je u okviru usvojenog sustava naknade, odnosno vraćanja, pojedina grupa potencijalnih korisnika naknade neopravdano zapostavljena (tj. diskriminirana) ili su joj pojedina ustavna prava neopravdano oduzeta ili ograničena (odnosno ako ograničenje nije primjereno svrsi Zakona), te ako svim zainteresiranim subjektima ne bi bilo omogućeno sudjelovanje u odgovarajućem pravnom postupku, pošteno postupanje i korištenje dopuštenih pravnih lijekova.
NN 39/1999 • 3/1. U predmetu U-I-121/1997 osporava se ustavnost odredaba članaka 1. do 4. Zakona o naknadi jer se ne predviđa vraćanje, odnosno naknada imovine koja je oduzeta za vrijeme fašističke vladavine, što da je protivno člancima 3. i 5. (u kojem je izraženo opće načelo ustavnosti i zakonitosti), članka 14. (o jednakosti svih ljudi i građana, posebice pred zakonom), stavku 1. članka 48. i stavku 1. članka 50. Ustava, kao i ustavnoj odredbi iz stavka 2. članka 41. o zaštiti i pomoći države vjerskim zajednicama.
NN 39/1999 • 3/2. Zakon o naknadi po svom nazivu odnosi se na imovinu koja je oduzeta za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, no po svom sadržaju on je širi i obuhvaća, na posredan način, i oduzimanja koja su učinjena ranije, tj. za vrijeme fašističke vladavine.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 39/1999 • U točkama 3. i 4. članka 2. Zakona o naknadi utvrđuje se pravo na naknadu imovine oduzete na teritoriju Republike Hrvatske i na temelju propisa Zakona o postupanju s imovinom, koju su vlasnici morali napustiti u tijeku okupacije i imovinom koja im je oduzeta od okupatora i njegovih pomagača ("Službeni list DFJ", br. 36/54) i Zakona o potvrdi i izmjenama tog Zakona ("Službeni list FNRJ", br. 64/46, 105/46, 88/47 i 99/48). Prema odredbama tih zakona oduzeta imovina morala se odmah vratiti, ali su postojale i značajne iznimke kad se imovina nije vraćala, već je postala državnim vlasništvom.
NN 39/1999 • Zakon o naknadi u spomenutim odredbama ima u vidu te iznimke, kad je imovina koju je u načelu trebalo vratiti, definitivno oduzeta vlasnicima temeljem jugoslavenskih zakonskih propisa. Vraćanje imovine oduzete za vrijeme fašističke vladavine većim je dijelom, dakle, riješeno ranijim jugoslavenskim zakonima. U onim slučajevima kad jugoslavenski zakoni nisu predviđali vraćanje te imovine, vraćanje, odnosno naknada te imovine, određuje se Zakonom o naknadi, što znači da je pitanje imovine oduzete za vrijeme fašističke vladavine riješeno u cijelosti.
NN 39/1999 • Zbog toga nije osnovana tvrdnja predlagača da Zakon o naknadi ne predviđa vraćanje, odnosno naknadu imovine, oduzete za vrijeme fašističke vladavine.
NN 39/1999 • Zbog toga se osporava ustavnost članaka 1., 4., 22., 24., 25., 29., 30., 32.-39., 45. i 48. Zakona o naknadi, jer da bi bili protivni člancima 3., 5., 14. i 20. (o odgovornosti svakoga tko se ogriješi o odredbe Ustava o slobodama i pravima čovjeka i građanina), članku 26. (o jednakosti građana i stranaca pred sudovima i drugim tijelima), članku 31. (da nitko ne može biti kažnjen za djelo ako nije prije počinjenja bilo utvrđeno kao kazneno djelo), članku 35. (o garanciji štovanja i pravne zaštite svačijeg osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti) i člancima 48. i 50. Ustava.
NN 39/1999 • 4/2. Konfiscirana imovina vraća se prijašnjim vlasnicima (ili se naknađuje, ako vraćanje nije moguće) samo pod uvjetima: da je imovina oduzeta na temelju sudske presude za kazneno djelo, u kojoj je izrečena kazna konfiskacije imovine ili zaštitna mjera konfiskacije uz kaznu; ako je riječ o presudama sudova bivše Jugoslavije od 15. svibnja 1945. do 25. lipnja 1991. godine; ako se radi o presudama za političko kazneno djelo i politički motivirana kaznena djela; ako je do osuđujuće presude došlo zlouporabom prava ili političke moći (stavak 4. članka 1. i stavak 1. članka 4. Zakona o naknadi).
NN 39/1999 • Pod zlouporabom prava ili političke moći smatrat će se slučajevi u kojima je došlo do osude koja u svojoj izreci ili u postupku koji joj je prethodio krši međunarodno priznata načela pravne države i demokratskog društva ili proturiječi pravnom poretku Republike Hrvatske (stavak 2. članka 4. Zakona o naknadi).
NN 39/1999 • 4/3. Nema diskriminacije i povrede načela jednakosti ako se različita prava i nejednak položaj građana opravdava važnim političkim, pravnim i moralnim razlozima. Građani kojima je imovina konfiscirana pretrpjeli su redovito mnogo veću nepravdu od onih kojima je imovina oduzeta po drugim osnovama - oni su još i osuđeni i kažnjeni za kaznena djela koja, po svojim obilježjima ili po značajkama kaznenog postupka koji im je prethodio, odudaraju od standarda civilizirane pravne države.
NN 39/1999 • Zakonodavac je bio ovlašten odrediti - ocjenjujući prioritete, tj. težinu nepravde koja je počinjena i stupanj satisfakcije koji joj je primjeren - način i opseg dekonfiskacije imovine kako je navedeno u citiranim propisima.
NN 39/1999 • Zbog toga ti propisi (a ni drugi na koje se u svezi s time pozivaju predlagatelji) nisu protivni Ustavu. Oni su u skladu i s temeljnim načelima iz Deklaracije o osnovnim principima pravde za žrtve zločina i zlouporabe vlasti i s točkom 19. Anexa uz tu Deklaraciju.
NN 39/1999 • Osporeni propis nema odredaba o zabrani prijenosa, već te odredbe sadrže drugi spomenuti zakoni, pa se ovaj prigovor neustavnosti ne odnosi na Zakon o naknadi. Za ocjenu o eventualnoj neusklađenosti Zakona o naknadi s drugim zakonima Ustavni sud nije nadležan.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 73/05, Broj 9/05,
Broj 102/09, Broj 121/03,
Broj 50/98, Broj 31/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE