PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis NN 51/1991

• Polazeći od dosada dostignutog stupnja (ne)razvijenosti telekomunikacijskih kapaciteta u okviru HPT-a, mora se konstatirati, i pored zavidne i respektabilne tehnološke razine (već je danas značajan dio kapaciteta realiziran u digitalnoj tehnologiji, što je u okvirima europskog prosjeka!) nezadovoljavajuća kvantiteta i rasprostranjenost telekomunikacijske mreže.


Propis NN 51/1991

• Određeni su ciljevi razvoja a predložene su i odgovarajuće tehnologije kojima se oni mogu postići, uz istodobni pomak u pouzdanosti telekomunikacijske mreže, kvaliteti i raspoloživosti usluga te "smjernice" koje upućuju na način i dinamiku njihove realizacije. Pri tome je trajno prisutna obveza usklađivanja razvoja lokalnih, međumjesnih i međunarodnih kapaciteta radi omogućavanja nesmetanog obavljanja telekomunikacijskog prometa i to posebno na magistralnom nivou mreže.


Propis NN 51/1991

• Uz navedeno, na realizaciju projiciranog dugoročnog razvoja bitno će utjecati:


Propis NN 51/1991

• - postupno i kontrolirano uključivanje telekomunikacijske djelatnosti u tržišne tokove privređivanja, uključivanje u europske integralne i regionalne razvojne projekte,


Propis NN 51/1991
• - dosljedno poštivanje nacionalne i međunarodne tehničke regulative,

Propis NN 51/1991
• Postignutu razinu digitalizacije u pojedinim tehnološkim cjelinama (u tradicionalnom smislu), moguće je procijeniti prema kapacitetima, tako je npr. danas u radu 11 digitalnih glavnih centrala ili 52,38%, ali je od 729 krajnjih centrala svega 7.41% digitalnih. Instalirano je 992.165 telefonskih priključaka, od čega 16.04% digitalnih (slika T-4.), a preko 30% telefonskih centrala je elektroničkih.

Propis NN 51/1991 • Na nižim je razinama postotak digitalizacije veći (slika T-5 ). Na području zagrebačkih mrežnih grupa digitalno je 75% prijenosnih, a 30% komutacijskih sustava (dominantan udio u ovom postotku predstavlja metropolitenska zagrebačka mreža). Neposredno vezana uz digitalizaciju je i implementacija novih tehnotogija u klasičnu tehnološku strukturu (optički sutavi prijenosa, uvođenje signalizacijske mreže CCS7, dislokacija pretplatničkih stupnjeva komutacija i dr.).
Propis NN 51/1991 • Aktualne aktivnosti na području telefonije danas su najintenzivnije na uvođenju jedne od novih usluga - javne mobilne telefonije. Trenutno je u eksperimentalnom radu jedna bazna stanica (Sljeme) koja pokriva zagrebačko područje, sa priključenih približno stotinu korisnika.
Propis NN 51/1991 • Stanje kapaciteta telegrafskih priključaka pokazuje da broj priključaka ima opadajuću stopu povećanja, što je ( posljedica transformacije potreba korisnika (na primjer, intenzivno se povećao broj faksimil priključaka, višestruko od planiranog).
Propis NN 51/1991 • Imajući u vidu ulogu telekomunikacija i informatike kao promotora ekonomskog razvoja, ilustrativno je usporediti osnovni kvantitativni pokazatelj razvoja telekomunikacijske mreže (gustoću GTP-a) u Hrvatskoj odnosno u Jugoslaviji s nekoliko zapadnoeuropskih zemalja (slika T-6.). Vidi se da su u nas dosad dostignuti kvantitativni rezultati još uvijek daleko od tzv. europske razine.
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 51/1991 • Sl. T-6 GUSTOĆE GLAVNIH TELEFONSKIH PRIKLJUČAKA U NEKIM EUROPSKIM DRŽAVAMA
Propis NN 51/1991 • Svjetski razvoj tehnologije u posljednjim desetljećima,posebno izražen na polju mikroelektronike, donio je epohalne novosti koje su se značajno odrazile u tehnici telekomunikacija. Zahvaljujući tome došlo je do tehnoloških i tehničkih promjena u komponentama telekomunikacijskih sistema (od korisničkih terminala, komutacijskih uređaja, prijenosnih uređaja do prijenosnih medija), koje su postale mnogo kvalitetnije, brže i pouzdanije.
Propis NN 51/1991 • Sve veća primjena mikroelektronike i procesora u telekomunikacijama, kao i kabela sa optičkim nitima, mijenjaju perspektive današnjih svjetskih telekomunikacija. Do nedavno, osnovni pravac razvoja svjetskih telekomunikacija bio je usmjeren ka stvaranju integriranih digitalnih mreža (IDN) čiji je osnovni cilj bilo ujedinjavanje prednosti koje se nad konvencionalnim rješenjima postižu uvođenjem digitalne transmisije i komutacije upravljene uskladištenim programima. Na osnovi IDN stvorena je koncepcija digitalne mreže integriranih službi (ISDN) koja osim digitalne transmisije i komutacije obuhvaća i digitalizaciju pretplatničke petlje čime je omogućena integracija različitih službi i usluga u okviru jedne mreže. Realizacija ovog koncepta, koji u svojem osnovnom ili uskopojasnom obliku predviđa digitalnu vezu brzinom 64 kbit/s od kraja do kraja između dva korisnika i svakom korisniku omogućava pristup mreži putem ograničenog broja standardiziranih mrežnih sučelja putem obične telefonske parice, danas je u svijetu u punom zamahu. Većina europskih zemalja okončala je eksperimentalnu ili pilotsku fazu uvođenja uskopojasnog ISDN-a i nalaze se neposredno pred početkom ili na početku komercijalnog rada svojih ISDN mreža.
Propis NN 51/1991 • Memorandumom o razumijevanju potpisanom između članica europske zajednice predviđeno je i međusobno povezivanje,njihovih nacionalnih ISDN-a do 1992. godine. Ovim dokumentom dogovoren je i određeni skup usluga koje takve internacionalno povezane ISDN mreže trebaju podržavati, a prvi pokušaji međunarodnog povezivanja učinjeni su u Europi između Francuske i Njemačke 1990. g. Planom Europske ekonomske zajednice o koordiniranom uvođenju ISDN-a u zemlje članice, predviđena su dva važna cilja: da do 1993. godine ISDN pristup bude omogućen za 5%ukupnih pretplatničkih vodova uključenih 1983. godine i da do 1998, ISDN bude omogućen na području na kojem živi 80% stanovništva. Procjene pokazuju da bi se ovako zacrtani ciljevi mogli ostvariti uz određene napore sa zakašnjenjem od približno dvije godine.
Propis NN 51/1991 • Paralelno sa uvođenjem uskopojasnog ISDN-a u zemljama Zapadne Europe, Sjeverne Amerike, Japanu i Australiji, već se javlja potreba za komunikacijama brzinama 2 Mbit/s i većim. Korištenjem optičkih niti u pretplatničkoj petlji i komutacijskih polja velike brzine, koje imaju mogućnost rada sa kanalime brzine do 138 Mbit/s, uskopojasni ISDN prerasta u širokopojasni ISDN (B-ISDN) unutar kojeg će postojati ponuda širokog spektra različitih naprednih usluga. Nastavljajući se na osnovne principe koncepcije uskopojasnog ISDN-a. opće je prihvaćeno da će se potrebe različitih usluga širokopojasnih komunikacija zadovoljavati odgovarajućim proširenjima postojećeg ISDNa .U širokopojasnom ISDN-u bit će na raspolaganju slijedeće usluge:
Propis NN 51/1991 • - Potraživanje slike, potraživanje filma, širokopojasni interaktivni videotex
Propis NN 51/1991 • - Prijenos podataka velikih brzina do 140 Mbit/s (npr. prijenos datoteka, CAD, daljinsko štampanje velike količine podataka laserskim štampačem)
Propis NN 51/1991 • Zemlje članice EEZ i EFTA (ukupno 14) usvojile su plan o europskom eksperimentalnom širokopojasnom povezivanju (EBIT) koji će biti u radu od sredine 1991. do kraja 1992. godine, a nudit će pristupe brzine 2 Mbit/s uz paneuropsku dostupnost.
Propis NN 51/1991 • Slijedeći trend u razvoju telekomunikacija redstavljaju tzv. "usluge dodatnog kvaliteta" (VANS - value added network services) koje se javljaju u eri deregulacije i ulaska privatnih poduzetnika u oblasti telekomunikacija u razvijenim zemljama Zapada. Pružanje ovih usluga omogućeno je osim nosiocima osnovnih telekomunikacijskih usluga i raznim privatnim kompanijama - davaocima usluga, koji za pružanje tih usluga koriste postojeću telekomunikacijsku infrastrukturu, dok su funkcije protokola visokog sloja OSI referentnog modela potrebne za funkcioniranje pojedine VANS smještene u posebnim uređajima- serverima. Promatrane same za sebe, VANS ne predstavljaju samostalne telekomunikacijske usluge, već kao što im i samo ime kaže, unose dodatnu kvalitetu u postojeće javne ili privatne telekomunikacijske mreže. Glavne kategorije VANS su:
Propis NN 51/1991 • - Komunikacija store - and - forward (sistem za posredovanje poruka - MHS, elektronska pošta i sl.)
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 112/04, Broj 30/08, Broj 54/96, Broj 98/06, Broj 38/96, Broj 2/93


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled