PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled usluga

BESPLATNI PREGLED PRAVNE REGULATIVE
Brzi pregled sadržaja propisa. Projekt je nastao za potrebe poslovnih ljudi koji kontinuirano prate pravnu regulativu kako bi se informirali da li je objavljen neki novi propis koji se odnosi na njihovu djelatnost. Radi brzog pregleda, na ovim stranicama nalazi se sažetak sadržaja, a klikom na link može se pregledati originalni izvor i cijeli sadržaj.
Propis 1994-10-76-1303 NN 76/1994

• Predlagač je prigovarao tome što je ovo ovlaštenje dato samo jednom udruženju građana, a uskraćeno je drugima, čime se ono "privatizira i stavlja izvan svake kontrole, bez kriterija i bilo kakvih ograničenja"


Propis NN 76/1994

• Ne prihvaćajući prijedlog Ustavni sud je polazio sa stajališta da je stvar isključive ocjene zakonodavca, ili onoga koga on ovlasti, da odredi subjekt koji će odredene javne ovlasti obavljati. Ovo stajalište Sud je o istim odredbama zauzeo 20. siječnja 1993. u predmetu U-I-255/92 i potvrdio ga ocijenivši da u pravnom sustau nije došlo do izmjena koje bi utjecale na promjenu ovog stajališta.


Propis NN 76/1994

• 8. Nije prihvaćen ni prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 106. Zakona (odnosno 108. u pročišćenom tekstu). Odredbom članka 106. izvornog zakonskog teksta bilo je predviđeno da su svi dosadašnji korisnici koji su ostvarili prava, kao i osobe koje su podnijele zahtjev za ostvarivanje prava povodom kojih nije donijeto konačno rješenje. Po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga zakona, dužni su u roku od šest mjeseci od njegovog stupanja na snagu podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po odredbama ovoga Zakona dalje, da dosadašnji korisnici prava kao i podnosioci zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, koji ne podnesu zahtjev u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, gube ostvarena prava, s tim da se ove odredbe ne odnose na korisnike koji su ostvarili prava prije stupanja na snagu ovoga Zakona po Uredbi o zaštiti žrtava rata za obranu Republike Hrvatske i njihovih obitelji ("Narodne novine", broj 52/91).


Propis NN 76/1994

• Ova je odredba bila osporavana sa stajališta da je nadležno tijelo uprave dužno ne po zahtjeu več po službenoj dužnosti, odrediti i isplaćivati nove iznose primanja.


Propis NN 76/1994
• Tijekom ovog ustavnosudskog postupka osporena odredba izmijenjena je u snkislu da se postupak o kojem je riječ i provodi po službenoj dužnosti. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata ("Narodne novine". broj 77/92 i 2/94) izmijenjena je odredba članka 106. Zakona tako da korisnici invalidskih prava iz članka 99. do 102. Zakona nisu dužni podnositi zahtjev za ostvarivanje prava po odredbama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, već su nadležni županijski ured odnosno gradski ured Grada Zagreba dužni provesti postupak i po službenoj dužnosti donijeti i odgovarajuča rješenja o pripadajućim pravima.

Propis NN 76/1994
• Predlagači su također isticali da ponovno određivanje prava prema osporenom Zakonu znači faktično ukidanje odnosno smanjivanje već stečenih prava.

Propis NN 76/1994 • Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti ove odredbe nije prihvaćen niti s tog stajališta.
Propis NN 76/1994 • Pri utvrđivanju sustava skrbi, opsega prava, načina uključivanja ratnih vojnih odnosno svih invalida u društveni život, zakonodavac može u ove odnose unositi i novine. Ovlašten je mijenjati i dopunjavati postojeće odnose i prava, zavisno od različitih okolnosti, kao što su novija stručna i znanstvena postignuća, uvjeti života, potrebe invalida, te gospodarska snaga, odnosno financijske mogućnosti države. Kod toga se, dakako. treba pridržavati ustavnih načela, što osporenom odredbom Zakona, po ocjeni Suda, nije dovedeno u pitanje.
Propis NN 76/1994 • Stoga stajalište predlagača da prava koja se, jednom stečena više ne mogu mijenjati ili ukidati nema temelja u Ustavu.
Propis NN 76/1994 • Napomenuti je da je u svakom konkretnom slučaju. nakon što je nadležni upravni organ po službenoj dužnosti proveo postupak i donio rješenje o pripadajućim pravima, osigurana zaštita u upravnom postupku (žalba), zatim sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti (upravni spor) kao i ustavnosudska zaštita (putem ustavne tužbe).
LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled
Propis NN 76/1994 • Prijedlozi za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Naputaka navedenih u izreci odbačeni su jer oni nisu propisi koji podliježu ustavnosudskoj ocjeni.
Propis NN 76/1994 • Ustav Republike Hrvatske, u odredbi članka 125, utvrđuje nadležnost Ustavnog suda Republike Hrvatske. Prema stavku 1. alineja 2. te ustavne odredbe ovaj Sud odlučujeosim o suglasnosti zakona s Ustavom - i o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. U konkretnom slučaju osporeni Napuci sadržajno predstavljaju upute upravnim tijelima o načinu rada, a nemaju smisao propisa koji djeluju prema svima i koji se kao takvi objavljuju u službenom glasilu. Stoga ovi akti nemaju osobine drugog propisa, u smislu članka 125. stavak 1. alineja 2 Ustava i ne podliježu ocjeni ustavnosti i zakonitosti pred ovim Sudom.
Propis NN 76/1994 • Odredba točke IV. izreke ovog rješenja temelji se na članku 20. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske ("Narodne novine". broj 13/1991).
Propis NN 76/1994 • Ustavni sud Republike Hrvatske povodom zahtjeva Županijske skupštine Županije Istarske za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o područjima županija, gradova i opčina u Republici Hrvatskoj s Ustavom Republike Hrvatske na sjednici održanoj 17. listopada 1994. godine u sastavu: predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske Jadranko Crnić i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske Zdravko Bartovčak. prof. dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić. mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela, donio je
Propis NN 76/1994 • 1. Odbija se zahtjev Županijske skupštine Županije Istarske da se pokrene postupak za ocjenu suglasnosti odredbi članka 8. stavak 1. Glava XVIII Županija Istarska, točka 27. Općina Vodnjan Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 90/92) s Ustavom Republike Hrvatske.
Propis NN 76/1994 • Svojim zahtjevom i dopunom istoga županijska skupština Županije Istarske tvrdi da je odredba Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (dalje - Zakon o područjima) navedena u izreci nesuglasna odredbama članka 131. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske, jer da tim odredbama Zakona o područjima, nije utvrdeno da otočje Brijuni s naseljima Brioni i Brioni Luka, koja su postojala 1945. godine s određenim brojem stanovnika, pripadaju Općini Vodnjan, a time i Županiji Istarskoj.
Propis NN 76/1994 • Ustavni sud Republike Hrvatske u sastavu Jadranko Crnić, predsjednik suda i suci Zdravko Bartovčak, dr. Velimir Belajec, dr. Nikola Filipović, Ante Jelavić, mr. Vojislav Kučeković, Jurica Malčić, mr. Hrvoje Momčinović, Ivan Marijan Severinac i Mladen Žuvela. povodom prijedloga ing. Ivana Peića iz Novske, Trg L. I. Oriovčanina 10, na sjednici održanoj dana 12. listopada 1894. godine, donio je ovo
Propis NN 76/1994 • 1) Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredbe članka 35. stavak 4. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine", broj 26/83, 5/86, 42/87, 34/89, 57/89, 40/90, 9/91, 26/93, 96/93 i 44/94) te ustavnosti i zakonitosti odredbe članka 19. Statuta Republičkog fonda mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske ("Narodne novine.. broj 58/90, 21/92 i 116/93).
Propis NN 76/1994 • Predlagatelj ing. Ivan Peić predložio je ovome Sudu pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odredbi propisa označenih u izreci. Smatra da navedene odredbe dovode u nejednak i neravnopravan položaj umirovljenike koji su tijekom radnog odnosa radili duže od punog radnog vremena (prekovrerneni rad) od onih koj i to nisu, budući da im se plaća za taj rad ne uzima posebno u obračun mirovinske osnovice, od koje se onda odreduje visina mirovine, već se isplate po osnovi takvog rada svode na plaće kao za puno radno vrijeme. Odredbama stavka 4. članka 35. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, utvrđeno je da se za utvrdivanje mirovinske osnovice uzima prosjećna mjesečna plaća, koju je osiguranik ostvario radom u punom radnom vremenu, a plaća koja je ostvarena radom u vremenu dužem ili kraćem od punog radnog vremena, obračunava se na puno radno vrijeme. Odredbama članka 19. navedenog Statuta utvrden je način obračunavanja plaće ostvarene radom u punom, kraćem od punog ili dužem od punog radnog vremena u jednoj organizaciji ili kod jednog poslodavca, odnosno u dva ili više radnih odnosa, na plaću za puno radno vrijeme. Ustavni sud prijedlog nije prihvatio zbog slijedećeg: Ustav Republike Hrvatske utvrdio je da su jednakost, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka i vladavina prava jedne od najviših vrednota ustavnog poretka (članak 3.). Ustavom je nadalje utvrđeno da se pravo na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuja zakonom i kolektivnim ugovorom (članak 56. stavak I.) te da država stvara socijalne uvjete radi ostvarivanja prava na dostojan život (članak 62.). Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju jedan je od onih propisa kojim je, sukladno navedenim ustavnim odredbama uređen sustav mirovinskog i invalidskog osiguranja, kao dio socijalnog osiguranja kojim se osigurava socijalna sigurnost onih koji su ostvarili pravo na mirovinu. Pravo na mirovinu je jedno od osnovnih prava iz mirovinskog osiguranja. koje se stječe, koristi ili gubi na način i uz pretpostavke propisane zakonom i općim aktima donesenim na temelju zakona.
Propis NN 76/1994 • Ustavni sud smatra da nema osnova za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti osporenih propisa. Odredbama članka 35. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju propisano je, a u okviru postupka za stjecanje i utvrđivanje prava na starosnu mirovinu, da se ta mirovina određuje od mirovinske osnovice te što sve čini tu osnovicu i kako se ona utvrđuje. Osporenim stavkom 4 toga članka utvrdeno je koja se plaća uzima za obračun te osnovice te kako se ona obračunava u slučaju rada dužeg ili kraćeg od punog radnog vremena - svođenjem na plaću za puno radno vrijeme.
PRETHODNA STRANICA - SLJEDEĆA IZBOR: Broj 88/07, Broj 183/04, Broj 126/09, Broj 59/96, Broj 119/09, Broj 112/04


LINK - PREGLED SVIH FINANCIJSKIH I POSLOVNIH TEMA, INTERNET USLUGE Pregled