PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE 
BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se
informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost.
Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
NN 39/1999 • Osporeni stavak 3. članka 4. Zakona o naknadi određuje da se odluke o vraćanju ili naknadi konfiscirane imovine, pod uvjetima određenim u tom Zakonu, donose po prethodno pribavljenom mišljenju Državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a u dvojbenim slučajevima tražitelj vraćanja imovine uputit će se da prema važećim odredbama zakona pokrene postupak za poništenje kaznene presude.
NN 39/1999 • Ne stoji tvrdnja da se citiranim propisom daje ovlast upravnim vlastima da mijenjaju pravomoćne odluke sudova. Kaznena presuda ostaje na snazi, bez obzira na odluku nadležnog županijskog ureda o vraćanju konfiscirane imovine, tako dugo dok prijašnji vlasnik u redovnom sudskom postupku ne ishodi njeno ukidanje ili preinačenje.
NN 39/1999 • Zakonom o naknadi u nadležnost županijskih ureda dano je ovlaštenje da sami odlučuju o naknadi odnosno vraćanju oduzete imovine, prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91) ako Zakonom nije drukčije propisano (članak 68). Time je županijskim uredima dano ovlaštenje da odlučuju i o tzv. prethodnim (prejudicijelnim) pitanjima (članci 144-148. Zakona o općem upravnom postupku), pa tako i o pitanju radi li se u konkretnom postupku o konfisciranoj imovini u smislu stavka 1. članka 4. Zakona o naknadi. Sukladno općim pravilima o rješavanju prethodnih pitanja upravno tijelo takvo pitanje ne mora riješiti, već može stranku (prijašnjeg vlasnika) uputiti da poništenje kaznene presude ishodi u odgovarajućem kaznenom postupku.
NN 39/1999 • Zbog toga odredbe navedene u t. 4/5. ovog teksta nisu protivne Ustavu.
NN 39/1999 • 4/6. Prema članku 49. Zakona o općem upravnom postupku, stranke u upravnom postupku su, osim osobe na čiji je zahtjev pokrenut postupak ili protiv koje se on vodi, i treći koji radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa imaju pravo sudjelovati u pos
NN 39/1999 • Od ishoda upravnog postupka radi vraćanja konfiscirane imovine ovisi eventualno pravo nositelja stanarskog prava na otkup stana u smislu odredaba Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo ("Narodne novine", br. 43/92 - pročišćeni tekst, br. 69/92, 25/93, 48/53, 2/94, 44/94 i 58/95). Stoga je ocjena Suda da, prema citiranim zakonskim odredbama, nositelji stanarskog prava mogu biti stranke u prvostupanjskom upravnom postupku za vraćanje konfisciranih zgrada i stanova, mogu podnijeti žalbu protiv prvostupanjske odluke (članak 71.) i protiv konačnog upravnog akta mogu podnijeti upravnu tužbu.
NN 39/1999 • 5. U predmetu U-I-126/1997 osporava se ustavnost članka 6. Zakona o naknadi, u kojem se propisuje da se odredbe tog Zakona ne odnose na imovinu koja je u društveno vlasništvo prenesena na temelju Zakona o eksproprijaciji ("Narodne novine", br. 10/78, 5/80, 30/82, 30/82, 46/82 - pročišćeni tekst, 28/87 i 39/88). Tvrdi se da je tzv. "pravična naknada" koja se je plaćala za izvlašćenu imovinu bila ispod tržišne vrijednosti te da su time njeni prijašnji vlasnici stavljeni u neravnopravni položaj prema prijašnjim vlasnicima nacionalizirane i konfiscirane imovine (članci 3. i 14. Ustava). Institut izvlašćenja (eksproprijacije) nije institut koji je tipičan za komunističku vladavinu - on se primjenjuje u različitim oblicima u svim pravnim državama. Zbog toga se izvlašćenje ne može usporediti s ostalim osnovama za oduzimanje imovine, pobrojenim u člancima 2. do 4. Zakona o naknadi. Oduzetu imovinu, za koju je već jednom isplaćena naknada (makar ona bila i ispod tržišne vrijednosti), ne može se ponovno naknađivati. Stoga članak 6. nije protivan spomenutim člancima Ustava. Uostalom, niti naknada po Zakonu o naknadi ne ravna se uvijek po tržišnoj cijeni, niti obuhvaća svu imovinu koja je oduzeta i sve vidove obeštećenja.
NN 39/1999 • 6/1. Daleko najveći broj prijedloga za ocjenu ustavnosti odnosi se, neposredno ili posredno, na članak 9. Zakona o naknadi, a u svezi s njime i na sve druge članke Zakona u kojima se razrađuju ili pobliže određuju njegov sadržaj i pravni učinci. Zapažena su i određena tumačenja članka 9. - zauzeta u rješavanju pojedinačnih predmeta o naknadi za oduzetu imovinu ili obliku načelnih stajališta pojedinih državnih tijela koja sudjeluju u postupku - koja su u suprotnosti sa sadržajem i smislom članka 9., pa su zato protivna Zakonu i diskriminatorna u pogledu zaštite ustavnih prava.
NN 39/1999 • Prijedlozi za ocjenu ustavnosti odnose se na stavke 1. i 2. članka 9., a osporavaju se svi sastojci njihovog sadržaja: krug osoba koji su ovlaštenici naknade, odnosno vraćanja oduzete imovine; posebno ograničenje ovlaštenika na samo prvi nasljedni red; isključenje oporučnih nasljednika iz kruga ovlaštenika i odredbu da su ovlaštenici samo hrvatski državljani.
NN 39/1999 • 6/3. Većina podnositelja zahtjeva i prijedloga osporavaju odredbu stavka 1. članka 9. u kojoj se krug ovlaštenika naknade, odnosno vraćanja oduzete imovine, određuje tako da obuhvaća samo prijašnje vlasnike i njihove zakonske nasljednike, koji se svi (ne baš logično i konsekventno) nazivaju prijašnjim vlasnicima.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE
NN 39/1999 • U svezi s člankom 9. podnositelji prijedloga osporavaju ustavnost odredaba i nekih drugih članaka Zakona o naknadi (npr. članka 77.), a neki osporavaju i ustavnost Zakona u cijelosti, ne navodeći posebice neke njegove odredbe.
NN 39/1999 • 6/4. Osporavanje ustavnosti odredbe iz stavka 1. članka 9. podnositelji prijedloga temelje na odredbama iz članaka 3., 14., 16., 26., stavka 2. članka 41., članaka 48. i 50. i stavka 2. članka 61. Ustava. Tvrdi se da je ta odredba u suprotnosti s već citiranim odredbama međunarodnih akata (t. 2/3), uslijed čega da je protivna i članku 134. Ustava (prema kojem međunarodni ugovori, sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, čine dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona).
NN 39/1999 • Naročito su česta pozivanja na stavke 1. i 4. članka 48. (o zajamčenosti prava vlasništva i nasljeđivanja) i stavka 1. članka 50. (prema kojem je samo zakonom moguće oduzeti ili ograničiti vlasništvo, ali uz naknadu tržišne vrijednosti), pa se tvrdi da je ne samo članak 9. Zakona o naknadi, nego i cijeli Zakon protivan tim odredbama, pa zbog toga i protuustavan.
NN 39/1999 • 6/5. U stavku 1. članka 9. Zakona o naknadi je na posredan način - pozivajući se na odredbe Zakona o nasljeđivanju o prvom nasljednom redu (članci 10. do 12. te članci 23. do 26. ukoliko se odnose na prvi nasljedni red) - odredio krug zakonskih ovlaštenika naknade i vraćanja oduzete imovine i njihove međusobne odnose. To su bračni drug prvotnog vlasnika (onoga kojem je oduzeta imovina), njegova djeca (bračna i izvanbračna, pozakonjena djeca i usvojenici te njihovi potomci kad je to Zakonom o nasljeđivanju određeno (članak 11. Zakona).
NN 39/1999 • Zbog toga Zakon o naknadi izjednačuje prvotne vlasnike i njihove tzv. nasljednike prvog nasljednog reda te ih sve naziva "prijašnjim vlasnicima", iako to ovi drugi, po logici stvari, nisu.
NN 39/1999 • No, označeni ovlaštenici nisu nasljednici u pravnom smislu, jer nema objekta nasljeđivanja niti ostavine - imovina koja se naknađuje, odnosno vraća, nije u vlasništvu prvotnih vlasnika nego države ili drugih pravnih subjekata; oni imovinu ne stječu u trenutku smrti "ostavitelja" (prvotnog vlasnika), nego pravomoćnošću odluke nadležnog tijela uprave; konačno, ne stječu stvari koje su nekad pripadale njihovom predniku, nego, u pravilu, naknadu za te stvari, što nije u skladu s nasljednim pravom.
NN 39/1999 • Zakon o naknadi ne drži se pravila o nasljeđivanju niti u slučaju tzv. naknadno pronađene imovine (članak 232.), nakon što je već donesena pravomoćna odluka suda o nasljeđivanju, jer se vlasnički udjeli određuju neovisno o tome kako su utvrđeni tom odlukom (stavak 3. članka 9.).
NN 39/1999 • Tzv. nasljeđivanje po članku 9. Zakona o naknadi ravna se po nasljednopravnim pravilima samo glede određivanja kruga ovlaštenika prvog nasljednog reda i redoslijeda po kojem su pozvani na ostvarivanje naknade, odnosno vraćanja imovine; u biti ono nije institut nasljednog prava, već specifični pravni institut Zakona o naknadi u kojem se miješaju pravila tog Zakona s nekim pravilima nasljednog prava.
NN 39/1999 • 6/6. Odredbe članka 9. nisu protivne stavcima 1. i 4. članka 48. i stavku 1. članka 50. Ustava.
NN 39/1999 • Osobe kojima je za vrijeme bivše SFR Jugoslavije oduzeta imovina više nisu vlasnici, odnosno nosioci imovinskih prava u svezi s tom imovinom, pa im Zakonom o naknadi njihova prava nisu bila povrijeđena (stavak 1. članka 48. Ustava; v. i toč. 1/1. obrazloženja ove Odluke).
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA 
IZBOR:
Broj 57/07, Broj 3/02,
Broj 47/08, Broj 36/91,
Broj 33/95, Broj 73/09
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE